Vilja Ķslendingar fremur höfšingjaveldi og žingręši, en lżšveldi og lżšręši?

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Vilja Ķslendingar fremur höfšingjaveldi og žingręši, en lżšveldi og lżšręši?

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 06. febrśar 2013.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Bęši Platon og Aristóteles geršu sér grein fyrir aš stjórnarformi rķkja getur veriš hįttaš į žrennan hįtt. Stjórnarformiš getur veriš einveldi, höfšingjaveldi, eša lżšveldi sem įšur fyrr var nefnt žjóšveldi. Svonefnd žjóšveldisöld er aušvitaš rangnefni, žvķ aš góšjöršum (gošoršum) fylgdi seta į Alžingi og nafniš höfšingjaveldisöld vęri ešlilegra.

Stjórnarfar ķ rķkjum ręšst ekki endilega af hinu ritaša stjórnarformi. Sś sorglega stašreynd blasir viš, aš allt frį stofnun lżšveldis hafa Ķslendingar bśiš viš höfšingjaręši, žótt stjórnarskrį lżšveldisins geri aušvitaš rįš fyrir lżšręši. Eftir söguleg įtök um Icesave-lögin hefur vitund almennings vaknaš um žį stašreynd aš stjórnarform Ķslands er lżšveldi. Nś er komiš aš almenningi aš heimta sķn fullveldisréttindi.

Fyrsta lżšveldi heimsins var stofnaš ķ Spörtu, meš žrķskiptu rķkisvaldi.

Eitthvert merkasta stjórnarform allra tķma var ķ Spörtu og entist žaš ķ um 500 įr, allt til įrsins 188 fyrir Krist žegar Sparta gafst upp fyrir Akkneska-bandalaginu. Stjórnarskrį Spörtu skilgreindi fyrsta lżšveldi sögunnar, sem komiš var į fót um 200 įrum fyrir lżšręši ķ Aženu.

Tveggja deilda löggjafaržing var ķ Spörtu, Almenningsdeild (Apella) žar sem almenningur įtti sęti og Öldungadeild (Gerousia) žar sem sįtu 28 borgarar og tveir erfša-konungar. Til Gerousia var kosiš almennum kosningum og kjörgengir voru allir sem oršnir voru sextugir. Kosningin var til ęviloka, en žar sem žingmenn voru oršnir rosknir viš kosningu var seta žeirra ekki langvinn. Gerousia fór meš dómsvald og samningu lagafrumvarpa.

Apella sem kom saman mįnašarlega, fór meš fullveldisrétt ķ Spörtu. Žar įttu rétt til setu allir žrķtugir karlar. Sem dęmi um jafnréttishugsun Spartverja, mį geta žess aš öllu landi var skipt jafnt į milli borgaranna. Ķ Apella voru lagafrumvörp tekin til umręšu og žau samžykkt eša žeim hafnaš. Öll žingmįl fóru žvķ ķ žjóšaratkvęši. Apella hafši jafnvel rétt til aš dęma konunga til śtlegšar, sem stašfestir fullveldisrétt almennings.

Framkvęmdavaldiš var ķ höndum fimm rįšherra (Eforos), sem stjórnušu utanrķkismįlum ekki sķšur en almennri stjórnsżslu rķkisins. Rįšherrar voru kosnir af Apella til eins įrs og endurkosning var bönnuš. Aškoma konunganna aš stjórnkerfinu var takmörkuš viš setu ķ Gerousia og starf hershöfšingja į strķšstķmum.

Ašgreining rķkisvaldsins ķ žrjį žętti er stašfest ķ stjórnarskrį Ķslands.

Jean Bodin (1530-1596) endurvakti hina fornu umręšu um mismunandi stjórnarform rķkja, en žaš var lķklega Charles-Louis Montesquieu (1689-1755) sem ķ nśtķmanum var fyrstur til aš setja fram kröfuna um ašgreiningu rķkisvaldsins ķ žrjį žętti. Žessi ašgreining er undirstaša stjórnarskrįr Ķslands og hefur veriš meš nęr óbreyttu oršalagi frį 1920, en ķ 2. grein hennar segir:

»Alžingi og forseti Ķslands fara saman meš löggjafarvaldiš. Forseti og önnur stjórnarvöld samkvęmt stjórnarskrį žessari og öšrum landslögum fara meš framkvęmdarvaldiš. Dómendur fara meš dómsvaldiš.«

Ašskilnašur löggjafarvalds og framkvęmdavalds er sérstaklega undirstrikašur ķ 1. grein Stjórnarskrįrinnar, um leiš og stašfest er aš Ķsland er lżšveldi, en ķ žeirri grein segir: »Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn«. Žessi grein merkir aš framkvęmdavaldiš (rķkisstjórnin) er bundiš af žeim įkvöršunum sem löggjafarvaldiš (Alžingi) tekur ķ formi löggjafar. Eins og margir žekkja, hafa žingręšissinnar tślkaš žessa grein į žann frįleita hįtt, aš Alžingi skuli lśta höfšingjaręši.

Stjórnarskrį Ķslands skilgreinir stjórnarform rķkisins sem lżšveldi. Įn vafa byggist hśn į stjórnarskrį Bandarķkjanna frį įrinu 1787 og stjórnarskrį Frakklands frį įrinu 1792. Bįšar žessar stjórnarskrįr gera rįš fyrir žrķskiptu rķkisvaldi og žvķ mikilvęga atriši, aš framkvęmdavaldiš er hįš lagasetningu löggjafarvaldsins (žingbundin rķkisstjórn). Stutt skilgreining į skiptingu rķkisvaldsins ķ lżšveldum er žvķ:

1. Löggjafarvald, sem starfar ķ tveimur žingdeildum.

2. Framkvęmdavald, meš rķkisstjórn undir forustu forseta lżšveldisins.

3. Dómsvald, meš Hęstarétt sem ęšsta dómsstig.

Stjórnarformi lżšveldis fylgir aš fullveldiš er hjį almenningi. Viš stofnun lżšveldis į Ķslandi 1944, fęršist fullveldisrétturinn frį konungi til almennings į Ķslandi. Žess vegna er 17. jśnķ fullveldisdagur žjóšarinnar en ekki 1. desember 1918. Ķsland varš sjįlfstętt konungsrķki 1918, meš fullveldisréttinn ķ höndum konungs. Höfšingjastéttin į Ķslandi hefur séš sér hag ķ aš blekkja fólk varšandi ešli og inntak fullveldis. Afnįm deildaskiptingar į Alžingi voru tilburšir höfšingjanna til aš koma į höfšingjaveldi ķ landinu. Nśverandi įstandi žarf aš breyta, taka aftur upp deildaskipt Alžingi og auka fullveldisréttindi almennings.

 


Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 08. aprķl 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Margir vita aš ķ 12 mįnuši hef ég bent į aš Landsbankinn var meš fullar innistęšutryggingar ķ Bretlandi og Hollandi. Ķ Bretlandi var tryggingaupphęšin 50.000 Pund og ķ Hollandi 100.000 Evrur. Ķ bįšum tilvikum eru upphęširnar langt umfram žęr 20.887 Evrur sem ESB hafši įkvešiš sem lįgmarkstryggingu og Tilskipun 94/19/EB var žannig uppfyllt meš žessum tryggingum. Stašreyndin er sś aš Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš, žvķ aš hann var einnig meš tryggingu hjį TIF.

Hvers vegna hefur rķkisstjórnin ekki įhuga į aš halda til haga svona grunnforsendum? Eiga Ķslendingar ekki rétt į aš vita aš innistęšutryggingasjóšir Bretlands og Hollands bįru įbyrgš į Icesave-reikningunum ekki sķšur en TIF? Hvers vegna er helsta višfangsefni upplżsingafulltrśa žrotabśs Landsbankans aš halda upplżsingum leyndum?

Reglan um tvöfalda innistęšutryggingu.

Sś regla aš śtlendir bankar ķ Bretlandi og Hollandi séu meš tvöfalda tryggingu fyrir žaš lįgmark sem gildir ķ heimalandinu er ešlilega ekki sérsnišin fyrir Icesave-reikninga Landsbankans. Žetta er algild regla, öllum ašgengileg į Netinu og vonandi flestum aušskilin. Ķ handbók FSA (Fjįrmįlaeftirlit) segir:

»FEES6.1.17: Śtlendir bankar frį EES-rķkjum sem veittur er réttur til aukatrygginga ķ samręmi viš COMP14 eru fjįrmįlafyrirtęki sem koma frį heimarķki žar sem tryggingakerfiš veitir enga eša takmarkaša bótavernd, ef til žess kemur aš žau lenda ķ greišslužroti. Ķ samręmi viš FEES6.6 ber FSCS (Tryggingasjóšur) aš meta hvort žessir EES-bankar eigi aš fį afslįtt af žvķ tryggingaišgjaldi sem žeir ęttu annars aš greiša og žannig aš fį metna tryggingaverndina sem žeir njóta ķ heimarķkinu. Allur afslįttur sem žannig er veittur af fullu išgjaldi, er gjaldfęršur į ašra banka ķ sama fyrirtękjaflokki og erlendi EES-bankinn.«

Žegar Landsbankinn fékk rekstrarleyfi fyrir Icesave ķ jślķ 2006 samkvęmt skķrteini FSA No. 207250, var honum gert aš kaupa višbótartryggingu hjį FSCS. Bankanum var reiknaš išgjald meš flókinni formślu sem ekki hefur fengist gefin upp. Frį išgjaldinu var veittur óžekktur afslįttur, sem įtti aš endurspegla žį tryggingavernd sem bankinn naut į Ķslandi. Bankinn var nś kominn meš sömu innistęšutryggingar og ašrir bankar ķ Bretlandi og greiddi svipuš tryggingaišgjöld.

Žar sem Landsbankinn var meš fulla tryggingavernd ķ Bretlandi į išgjaldi sem FSCS hafši veitt einhvern afslįtt frį, vęri hęgt aš halda aš tryggingasjóšurinn hafi veriš snušašur. Svo var žó ekki žvķ aš afslįtturinn var gjaldfęršur į ašra banka ķ sama fyrirtękjaflokki og Landsbankinn. Höfum ķ huga aš išgjöld til FSCS eru aš mestu greidd eftir į og žvķ komu išgjöld vegna afslįttarins ekki til greišslu nema Landsbankinn fęri ķ gjaldžrot.

Yfirlżsing frį Fjįrmįlaeftirliti Bretlands.

Fyrri hluta įrsins 2010, fékk ég margvķslegar upplżsingar frį FSA um innistęšutryggingar Landsbankans. FSA stašfesti žaš sem komiš hefur fram hér aš framan og gaf mešal annars eftirfarandi yfirlżsingu:

»Landsbanki Ķslands var meš rekstrarheimild ķ Bretlandi frį desember 2001, sem FSA veitti. Bankinn hafši starfsstöš ķ London og sem rekstrarašila ķ Bretlandi bar honum skylda aš taka aukatryggingu hjį FSCS ķ samręmi viš kröfur sjóšsins. Žess vegna gįtu višskiptavinir bankans ķ Bretlandi veriš vissir um hvaša innistęšutryggingar žeir nutu. Viš getum stašfest aš FSCS greišir innistęšueigendum fullar bętur, óhįš žeim išgjöldum sem greidd hafa veriš vegna žeirra.«

Augljóst ętti aš vera aš FSCS ber fulla įbyrgš į innistęšutryggingum Landsbankans, eins og um Bretskan banka hefši veriš aš ręša og sama gildir um DNB ķ Hollandi. Aškoma TIF aš tryggingunum breytir ekki žessari stašreynd, enda gera tilskipanir ESB rįš fyrir aš fleiri en eitt tryggingakerfi geti veitt bönkum tryggingavernd. Ķ samręmi viš skuldbindingar sķnar, greiddu tryggingasjóšir ķ Bretlandi og Hollandi śt bętur til innistęšueigenda og žar meš hefši Icesave-mįlinu įtt aš vera lokiš.

Žręlslunduš rķkisstjórn Ķslands.

Ķ ljósi stašreynda mįlsins veršur aš telja undarlegt aš rķkisstjórnir Bretlands og Hollands gera kröfur į hendur almenningi į Ķslandi vegna tryggingabóta sem tryggingasjóšir žessara landa eru įbyrgir fyrir. Er ekki glępsamlegt aš rķkisstjórn Ķslands skuli hafa gengiš til samninga um žessar kröfur? Hvers vegna leitaši rķkisstjórnin sér ekki rįšgjafar į sviši tryggingamįla?

Hvaš er hęgt aš nefna Icesave-kröfur Bretlands og Hollands annaš en villimannlega tilraun til aš hneppa Ķslendinga ķ žręldóm? Žessi rķki virša ekki eigin reglur um innistęšutryggingar, virša ekki tilskipanir ESB sem banna rķkisįbyrgš į einkafyrirtękjum, vanvirtu lögsögu Ķslands meš beitingu hryšjuverkalaga og misnota ašstöšu sķna hjį alžjóšlegum stofnunum. Rķkisstjórn Ķslands nefnir žessi rķki vinažjóšir og leggur allt kapp į aš Ķsland verši héraš ķ sameignarrķki kśgaranna. Hvaša heiti er višeigandi į rķkisstjórn sem leggur allt kapp į aš nišurlęgja Ķslendska žjóš og ašstošar viš tilraunir til aš hneppa hana ķ žręldóm?

 


Egyptaland – gegn heilögu strķši Mśslima

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Egyptaland – gegn heilögu strķši Mśslima.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 25. aprķl 2007.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Stjórnarskrį Egyptalands var breytt ķ atkvęšagreišslu 26. žessa mįnašar. Meš breytingunum er stašfest sś stefna stjórnvalda, aš vinna gegn įhrifum ofstękisfullra trśarhreyfinga. Eins og önnur lönd, žar sem Mśslimar hafa veriš fjölmennir, hefur Egyptaland veriš vettvangur trśarlegra įtaka. Žar hefur veriš fremst ķ flokki hreyfing sem nefnist Bręšralag Mśslima (al-ikhwan al-muslimun). Žótt um margvķslegar breytingar į stjórnarskrįnni sé aš ręša, mį lķta svo į aš mikilvęgustu breytingarnar varši Bręšralagiš. Samkvęmt stjórnarskrįnni er starfsemi žeirra nś bönnuš.

Žessi ofstękisfulla trśarhreyfing var stofnuš ķ Egyptalandi įriš 1928 og hefur sķšan breišst śt um Mśslimaheiminn, eins og engisprettufaraldur. Herhvöt Bręšralagsins er: "Allah (al-ilah) stjórnar tilveru okkar, Kóraninn er stjórnarskrį okkar, Muhammad spįmašur er leištogi okkar, lķfiš helgum viš barįttunni." Žrįtt fyrir aš Bręšraböndin séu Sunni-trśar, hefur višhorfa žeirra gętt vķša ķ Mśslimskum samfélögum. Reyndar er Bręšralagiš fjölmennasta Islamista-hreyfing veraldar og menn ęttu aš taka eftir, aš markmiš žeirra er aš koma į allsherjarrķki Mśslima undir stjórn Kalķfa (einvalds). Muhammad kom į slķku einveldi og žaš hélst til įrsins1924, undir stjórn Umayyad-ęttar, Abbasid-ęttar og aš lokum Ottoman-ęttarinnar ķ Tyrklandi. Kalķfa-stjórn er eina stjórnarformiš sem nżtur višurkenningar ķ trśarlegri hefš Sunni-Mśslima.

Į hįskólaįrum sķnum var Osama bin Laden handgenginn kennurum sem voru félagar ķ Bręšralaginu. Į žeim tķma bar mikiš į žessum samtökum ķ Saudi-Arabķu, vegna žess aš Faisal sem var konungur žar 1964–1975, hafši lagt sig fram um aš laša žį til landsins. Allir vita hversu vel žeim tókst aš fręša Osama um Jihad (heilagt strķš) ķ nafni Allah.

Ķslendskar Alžingskonur sękja andlega nęringu til Saudi-Arabķu.

Žvķ mį skjóta inn, aš Osama er ekki einn um aš hafa sótt andlega leišsögn til Bręšralagsins. Ķ febrśar sķšastlišnum hélt vaskur hópur Alžingiskvenna til Saudi-Arabķu til aš njóta leišsagnar forustumanna žar ķ landi. Žar fóru lżšręšissinnar og barįttumenn fyrir réttindum kvenna: Sólveig Pétursdóttir, Rannveig Gušmundsdóttir, Arnbjörg Sveinsdóttir, Kolbrśn Halldórsdóttir og Belinda Theriault. Žjóšin bķšur spennt eftir skżrslu hópsins, um žį andlegu opinberun sem žęr stöllur upplifšu.

Sjįlfur borgarstjóri Riyadh-borgar, Salman bin Abd al-Aziz, sem er prins og bróšir nśverandi konungs ķ Sįdi-Arabķu (Abdullah bin Abd al-Aziz), opnaši fašminn fyrir hinum Ķslendsku žingkonum. Salman žessi er alręmdur fyrir fjįrveitingar til hryšjuverkahópa vķša um heim og kunnur fyrir stušning viš Wahabbi-hreyfinguna ķ Sįdi-Arabķu. Į listanum yfir glępaverk hans er stórfelldur stušningur viš sveitir Mujahedin (Jihad-hryšjuverkamenn) ķ Afganistan. Žį er tališ aš hann hafi veitt Mśslimskum bardagamönnum ķ Kósóvó og Bosnķu styrki upp į rśmlega 100 milljarša króna.

Allt sķšan Anwar Sadat, forseti Egyptalands, var myrtur įriš 1981, hefur veriš yfirlżst neyšarįstand ķ landinu. Sumir hafa sagt aš moršiš į Sadat hafi veriš mįtulegt į hann fyrir aš opna allar gįttir fyrir Bręšralagi Mśslima. Einn af forustumönnum drįpsins į Sadat var Egypti aš nafni Ayman al-Zawahiri. Hann hafši veriš forustu-mašur Egypsku samtakanna al-Jihad (Heilagt strķš), sem var śtibś frį Bręšralaginu. Eftir aš hann hafši afplįnaš fangelsisdóm hélt hann til lišs viš hryšjuverkasamtökin al-Qaeda, sem hann sameinaši al-Jihad og varš einn heldsti forustumašur žeirra. Ķ įrsbyrjun 2006 tókst aš drepa hann ķ Pakistan og var ekki vonum seinna.

Sunni-Mśslimar hafa stundaš skipulega śtrżmingu Kopta ķ Egyptalandi.

Žaš er annars meš ólķkindum hverjar hörmungar žessi merka žjóš, Egyptar, hefur mįtt žola. Allt frį žvķ aš Arabar luku hernįmi landsins įriš 642, hefur skipulega veriš unniš aš śtrżmingu Koptanna, hinna upphaflegu Kristnu ķbśa. Nś er svo komiš aš fleiri Koptar bśa utan Egyptalands en innan. Til gamans mį benda į, aš ķ oršinu Kopti kemur fram réttlęting į žvķ aš oršiš Egypti er skrifaš meš "y", žvķ aš žetta eru sömu oršin.

Žaš lżsir vel afstöšu Arabanna til menningar Egypta, aš žegar kalķfinn Umar ibn al-Khatt var spuršur hvaš gera ętti viš hiš fornfręga bókasafn ķ Alexandrķu, var svar hans eftirfarandi: »Ef žaš sem ķ žessum bókum stendur er ķ samręmi viš Bók Allah, er žeirra ekki žörf; ef innihald bókanna er ekki ķ samręmi viš Bók Allah, er žeirra ekki óskaš. Lįtiš žvķ eldinn gleypa žęr.« Heimildir telja, aš bękurnar hafi nęgt til aš hita bašhżsi borgarinnar nęstu sex mįnušina.

Hosni Mubarak, forseti Egyptalands frį žvķ aš Anwar Sadat var myrtur įriš 1981, hefur veriš gagnrżndur fyrir hörku gagnvart stjórnarandstęšingum. Sjįlfsagt er slķk gagnrżni fullkomlega réttmęt, hins vegar ber aš hafa ķ huga hvers konar ofstęki hann į viš aš etja. Mubarak hefur fariš ķ gegnum fernar forsetakosningar og įvallt hlotiš góša kosningu. Žaš kann aš hafa hjįlpaš til, aš hann var įvallt einn ķ framboši! Stjórnkerfi Egyptalands er nefnilega žingręši og ekki tališ višeigandi aš almenningur komi of nęrri stjórnun landsins. Hugsanlega sękir Žorsteinn Pįlsson hugmynd sķna um »žingręšisregluna« til Egyptalands!

 


Strķš, ekki frišur - ķ boši NATO

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Strķš, ekki frišur - ķ boši NATO.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 04. jśnķ 2016.



Ólafur Ž. Jónsson.

Įriš 1991 leystust Sovétrķkin upp og Varsjįrbandalagiš. Žar meš var horfinn grunnurinn sem Nató hvķldi į, en žvķ bandalagi var ętlaš annaš hlutverk og meira. Strax į tķunda įratugnum var ljóst aš endalok kalda strķšsins bošušu ekki friš og einnig varš ljós sś stašreynd aš mesta strķšshęttan stafaši frį Nató-blokkinni. Įriš 1999 afnam Nató sķn landfręšilegu mörk og breytti sér ķ hnattręnt hernašarbandalag Vesturveldanna meš allan heiminn undir og žéttrišiš net herstöšva utan Bandarķkjanna. Nató er komiš upp aš landamęrum Rśsslands ķ Eystrasaltsrķkjunum žremur, ķ Póllandi, Rśmenķu, Kįkasus og Miš-Asķu, og handan Beringssunds er Nató-Kanada.

Frį 1991 hefur žaš veriš stefna Bandarķkjanna aš hreinsa upp žaš sem žau kalla hin gömlu skjólstęšingarķki Sovétrķkjanna. M.ö.o. einstök rķki sem vilja varšveita sjįlfstęši sitt og sjįlfsįkvöršunarrétt, žżšast ekki hnattvęšingu Vestręnna aušhringa og eru ķ röngu liši, ž.e. eiga vingott viš Rśssland og Kķna. Og ekki var lįtiš sitja viš oršin tóm. Fyrri innrįsina ķ Ķrak gerši Bandarķkjaher 1991 og réttlętti hana meš žvķ aš Ķrak hefši rįšist į fullvalda rķki. Žriggja mįnaša loftįrįsir Nató į Jśgóslavķu 1999 voru réttlęttar meš mannréttindabrotum innan Jśgóslavķu.

Svo kom 11. september 2001 og turnarnir tveir hrundu. Eftir žaš heita allar hernašarašgeršir Bandarķkjanna og aftanķossa žeirra »strķš gegn hryšjuverkum«. Rįšist var inn ķ Afganistan įriš 2001 žegar Talķbanar, sem nįšu völdum ķ landinu 1996, reyndust heppilegur blóraböggull vegna hryšjuverkanna 11. september. Strķšiš žar hefur reynst endalaust og ę fleiri telja žaš óvinnandi. Seinni innrįsin ķ Ķrak, innrįs Bandarķkjanna, Bretlands og hinna viljugu, hófst 2003. Og enn er barist ķ Ķrak, sem klofnaši ķ žrjś įhrifasvęši žjóšarbrota.

ĶSIS-hreyfingin illręmda į upptök sķn ķ Ķrak og hefur nįš undir sig miklu landi žar og ķ Sżrlandi. Įriš 2011 braust śt uppreisn ķ Austur-Lķbķu. Vesturlönd lżstu yfir aš žjóšarmorš vęri ķ ašsigi og Nató hóf stórfelldar loftįrįsir į landiš til stušnings uppreisnarmönnum. Afleišingin var sś aš mismunandi hópar vķgamanna tóku völdin og Lķbķa klofnaši ķ žaš minnsta ķ žrjį hluta og viš tók borgarastyrjöld sem hvergi nęrri sér fyrir endann į og eyšilagši Lķbķu sem rķki. Vopnabśnašur sem streymdi frį Nató-rķkjunum til uppreisnarmanna endaši ķ mörgum tilfellum ķ Sżrlandi og Ķrak hjį Ķsis-hreyfingunni. Hinn 11. aprķl sl. lżsti Obama Bandarķkjaforseti žvķ yfir aš mestu mistök ķ stjórnartķš hans hefšu veriš įrįsirnar į Lķbķu.

Ķ meira en įtta mįnuši hafa Sįdar, įsamt fleiri Persaflóarķkjum, lįtiš sprengjum rigna yfir borgir og bęi ķ Jemen sem svar viš byltingu sem bęši Bandarķkin og Sįdi-Arabķa voru ósįtt viš. Olķufurstarnir tóku aš sér aš sprengja landiš ķ tętlur til aš koma į stöšugleika ķ landinu. Sįdar hafa įsamt fleiri Persaflóa-rķkjum og Tyrklandi veriš helsti bakhjarl hryšjuverkaherja ķ Sżrlandi, Lķbķu og vķša ķ Afrķku. Žeir eru helstu kostunarašilar og lķka hiš hugmyndafręšilega bakland Ķsis, al-Kaķda, al-Nusra og Boko Haram ķ Afrķku. Žessi samtök öll eru mįlališar, verkfęri ķ heimsvaldastrķši.

Nś hafa Tyrkir kastaš fyrir róša įralangri frišarstefnu gagnvart Kśrdum, sem eru um fimmtungur žjóšarinnar. Og frį 2015 notiš fulls stušnings Nató til aš herja į Kśrda, žar į mešal ķ Noršur-Sżrlandi. Žetta er framlag žeirra til barįttunnar gegn hryšjuverkum. Hįlfgildings sjįlfstęši Kśrdahérašanna ķ Ķrak og Sżrlandi vekur einfaldlega ótta tyrknesku stjórnarinnar.

Um mišjan febrśar lżsti utanrķkisrįšherra Tyrklands yfir aš Sįdar ętlušu aš senda bęši heržotur og herliš til Tyrklands, žannig aš Tyrkir og Sįdar gętu hafiš sameiginlegan landhernaš ķ Sżrlandi, en bętti viš aš žaš yrši ekki gert įn samžykkis Bandarķkjamanna. Strķšiš ķ Sżrlandi hófst ķ mars 2011 og hefur žvķ stašiš ķ meira en fimm įr. Žrįtt fyrir vopnahlé sem hófst 27. febrśar sķšastlišinn heldur žaš įfram, žvķ ekki var reynt aš semja viš Ķsis né heldur al-Nusra, hreyfingu sem tengist al-Kaķda, og fleiri hópa sama ešlis. Samkvęmt nżjustu fréttum viršist žaš hanga į blįžręši. Žegar strķšiš hófst hafši rķkt frišur ķ Sżrlandi ķ 38 įr, eša frį žvķ 1973 ķ fjórša strķši Ķsraelsmanna viš Araba. Fyrir strķšiš var Sżrland velmegunarrķki, mišaš viš nįgrannarķkin. Menntunarstig hįtt, heilbrigšiskerfiš allgott og nęr öll börn gengu ķ skóla. Og Sżrland tók į móti meira en tveimur milljónum flóttamanna sem leitušu skjóls frį strķšinu ķ Ķrak.

Innrįsirnar ķ Afganistan og Ķrak gengu illa. Žį tóku Bandarķkin og strengjabrśšur žeirra ķ Evrópu įsamt óvinum Sżrlands viš Persaflóann aš dęla fé og vopnum ķ al-Kaķda ķ Sżrlandi og Ķrak, sem sķšar stökkbreyttist ķ Ķsis. Ef um raunverulega uppreisn fólksins ķ Sżrlandi vęri aš ręša hefši stjórnarherinn fyrir löngu snśist gegn Assad forseta og hans mönnum. Ef Assad er haršstjóri er hann tiltölulega mildur ķ samanburši viš skķthęlana ķ Sįdi-Arabķu og Katar, vini Bandarķkjanna. Lofthernašur Rśssa ķ nokkra mįnuši til ašstošar stjórnarhernum hefur gert miklu meira ķ žvķ aš brjóta Ķsis į bak aftur en lofthernašur Bandarķkjamanna og bandamanna žeirra ķ eitt og hįlft įr, enda um gervi-strķš aš ręša ķ trįssi viš vilja réttkjörinnar stjórnar.

Žaš segir sig sjįlft aš öll žessi strķš sem ég hefi hér nefnt hafa valdiš grķšarmiklu tjóni og hörmungum. Tölur um mannfall er erfitt aš meta, enda mjög misvķsandi. Eitt er žó vķst aš mannfalliš er gķfurlegt, ekki sķst ķ Sżrlandi, auk sęršra og örkumlašra. Mestmegnis óbreyttir borgarar, karlar, konur og börn. Hvaš skyldu žau vera mörg börnin sem lįtiš hafa lķfiš ķ žeim strķšum sem ég hefi hér nefnt? Litlir Gyšingar geta oršiš stórir Gyšingar, sagši gasklefafólkiš Žżšska. Viš bętast svo milljónirnar sem strķšsįtökin hafa hrakiš į flótta. Allir vita aš Bandarķkin valda žeim straumi og žjóširnar sem styšja strķš žeirra.

Höfušsökudólgurinn er samt laus allra mįla. Hann er įbyrgšarlaus. Allir eru žeir, įsamt nįnustu samstarfsmönnum sķnum, sekir um strķšsglępi og hryšjuverk Bandarķkjaforsetarnir frį 1991 aš telja. Bush eldri, Clinton, Bush yngri og Obama. Og nś hafa Bandarķkin stašiš mįlstola žaš sem af er įri vegna sinna arfhelgu forsetakosninga. Bandarķska aušvaldiš žarf aš skipta um verkfęri, velja nżjan strķšsherra. Og nś eru žeir komnir aftur til Ķslands meš žrjį flugvelli undir, til aš tryggja öryggi okkar gagnvart Rśssum. Og žessu er trśaš. Ekki bylur ķ einni einustu tunnu į Austurvelli. Lygin er aldrei góš, en žó er hśn illkynjušust žegar menn ljśga sig ķ sįtt viš eigiš aušnuleysi.

 


Marklaus forsętisrįšherra hlżtur vegtyllur hjį marklausum blašamanni

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Marklaus forsętisrįšherra hlżtur vegtyllur hjį marklausum blašamanni.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 08. september 2010.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Mįnudaginn 23. įgśst 2010 birti vikuritiš Time Magazine grein eftir blašamanninn William Lee Adams. Žar opinberar hann mat sitt į kvenkyns leištogum heimsins. Įn žess aš rökstyšja skošun sķna skipar hann Jóhönnu Siguršardóttur ķ hóp 10 fremstu kvenleištoga heims og setur hana raunar ķ 2. sęti listans. Žessum upplżsingum hafa fréttamišlar landsins tekiš fagnandi og tališ mikinn heišur fyrir land og žjóš. „Miklir menn erum viš Össur minn,“ er haft eftir Jóhönnu ķ tilefni af birtingu listans.

Žaš sżnir vel vanhęfni Ķslendskra blašamanna, aš taka gagnrżnislaust viš erlendum fréttum og kynna fyrir almenningi sem marktękan bošskap. Enginn fréttamišill viršist hafa įttaš sig į forsendum blašamannsins Williams Lees Adams og žeirri stašreynd aš skipan Jóhönnu ķ flokk meš fremstu kvenleištogum heims er ķ besta falli fįrįnleg. Engin könnun lį aš baki frétt blašamannsins, nema žį sem įtti sér staš ķ hugarheimi hans. Raunar vakna grunsemdir um aš meira en barnaskapur blašamannsins bśi aš baki, en žröngsżn tślkun į hegningarlögum hindrar frekari umręšu um žaš.(William Lee Adams er kynvillingur)

Varla hafa Ķslendingar gleymt eftirfarandi ummęlum Jóhönnu Siguršardóttur, sem hśn višhafši ķ Alžingisręšu 1. marz 2010:

»Mašur veltir fyrir sér: Er žetta ekki hįlfgeršur hrįskinnsleikur? Er žessi žjóšaratkvęšagreišsla ekki „marklaus“ žegar fyrir liggur annaš tilboš į boršinu sem viš gętum fengiš? Mašur veltir lķka fyrir sér aš ef svo fęri aš samningar tękjust ķ žessari viku, og eru bęši stjórn og stjórnarandstaša aš vinna ķ žvķ, er žį įstęša til aš halda žessari žjóšaratkvęšagreišslu til streitu ef žaš liggur allt annar og betri samningur į boršinu?«

Žarna var vegiš harkalega aš fullveldisrétti almennings og sjįlfstęši žjóšarinnar. Ętlan Jóhönnu var aš eyšileggja žjóšaratkvęšiš um Icesave-kröfurnar, sem hefši haft alvarlegar afleišingar fyrir stjórnarfar landsins og ašstošaš nżlenduveldin viš aš innlima Ķsland ķ Evrópurķkiš. Sem betur fer tókst žessi atlaga ekki, žvķ aš yfir 98% žeirra landsmanna sem höfšu skošun į mįlinu höfnušu Icesave.

Žjóšaratkvęšiš um Icesave 6. marz 2010 sżndi aš žjóšin mun standa heišursvörš um stjórnarskrį Lżšveldisins. Ķslendingar hafa stašfastan vilja til aš bśa viš lżšręšislegt stjórnarfar og hafna alfariš öllum tilraunum til aš koma į ólżšręšislegu žingręši. Sömu endalok bķša hugmynda um aš leggja land og žjóš undir yfirrįš Evrópurķkisins. Mśtugreišslur og hugmyndafręšileg afstęšishyggja munu ekki duga til aš almenningur į Ķslandi afsali sér stjórnarfarslegu fullveldi eša sjįlfstęši landsins.

Jóhanna Siguršardóttir veršur seint talin merkur leištogi og erlendir blašamenn fį engu žar um breytt. Žetta žarf ekki aš sanna fyrir Ķslendingum, en śtlendingar gętu freistast til aš trśa öšru. Flestir muna eftir ummęlum hennar 17. jśnķ 2010, žegar hśn sagši ķ hįtķšarręšu aš fęšingarstašur Jóns Siguršssonar (1811-1879) vęri viš Dżrafjörš. Afstaša sama „leištoga“ til žjóškirkjunnar endurspeglar sišferšilegt gjaldžrot. Žvķ fyrr sem Jóhanna Siguršardóttir finnur sér annan bįs ķ rķkisfjósinu žeim mun betra.

Blašamašurinn William Lee Adams, sem svo mjög dįist aš Jóhönnu, į valdamikla vini į Ķslandi. Orš hans eru sem lög fyrir žetta fólk og žaš lętur sig ekki muna um aš hagręša sannleikanum til aš ekki falli skuggi į gęšinginn. Ekki nóg meš žaš, heldur grķpa menn til skošanakśgunar ķ nafni rétthugsunar. (Moggabloggi höfundar var lokaš vegna žessarar fęrslu). Segja mį um skošanakśgun, aš hśn sé sem einvķgi sannleikans viš sleikibrjóstsykur. Žvķ oftar sem mašur rekur śt śr sér tunguna, žeim mun meira lķkist mašur Narra (Jóni Narra).

 


Stjórnarskrįin veršur bara tślkuš į einn veg – bókstaflega

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Stjórnarskrįin veršur bara tślkuš į einn veg – bókstaflega.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 27. maķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Žaš er ekki sjįlfgefiš aš lżšveldi verši įfram stjórnarform Ķslands. Žetta stjórnarform dregur nafn af žvķ aš »fullveldi stjórnkerfisins«, žaš er aš segja endanlegt vald um bęši stjórnarform og stjórnarfar, er ķ höndum almennings – lżšsins. Menn taki eftir aš »fullveldi stjórnkerfis« er alls óskylt hugtakinu »sjįlfstęši rķkis«. Ķ opinberri umręšu er žessum tveimur hugtökum oft blandaš saman, af vanžekkingu eša af yfirlögšu rįši til aš villa um fyrir almenningi.

Ķ upphafi byggšar ķ landinu, į įrabilinu 930-1262 var ķ landinu stjórnarform sem nefnist höfšingjaveldi. Alžingi var žį skipaš žeim höfšingjum sem įttu megniš af jaršeignum landsins og fóru meš svo nefnd gošorš (góš-jörš). Til aš villa um fyrir almenningi hefur höfšingjaveldiš hiš forna veriš nefnt žjóšveldi, en aušvitaš kom almenningur (žjóšin) hvergi nęrri stjórn landsins.

Frį 1262 til 1944 var stjórnarform landsins einveldi og breytir engu žótt Alžingi hafi starfaš megniš af tķmabilinu. »Fullveldi stjórnkerfisins« var ķ höndum rķkjandi einvalds. Raunar hélt Jón Gušmundsson ritstjóri (1807-1875) žvķ fram aš Alžingi (höfšingjarnir) hafi aldreigi afsalaš fullveldinu ķ hendur erlends einvalds og gerši žess vegna grķn aš Christian IX, sem žóttist »gefa« Ķslandi stjórnarskrį 1874. Auk žess er styttan af Christian IX sögufölsun, žvķ aš hann kom ekki meš stjórnarskrįna, žegar hann var hér ķ heimsókn 1874.

Sjįlfskipašur ašall sękir alltaf hart aš lżšveldum.

Fyrsta lżšveldi heimsins var stofnaš ķ Spörtu fyrir um 2800 įrum og entist ķ um 500 įr. Lżšveldi į Ķslandi er žvķ ungbarn ķ žessum samanburši og ef marka mį ólund margra meš stjórnarform okkar, er alls ekki öruggt aš žaš komist til fulloršins aldurs. Aš lżšveldinu er sótt śr żmsum įttum, en hęttulegastar eru lķklega įrįsir sjįlfskipašs ašals, sem hefur aš markmiši aš breyta stjórnarfari landsins ķ įtt aš höfšingjaveldi. Mįlflutningur žessa fólks žekkist af tali um »žingręši« og »rįšherraręši«.

Annar hópur sem andstęšur er lżšveldinu eru stjórnleysingar (Piratar), sem fyrst tóku žįtt ķ Alžingiskosningum 2013. Andstaša žeirra byggist lķklega į žekkingarleysi. Žrišji hópurinn sem vert er aš nefna eru »alžjóšasinnar« sem hatast viš žjóšrķki, hvert sem stjórnarform žeirra er. Žetta fólk er einkum aš finna ķ Samfylkingu og VG. Įšur fyrr sótti žessi hópur hugmyndir til Kommśnismans, en eftir fall Rįšstjórnarrķkjanna horfir žetta fólk meš velžóknun til hins ólżšręšislega og yfiržjóšlega valds sem stjórnar Evrópusambandinu.

Stjórnarskrį Ķslands undirstrikar vald forseta ķ lżšveldum.

Embętti forsetans er einn heldsti skotspónn žeirra sem hata lżšveldiš. Žvķ er haldiš fram aš forsetinn sé óžarfur og forsętisrįšherra eša forseti Alžingis geti bętt viš sig skyldum forsetans. Žessi mįlflutningur er frįleitur, žvķ aš forsetinn er persónugervingur lżšveldisins. Heldsta verkefni hans er aš standa vörš um stjórnarskrįna, ķ beinu umboši almennings. Žess vegna er hann kosinn beinni kosningu, af öllum landsmönnum. Mikilvęgi forsetans birtist skżrt ķ Stjórnarskrįnni, žar sem 1/3 allra įkvęša fjalla um verkefni forsetans.

Vald forsetans er umfangsmikiš og bęši framkvęmdavald og lagasetningarvald er undir hann sett. Dómsvaldiš ętti aš vera žaš lķka, žannig aš dómarar Hęstaréttar vęru skipašir af forsetanum, en til stašfestingar žyrfti samžykki Alžingis. Nśgildandi fyrirkomulag, aš rįšherra skipi dómara er óįsęttanlegt, enda lįkśrulegt fyrirkomulag höfšingjaveldis. Önnur mikilvęg leišrétting er upptaka tvķskipts Alžingis, sem andstęšingum lżšveldisins tókst aš fella nišur 1991.

Lżšveldinu skal stjórnaš ķ samręmi viš Stjórnarskrįna.

Ķ tķš nśverandi forseta Ólafs Ragnars Grķmssonar hafa lżšveldissinnar nįš vopnum sķnum og žaš hefur skapaš megna ólund hjį žeim sem vilja lżšveldiš feigt. Einkum mį nefna notkun forsetans į 26. grein Stjórnarskrįrinnar, um rétt (og skyldu) forsetans aš skjóta umdeildum lagafrumvörpum ķ dóm fullveldishafans – žjóšarinnar. Meš hlišsjón af lyktum Icesave-deilunnar, getur varla nokkrum dulist lengur aš Stjórnarskrįna ber aš tślka samkvęmt oršanna hljóšan – bókstaflega. Įkvęši stjórnarskrįr falla aldreigi nišur, vegna notkunarleysis.

Duglitlir forsetar fyrri tķma, létu draga žingrofsvaldiš śr höndum sér, auk annara mistaka sem žessir forsetar geršu. Nśverandi forseti hefur hins vegar hafnaš žvķ aš žingrofsvaldiš sé hjį forsętisrįšherra eša mannsöfnuši į Austurvelli. Hér kemur til sögunnar 24. grein Stjórnarskrįrinnar:

»Forseti lżšveldisins getur rofiš Alžingi, og skal žį stofnaš til nżrra kosninga, įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš, enda komi Alžingi saman eigi sķšar en tķu vikum, eftir, aš žaš var rofiš. Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags.«

Samkvęmt Stjórnarskrįnni er starfstķmi Alžingis fjögur įr (31. grein) og ekki kemur til įlita aš frį žvķ sé vikiš, nema forseti meti svo aš neyšarįstand rķki. Ekkert kallar nśna į žingrof og kosningar, heldur krefst Stjórnarskrįin žess aš nęrst verši kosiš til Alžingis 22. aprķl 2017.

 


Įętlanir Sunni-Mśslima um žjóšarmorš į Ala-verjum ķ Sżrlandi

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Įętlanir Sunni-Mśslima um žjóšarmorš į Ala-verjum ķ Sżrlandi.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 19. maķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Ala-verjar (Alawiyyah) er Kristin žjóš ķ Sżrlandi, sem fyrr į öldum nefndist Nusayriyyah. Į 11. öld voru Ala-verjar aš mestu bśsettir į tveimur svęšum. Annars vegar ķ Norš-vestur Sżrlandi (Latakia+Idlib+Aleppo) og hins vegar ķ Bagdad ķ Ķrak. Samfélagi žeirra ķ Bagdad var eytt af Mongólum 1258 og ķ Aleppo drįpu Mongólar tugi žśsunda 1260. Undarlegt er - en žó skiljanlegt, aš Ala-verjar segjast vera Mśslimar, žótt žeir trśi į Heilaga žrenningu, endurfęšingu og haldi upp į Kristnar trśarhįtķšir, en virši lķtils Kóraninn og siši Sunni-Mśslima.

Krossfararnir töldu ķ fyrstu, aš Ala-verjar vęru venjulegir Mśslimar og böršust gegn žeim viš komuna til Sżrlands 1097. Žegar kom ķ ljós aš svo var ekki, tóks gott samband viš žį. Žannig ašstošušu Krossfararnir Ala-verja aš endurheimta flesta žį kastala sem žeir höfšu misst 1071, ķ įtökum viš Mśslima. Aš loknum Krossferšunum var regla, aš Mśslimar ofsóttu og drįpu Ala-verja. Žetta stundušu Mamlśkar sem réšu Sżrlandi 1260-1516 og žegar Ottómanar ķ Tyrklandi nįšu völdum ķ Sżrlandi 1516, er tališ aš žeir hafi drepiš yfir 90.000 Ala-verja.

Eftir Heimstyrjöldina fyrri stjórnaši Frankland į Sżrlandi til 1946 ķ umboši Žjóšabandalagsins og žeir gįfu Ala-verjum nafniš Alawiyyah, til aš verja žį ofsóknum Mśslima. Sambandiš viš Frankland var svo gott, aš 1920 eignušust Ala-verjar sitt eigiš žjóšrķki viš strönd Mišjaršarhafs, sem stóšst įgang Sunni-Mśslima til 1936. Mešal Ala-verja voru skiptar skošanir um hvort žeir ęttu aš ganga til lišs viš Sunni-Mśslima sem böršust gegn Franklandi og fyrir sjįlfstęšu Sżrlandi. Meš ašstoš Shia-Mśslima tókst Ala-verjum smįm saman aš fį višurkennt aš žeir vęru Mśslimar og fengu žegnrétt ķ Sżrlandi.

Sunni-klerkar hafa stjórnaš ofsóknum gegn Ala-verjum.

Ofsóknum į hendur Ala-verjum hefur löngum veriš stjórnaš af trśarleištogum (imam) Sunni-Mśslima. Žeir hafa gefiš śt »fatwa« og žannig veitt réttlętingu į drįpum og ofsóknum. Nefnum eldsta dęmiš um »fatwa« į hendur Ala-verjum.

»Fatwa« 1305 - Taqi ad-Din Ahmad ibn Taymiyyah (1263-1328) var bókstafstrśar Mśslimi sem hataši Ala-verja. Hann śthlutaši Ala-verjum »fatwa« ķ žrķgang og sagši aš žeir vęru meiri trśleysingar en Kristnir og Gyšingar. Ibn Taymiyyah lagši grunn aš Wahhabisma, sem er annįluš öfgastefna og rķkjandi ķ Saudi-Arabķu. Trśir hefšinni (sunnah) hafa sķšari fordęmingar Sunni-Mśslima gjarnan veriš endurtekning į žessu forna »fatwa«.

Hryšjuverkasamtökin Bręšralag Mśslima hatar Ala-verja eins og alla sem ekki eru Sunni-Mśslimar. Samt höfšu žeir lengi fengiš aš starfa óįreittir ķ Sżrlandi. Įriš 1980 geršu žeir tilręši viš Hafez Assad forseta og žį žótti Ala-verjum męlirinn fullur. Bręšralag Mślima var aš nafninu til hrakiš frį Sżrlandi, en žessi samtök eru bśin aš vera virk ķ ISIS og öšrum hryšjaverkasamtökun Sunni-Mśslima.

Katar er mišstöš hatursbošskapar Sunni-Mśslima.

Araba-rķkiš Katar liggur į tanga sem teygir sig frį Saudi-Arabķu śt ķ Persaflóa og er 11.586 km2 aš flatarmįli. Svęšiš tilheyrši Tyrkjaveldi 1871-1915, en žį nįši Bretland svęšinu og stjórnaši žvķ til 1971. Ķ Katar er einveldi og viš völd er al-Žani ęttin af Tamimi kynžęttinum. Af žessum kynžętti er einnig Salmann Tamimi sem er »imam« Sunni-Mśslima į Ķslandi.

Nśverandi konungur ķ Katar er »Tamim bin Hamad Al Thani«, sem er sonur drottningarinnar »Mozah bint Nasser Al Missned« einnar af žremur eiginkonum fyrrverandi konungs. Žaš mį žykja athyglivert aš albróšir nśverandi konungs er »Mohammed bin Hamad bin Khalifa Al Thani« sem žekktur er fyrir aš taka žįtt ķ svindli Ólafs Ólafssonar ķ Samskipum, meš hlutabréf ķ Kaupžingi.

Sjónvarpsstöš ķ Katar meš Arabiskt "menningarefni".

Arabarnir ķ Katar ašhyllast Sunni-Islam, eins og fręndur žeirra ķ Saudi-Arabķu. Žaš eina sem umheimurinn veit um Katar er aš žar er starfrękt sjónvarpsstöšin Al-Jazeera ķ eigu Al-Žani ęttarinnar, eins og allt annaš ķ landinu. Višurkennt er aš stöšin er starfrękt til aš śtvarpa įróšri sem Al-Žani ęttin telur žóknanlegan. Lķklega hefur Al-Jazeera yfir 500 milljónir įhorfenda ķ fjölmörgum rķkjum og eru žeir flestir Sunni-Mśslimar.

Einn vinsęlasti umręšu-žįttur sem Al-Jazeera sżnir nefnist »Andstęš sjónarmiš« og er žar fjallaš um margvķsleg mįlefni ķ Araba-heiminum, į sviši stjórnmįla, efnahagsmįla, samfélagsmįla og trśmįla. Stjórnandi žįttanna nefnist Faisal Al-Kassim og er Sżrlendskur Druzi aš uppruna, en hefur įnetjast Sunni-Islam og žykir Aröbunum žaš merki um mįtt Allah. Žann 08. maķ 2015 var ķ žęttinum umfjöllum sem vakiš hefur hneykslun og reiši margra utan Araba-heimsins.

Žįtturinn fjallaši um spurninguna: »Ęttum viš aš drepa alla Ala-verja?« Ķ upphafi žįttar, sagši stjórnandinn frį könnun sem hann hafši lįtiš gera į mešal įhorfenda stöšvarinnar. Greindi hann frį, aš 96,2% žįtttakenda hefšu svaraš spurningunni jįtandi. Sjįlfur tók hann sterklega undir žaš sjónarmiš, aš sjįlfsagt vęri aš fremja žjóšarmorš į Ala-verjum. Gestina greindi į. Žįttinn er hęgt aš skoša į Netinu: (https://www.youtube.com/watch?v=ULtNYSUqYHw).

 


Mįlflutningur evrópskra nżlenduvelda gegn Ķslandi

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Mįlflutningur evrópskra nżlenduvelda gegn Ķslandi.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 06. aprķl 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Fréttablašiš birti 17. marz 2011 ritgerš eftir Margréti Einarsdóttur, undir fyrirsögninni »Icesave - lagalegar afleišingar synjunar«. Žar sem Margrét er forstöšumašur Evrópuréttarstofnunar HR, sem kostuš er af ESB, veršur aš telja hana vera erindreka ESB og frį Brussel er ekki langt til London og Haag.

Ekki kemur žvķ į óvart aš Margrét bżšur lesendum upp į einhliša mįlflutning sem einkennist fremur af rangfęrslum rķkisstjórnar Ķslands en hófstilltu mati fręšimanns. Margrét viršist telja aš landsmenn hafi ekki heyrt af Icesave-mįlinu og žekki ekki grunnröksemdir sem žaš varša. Ég leyfi mér aš vera į öndveršum meiši viš Margréti varšandi öll atriši Icesave-mįlsins.

1. Margrét byrjar ritgerš sķna į upprifjun um hótunarbréf ESA frį 26. maķ 2010. Ef Margrét hefši viljaš koma į framfęri hlutlausum upplżsingum, hefši hśn nefnt aš ESA sendi frį sér śrskurš varšandi Icesave frį 15. desember 2010. Meš žeim śrskurši ógilti ESA veigamestu hótanirnar frį 26. maķ. Ólķkt hótunarbréfinu sem Margrét telur svo mikilvęgt, er įlit ESA frį 15. desember vel rökstutt og nišurstašan ótvķręš.

2. ESA śrskuršaši aš engir samningar, lög eša tilskipanir hefšu veriš brotin, varšandi mikilvęgustu atriši mįlsins: Fullkomlega var löglegt aš veita innistęšueigendum forgang, eins og gert var meš Neyšarlögunum. Einnig śrskuršaši ESA aš framkvęmd FME į millifęrslum śr gömlu bönkunum yfir ķ žį nżju var fullkomlega ešlileg. Lagasetning og réttarframkvęmd Neyšarlaganna er žvķ traust, svo framarlega sem lögsögu Ķslands er ekki varpaš fyrir borš meš Icesave-III-samningunum.

3. Margrét tekur alvarlega hótanir Per Sanderud um aš verši Icesave-lögin ekki samžykkt ķ žjóšaratkvęšinu 09. aprķl 2011, muni hann sjį til žess aš ESA sendi frį sér skašlegan śrskurš fyrir Ķsland. Sanderud hótar einnig aš hann muni įkęra Ķsland fyrir EFTA-dómstólnum. Ętli Margrét verši ekki hissa žegar ķ ljós kemur aš ESA mun sżkna Ķsland um öll brot į EES-samningnum? Sanderud til afsökunar mį nefna aš endurteknar hótanir hans eru bara endursżningar į gömlum myndböndum sem gerš voru fyrir śrskuršinn 15. desember.

4. Sannleikurinn er sį aš örsmįar lķkur eru fyrir įkęru frį ESA, enda tilefniš ekkert. Flestar stofnanir ESB og sérfręšingar į vegum Evrópurķkisins hafa gefiš yfirlżsingar um afdrįttarlaust bann viš rķkisįbyrgšum į innistęšutrygginga-kerfum Evrópska efnahagssvęšisins. Ķ žessu sambandi mį nefna aš yfirlżsingar rķkisstjórnarinnar, um aš allar bankainnistęšur į Ķslandi séu rķkistryggšar, er fullkominn žvęttingur. Einungis Alžingi meš samžykki fullveldishafans - almennings getur veitt slķkar tryggingar.

5. Margrét viršist ekki vita aš Landsbankinn var meš fullar innistęšutryggingar ķ Bretlandi og Hollandi, sem voru mun hęrri en lįgmarkstrygging ESB. Žetta hefur fjįrmįlaeftirlit Bretlands stašfest og žess mį geta aš Landsbankinn fékk starfsleyfi ķ Bretlandi ķ desember 2001 og hann fekk višbótartryggingu hjį FSCS fyrir Icesave ķ jślķ 2006 (FSA No. 207250).

6. Margrét viršist ekki heldur vita aš Neyšarlögin frį 06. október 2008 fjöllušu ekkert um mismunun, heldur um eftirfarandi tvö atriši:

a) Heimild til rķkisins aš stofna nżja banka og

b) Forgang krafna frį innistęšueigendum ķ žrotabś banka.

Śrskuršur ESA frį 15. desember fjallaši einmitt um aš Neyšarlögin standast alla skošun. Žótt Per Sanderud léti verša af hótunum sķnum mun EFTA-dómstóllinn einungis śrskurša um hugsanlegt brot į EES-samningnum en alls ekki um skašabótaįbyrgš.

7. Eina afleišing Neyšarlaganna sem ESA notar ennžį til hótana er óbein mismunun, žvķ aš um beina mismunun var sannanlega ekki aš ręša. Engin skilyrši eru fyrir sektardómi vegna óbeinnar mismununar, einfaldlega vegna žess aš ekki veršur sżnt fram į aš neinn innistęšueigandi hafi oršiš fyrir fjįrtjóni. Tryggingasjóšir Bretlands og Hollands greiddu žessar kröfur enda var žaš žeirra verkefni.

8. Margrét japlar į žeirri gömlu tuggu aš stjórnvöld į Ķslandi »hafi ekki séš til žess aš hér į landi vęri komiš į fót innistęšutryggingakerfi sem virkaši«. Evrópusambandiš sjįlft hefur višurkennt aš tryggingakerfiš į Ķslandi var meš sama hętti og ķ öšrum EES-rķkjum og ķ fullkomnu samręmi viš Tilskipun 94/19/EB. Eftirlit meš žessu hafši ESA ķ 15 įr, įn athugasemda. Sérfręšingar ESB, eins og Tobias Fuchs hafa stašfest žetta ķ ritrżndum fręšigreinum, įn nokkurra athugasemda.

Margrét og ašrir erindrekar rķkisstjórnarinnar reyna aš hręša almenning til aš samžykkja greišslur į forsendulausum Icesave-kröfum. Allur mįlflutningur žessa fólks einkennist af rangfęrslum og blekkingum. Gengiš er svo langt aš misnota opinberar stofnanir til aš dreifa villandi fullyršingum, sem oft er bśiš aš hrekja meš traustum rökum. Enginn vęntir mikils af Evrópuréttarstofnun HR, en aš ašilar eins og Lagastofnun Hįskóla Ķslands skuli taka žįtt ķ žessum ljóta leik, veldur mörgum Ķslendingum sįrum vonbrigšum.

 


Hlaupiš yfir forsetaframbjóšendur - létt forkosningaskokk

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hlaupiš yfir forsetaframbjóšendur - létt forkosningaskokk.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 03. maķ 2016.



Sverrir Stormsker.

Ég hef akkśrat ekkert śt į žessa forsetaframbjóšendur okkar aš setja. Žetta viršist allt vera hiš besta og frambęrilegasta fólk. Fjölbreytileikinn mikill.

Žarna er t.d. stįlminnug heilunarkona sem man öll sķn fyrri jaršlķf, öfugt viš aflandseyjaskeggjana sem muna ekki neitt. Nokkuš ungleg mišaš viš aš hśn er 500 įra gömul.

Maggi Texasborgari kemur sterkur inn. Hann mun örugglega annast eldri borgara vel enda hefur žaš veriš hans fag til žessa sem brasari. Aldrei aš vita nema honum takist aš baka og brasa Óla Grķms žvķ Maggi er ekki sķšri ķ beikonborgurum.

Svo er žarna afar trśrękin kona sem segist alltaf vera aš »pota ķ Biblķuna« eins og hśn oršar žaš. Margir hafa įreišanlega gaman af aš pota ķ hana... sem sé Biblķuna.

Sturla Jónsson er lķklega besti bķlstjórinn af žeim sem žarna eru ķ boši. Vęgast sagt mjög svo frambęrilegur bķlstjóri, en hann mun aš öllum lķkindum enda žar sem Elvis Presley byrjaši. Sem vörubķlstjóri.

Halla Tómasdóttir viršist vera hin mętasta dama žrįtt fyrir aš vera soldiš brśn į nefinu eftir alla aušmannarassasleikjuna į śtrįsartķmanum. Hśn hefur eflaust margt fram aš fęra. Til dęmis er hśn kona. Žaš er nś ekki svo lķtiš į žessum sķšustu og bestu kynjakvótatķmum.

Aldrei aftur ópólitķsk trjįręktarmišstöš.

Svo er žarna trjįfašmarinn og hįfjallagóšvinurinn Andri Snęr sem skrifaši bękurnar vķšfręgu »Grįi kötturinn« og »Draumahlandiš« eša eitthvaš svoleišis, viškunnanlegur og góšlegur snįši, enda draumaprins góša fólksins. Andri er hęfileikamašur og kann aš hiksta og tafsa į mörgum tungumįlum. Hann elskar fossa og frumskóga landsins og žaš er ekkert aš žvķ. Hann er ķ mķnum huga Vigdķs Finnbogadóttir meš pung. Kannski ekki pung en allavega sprella. Meš fullri viršingu fyrir bįšum. Ekki pungnum og sprellanum heldur Andra og Vigdķsi. Žaš er nś óžarfi aš misskilja alla hluti.

Eftir žęr breytingar sem Ólafur hefur gert į embęttinu žį held ég aš Bessastašir verši aldrei aftur sś ópólitķska trjįręktarmišstöš sem žeir voru ķ tķš Vigdķsar. Gróšurhśsaįhrif hennar hafa fjaraš śt og viš tekiš pólitķsk įhrif. Sumir frambjóšendur męttu hafa žaš ķ huga.

Erfitt aš losna viš hann.

Ólafur Ragnar er alveg sérkapķtuli. Hann mį alveg eiga žaš aš hann stóš sig glimrandi vel eftir hrun, var ķ raun eini mįlsvari žjóšarinnar śtįviš ķ Icesave-mįlinu og flatti alla erlenda fréttamenn śt eins og pizzur sem voru aš ybba gogg og segja aš viš Ķslendingar vęrum gerspilltir fjįrglęframenn og asnar, sem viš nįttśrulega erum, en žaš er annaš mįl.

Żmsum finnst kallinn vera bśinn aš sitja fulllengi og aš žaš sé varla sęmandi ķ vestręnu lżšręšisrķki aš žjóšarleištogi sé žéttvafinn köngulóarneti og alžakinn hrśšurkörlum eftir įratuga slķmsetu. Veit žaš ekki. Ólafur er soldiš einsog AIDS - erfitt aš losna viš hann. En kannski vill fólk ekkert losna viš hann. Hann er reffilegur og refslegur fagmašur viš hestaheilsu žrįtt fyrir öll sķn axlarbrot ķ hestaferšum ķ gegnum tķšina. Hugsanlega ętti aš lįta stoppa hann upp žegar hann dettur loks meš andlitiš ķ hinsta sinn onķ sśpuskįlina į öldrunarheimilinu Bessastöšum, og koma honum fyrir gleišbrosandi ķ anddyrinu meš opinn fašminn.

Stjórnmįlaafliš RŚV teflir aš žessu sinni fram karlkyns frambjóšanda, engum öšrum en Gušna Th. Felds, greindarlegum og viš»feldnum« rśmföstum langlegukomma sem hefur sérhęft sig ķ fortķšinni. Žaš žarf svosem ekkert aš vera aš hann lįti slag standa, nema kannski hjartaslag undir žessum blessaša feldi sķnum.

Įstžór er meš'etta.

Frišarhöfšinginn Įstžór Magnśsson hefur hinsvegar sérhęft sig ķ framtķšinni. Hann vill flytja hingaš til lands starfsemi Sameinušu žjóšanna og hala inn į žvķ 600 milljarša įrlega ķ žjóšarbśiš. Żmsum kann aš žykja žaš óraunhęft en mįliš er aš žaš stendur til aš flytja žessa stofnun frį USA į hlutlausan staš. Hvķ ekki til Ķslands? Žaš er ekki aš įstęšulausu aš leištogafundur stórveldanna var haldinn ķ Höfša, mitt į milli Moskvu og Washington.

Įstžór hefur sżnt ķ gegnum tķšina aš hann kann aš koma hlutunum ķ verk og framkvęma žaš »ómögulega«. Hann er 100 manna maki, kannski ekki »maki« ķ bókstaflegri merkingu žvķ fjölkvęni er jś bannaš į Ķslandi, en hann lętur hendur standa fram śr örmum, einsog Vigdķs okkar Hauks myndi orša žaš. Hann myndi ekki verša fjįrhagslegur baggi į žjóšinni. Eftir hans setu žį myndi fólk ekki fį reikning ķ hausinn heldur įvķsun ķ hendur. Viš getum alveg bókaš žaš. Žetta er mašur sem kann aš raka inn sešlum og myndi nżta žį hęfileika fyrir žjóšarbśiš nęši hann kjöri. Og honum tękist į nokkrum įrum aš breyta Ķslandi ķ alžjóšlega mišstöš frišar. Hann sér lengra en nef hans nęr. Ekki skortir hann augun.

 


Hęttuleg vankunnįtta į örlagatķmum

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hęttuleg vankunnįtta į örlagatķmum.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 02. aprķl 2016.



Valdimar H Jóhannesson.

Styrmir Gunnarsson fyrrverandi ritstjóri Mbl. gerir spurningu žingmanns Gręningja ķ Žżšskalandi, Franzisku Brantner, aš sinni vegna hryšjuverkanna ķ Brussel: »Hvers vegna hata žau okkur svona mikiš?« Svar Styrmis viš žessari spurningu er alveg frįleitt og byggist į hęttulegri vankunnįttu. Miklu varšar aš žjóšin skilji aš svona svör kalla į röng višbrögš.

Styrmir į žaš svo sem alveg skiliš aš fį aš hafa į röngu aš standa eins og ašrir sem leyfist aš tjį sig. Hann stóš fyrir žvķ ķ ritstjóratķš sinni aš halda Morgunblašinu opnu fyrir alls kyns skošunum žó aš žęr gengju gegn ritstjórnarstefnu blašsins og sżndi meš žvķ gott fordęmi. Hann er eflaust žvķ sammįla aš mér beri aš svara honum ef ég tel hagsmuni žjóšarinnar vera ķ hśfi.

Śtskżringar Styrmis į hegšun Mśslima eru verri en gagnslausar.

Styrmir leitar skżringa į hryšjuverkunum ķ Brussel til nżlendutķma Belga ķ Kongó sérstaklega en einnig til nżlendutķma Evrópužjóša almennt og grķpur til tilvitnunar ķ bók sem sżnir litla hófstillingu ķ lżsingum į grimmd nżlendužjóša Vesturlanda. Žvķ er lżst m.a. aš »fólk var hżtt miskunarlaust, limlest fyrir minnstu sakir og jafnvel myrt ķ hópum. Heilu žorpin voru brennd til grunna. Stundum var vopnušum sveitum nżlenduherranna gert aš skila inn afskornum śtlim fyrir hverja byssukślu, sem žęr höfšu notaš«.

Žaš er hneykslunartónn ķ grein Styrmis vegna spurningar Žżšsku žingkonunnar ķ ljósi ofangreindrar lżsingar žvķ aš hann įlyktar aš framferši fulltrśa Evrópsku menningaržjóšanna ķ Miš-Austurlöndum hafi veriš įžekkt. Hann vekur athygli į žvķ aš seinni heimsstyrjöld hafi brotist śt vegna žess aš Žjóšverjar voru lįtnir borga svo miklar strķšsbętur eftir fyrri heimsstyrjöld og kemst svo aš žeirri stórfuršulegu nišurstöšu aš žess vegna eigi žęr Evrópužjóšir, sem hlut eiga aš mįli, aš greiša fyrrverandi nżlendum sķnum bętur fyrir mešferšina į fólkinu og stuld į aušlindum žessara žjóša eins og aš žarna sé eitthvert sama-sem-merki į milli!

»Žaš er skolliš į eins konar strķš ķ Evrópu og žvķ mun ekki linna fyrr en nżlendužjóširnar horfast ķ augu viš eigin sögu og afleišingar hennar« skrifar Styrmir. Fyrsti hluti setningarinnar er jafn sannur eins og seinni hlutinn er frįleitur. Hann į žaš sameiginlegt meš mörgum sem spyrja ķ rįšleysi sömu spurningarinnar aš honum dettur ekki hug hiš augljósa svar: Žeir hata okkur žvķ aš viš erum ekki Mśslķmar og erum ekki reišubśnir til aš gefast upp fyrir Islam.

Sunni-Islam er hugmyndafręši haturs į žeim sem ekki lśta Allah.

Žetta svar hefur legiš ljóst fyrir ķ nęr 14 aldir. Žetta hatur blasir viš ķ Kóraninum og Sunnah (fordęmi Mśhamešs eins og žaš birtist ķ Hadķšum, ž.e. frįsögnum af geršum og oršum Mśhamešs og nįnustu lišsmanna og Sira, sem er opinberlega višurkennd ęvisaga hans). Börnum Mśslķma er mörgum innrętt žetta hatur meš móšur-mjólkinni og žvķ er višhaldiš ķ mörgum moskum. Til žess aš žetta sé ljóst veršur aušvitaš aš kynna sér Islam og sögu žess. Įn žess er įlyktaš śt ķ blįinn.

Žeir hata okkur af žvķ aš viš erum »kuffar««, fyrirlitlegir trśleysingar, sem lśtum ekki ennžį Islam meš žvķ aš gerast Mśslķmar eša meš žvķ aš taka stöšu dhimma og borga Mśslķmum fyrir aš fį aš halda lķfi meš sérstökum skatti, jizya, og višurkennum lęgri žjóšfélagsstöšu okkar, sem okkur leyfist ef viš erum fólk Bókarinnar (ž.e. Kristnir eša Gyšingar). Annars eru ašeins möguleg trśskipti, brottflutningur eša dauši samkvęmt Bókinni.

Nżlenduveldi Evrópu bera ekki įbyrgš į hryšjuverkum Mśslima.

Mśslķmar stunda hryšjuverk śt um allan heim. Styrmir žarf aš svara žvķ hvaša nżlenduglępi žeir žurfa aš svara fyrir ķ Nķgerķu, Mali, Burkino Faso, Kamerśn, Sśdan, Kenża, Indlandi, Filippseyjum, Taķlandi, Myanmar, Pakistan, Bali, svo nokkur lönd séu nefnd žar sem hryšjuverk Mśslķma eru afar tķš ķ nśtķmanum. Tališ er aš Mśslķmar hafi drepiš hįtt ķ 300 milljónir manna ķ 14 aldir af öšrum trśarbrögšum vegna Jihad, śtženslustefnu ķ žvķ sem žeir kalla »Dar al harb« (hśs strķšsins žar sem Islam rķkir ekki). Nżlendusaga Vesturlanda og Mśslķmskra landa er eins frįbrugšin og barnasaga er forhertri glępasögu.

Žaš kann ekki góšri lukku aš stżra aš hafa aš engu haršar stašreyndir um Islam, ešli žess og sögu. Undanslįttur aš hętti Styrmis er žjóšinni hęttulegur į örlagatķmum eins og nś eru uppi į Vesturlöndum og ętti aš vera öllum ljós sem vilja kynna sér stašreyndir, jafnvel žó žęr séu óžęgilegar. Af žvķ aš mér er hlżtt til Styrmis Gunnarssonar vil ég gjarnan verša til žess aš leiša hann śt śr myrkrinu ķ žessum efnum.


Hryšjuverk - frišžęging

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hryšjuverk - frišžęging.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 30. marz 2016.



Axel Kristjįnsson.

Ógnarleg hryšjuverk, sem nś eru framin af innflytjendum ķ Evrópu eru mjög til umfjöllunar. Öllum er ljóst, aš ómögulegt er aš koma ķ veg fyrir žau og žau munu halda įfram ķ mörg įr. Hryšjuverkin eru framin af öfgafullum Mśslimum. Žeir vķsa ķ Kóraninn og lżsa žeirri sęlu, sem žeir muni verša ašnjótandi, en žaš er taumlaus kynferšisleg misnotkun barnungra kvenna ķ sęlurķki Allah.

Žaš er sjįlfsagt rétt, aš žannig hugsi ašeins öfgafullir mśslimar, en žeir skipuleggja hryšjuverkin og fremja žau sķšan nįnast hvar sem er. Žrįtt fyrir žetta keppast stjórnmįlamenn į Vesturlöndum viš aš segja, aš ekki megi kenna Mśslimum um žessi hryšjuverk; žeir séu hvorki betri né verri en menn af öšrum trśarbrögšum. Žetta er sį pólitķski rétttrśnašur, sem fjölmišlar og stjórnmįlamenn, ekki sķst į vinstri vęng, hafa leitt til öndvegis.

Frišžęging gagnast ekki gegn öfgafullum Mśslimum.

Žegar Chamberlain forsętisrįšherra Breta lét undan Hitler 1938 og fórnaši Tékkum til aš kaupa friš, hét žaš frišžęging (į ensku appeasement), og lķklega trśši mašurinn žvķ, aš nś hefši hann tryggt »peace in our time«. Svo fór, sem hlaut aš fara, og žegar afleišingar frišžęgingarinnar dundu yfir meš fleiri landakröfum Hitlers, var öllum ljóst, aš frišžęging leysti ekki vandann. Hśn leysir ekki vandann nś, žegar stašiš er augliti til auglitis viš öfgamenn, sem eru 700 įrum į eftir Vestręnum žjóšum ķ sišmenningu og viršingu fyrir rétti einstaklingsins til aš lifa sķnu lķfi.

Frišžęging stöšvar ekki ódęšisverkin į meginlandi Evrópu. Frišžęging kemur ekki ķ veg fyrir ódęšisverk į Ķslandi.

Pólitķskur rétttrśnašur ógnar Ķslendsku samfélagi.

Nś er svo komiš aš žegar yfirvöld hér į landi reyna aš fara eftir reglum og millirķkjasamningum viš afgreišslu į mįlum svokallašra hęlisleitenda rķsa upp fįmennir hópar hįvašafólks į götunni og linna ekki lįtum fyrr en stjórnmįlamenn gefast upp og lįta undan meš žvķ aš fara į svig viš slķkar reglur og samninga. Svo langt hefur veriš gengiš, aš sett hafa veriš lög til aš lśta vilja hįvašafólksins; stundum ķ nafni mannśšar. Pólitķskur rétttrśnašur nś felst ķ aš tala um opiš lżšręši. Žetta er opiš lżšręši. Žetta er götulżšręši. Žetta er žaš lżšręši, sem nś į aš frišžęgja. Žetta er žaš lżšręši, sem nś į aš taka upp ķ Stjórnarskrį Ķslands.

Ég hef ekki andśš į śtlendingum. Ég hef ekki andśš į Mśslimum yfirleitt. Pólitķskir rétttrśnašarmenn munu kalla mig Rasista; žeir um žaš. Ég er fęddur og uppalinn į Ķslandi. Ég vil aš Ķslendskt žjóšerni dafni. Ég vil aš Ķslendskur menningararfur lifi. Ég vil, aš Ķslendsk tunga lifi. Ég vil ekki, aš žjóšin glati žvķ, sem hśn nįši ķ barįttu fyrir sjįlfstęši sķnu. Ég vil ekki, aš žjóšin glati aušlindum sķnum ķ hendur annarra žjóša.

Ég vil ekki, aš žjóšin missi stjórn į fiskveišilögsögu sinni eftir grimma barįttu vopnlausrar žjóšar viš eitt mesta herveldi heims. Ég į žann draum, aš Ķslendingar bśi ķ friši viš žęr allsnęgtir, sem landiš og fiskimišin bjóša upp į. Ég vil aš ungu fólki sé kennd sagan af sjįlfstęšisbarįttu Ķslendinga bęši ķ skólum og į heimilum. Ég vil, aš žvķ sé sagt frį 1. desember 1918. Ég vil, aš ungu fólki sé kennd sagan af barįttunni um fiskveišilögsöguna.

Fjölmenningarstefnan er frišžęging viš öfgamenn.

Ég vil ekki, aš Ķslendsk žjóš glati sjįlfstęšri tilveru sinni ķ mannhafi žvķ, sem nś bżr į jöršinni og telur yfir 6 milljarša. Į Ķslandi bśa 330-340 žśsund manns, flestir viš allsnęgtir, og er mikill fjöldi žeirra innflytjendur frį mörgum löndum. Ķslendsk žjóš og Ķslendsk menning mun ekki blandast ķ mannhafiš į jöršinni. Ķslendsk žjóš og Ķslendsk menning mun hverfa sporlaust ķ žaš mannhaf, ef ekki er spyrnt viš fęti strax af alefli og hętt aš lofsyngja frišžęginguna.

Ég vil ekki, aš Ķslendsku žjóšerni, Ķslendskri menningu né žeim friši og velmegun, sem hér er, verši fórnaš į altari frišžęgingar viš öfgamenn.

 


»Söngvar Satans« – sķgilt efni ķ Mśslimaheiminum

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

»Söngvar Satans« – sķgilt efni ķ Mśslimaheiminum.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 22. marz 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Samkvęmt fréttum frį Ķran, hafa fjörutķu rķkisreknar fréttastofur tekiš höndum saman um aš leggja aukiš fé til höfušs Salman Rushdie, höfundi bókarinnar »Söngvar Satans«. Žessi bók (The Satanic Verses) var fyrst gefin śt ķ Bretlandi įriš 1988 og hlaut mikiš lof um allan heim, nema aušvitaš ķ Mśslima-heiminum. Margir Mśslimar töldu bókina móšgun viš hina miklu menningu sem žeir nefna Islam (undirgefni) og snżst um Sharia, Jihad og Fatwa. Vegna śtkomu bókarinnar ķ Bretlandi, uršu uppžot og manndrįp vķša um heim.

Höfuš-klerkur Ķrans, Ayatollah Khomeini, lżsti yfir fatwa į hendur Rushdie og skyldi hann drepinn hvar sem til hans nęšist. Samtķmis žvķ var lagt mikiš fé til höfušs honum og öllum sem kęmu nęrri śtgįfu į »Söngvum Satans«. Žetta «fatwa« var gefiš śt 14. febrśar 1989 og į 27 įra afmęli žessa óhęfuverks įkvįšu rķkisfréttastofur Ķrans aš bęta um betur.

Moršféš var aukiš um 75 milljónir króna og nemur heildar upphęš žess nśna yfir 500 milljónum króna. Vafalaust telja ofsatrśar Mśslimar, aš Vesturlandamenn séu oršnir žurfandi fyrir góšan skammt af hatri śr Arabisku eyšimörkinni – enda eru hryšjuverk Mśjahida į Vesturlöndum aš falla ķ gleymsku.

Mśslimar minnast stęrsta afreks žjóšhetjunnar, Ayatollah Khomeini.

Žessi 27 įr sem lišin eru frį 1989, hefur lögreglunni tekist aš vernda lķf Salman Rushdie, en marga ašra hafa Mśslimar reynt aš drepa og mį nefna eftirfarandi tilręši: (1) Hitoshi Igarashi, Japanskur žżšandi - drepinn 1991; (2) Ettore Capriolo, Ķtalskur žżšandi - alvarlega sęršur 1991; (3) William Nygaard, norskur bókaśtgefandi – alvarlega sęršur 1993; (4) Aziz Nesin, Tyrkneskur žżšandi – slapp frį tilręši 1993, en 35 voru drepnir (Sivas moršin).

Heiti bókarinnar »Söngvar Satans« vķsar til įkvešinna versa (söngva) sem upphaflega var aš finna ķ Kóraninum, en voru aš hluta fjarlęgš eins og fleirra sem ekki žótti fylgja alręšisbošskap Islam. Bókin er raunverulega žrjįr sögur, sem skipt er į 9 kafla, en ekki ķ samhangandi röš žannig aš viš fyrstu sżn er bókin įkaflega ruglingsleg. Ķ köflum 2 og 6 birtir Rushdie sögu sem segir frį draumi um Muhammad og žaš er žessi saga sem fer fyrir brjóstiš į bókstafs-trśar Mśslimum.

Kaflarnir heita Mahound (mannhundur) og Return to Jahilia (endurkoma til Mekka). Mahound er fornt Enskt heiti yfir Muhammad, sem vafalaust er til komiš vegna hręšslu Mśslima viš hunda, sérstaklega svartra. Jahilia er nafn sem Rushdie notar yfir Mekka og er greinilega Arabiska oršiš Jahiliyyah, sem merkir »fįfręši«. Oršiš hefur sterka trśarlega tilvķsun ķ Islam, sem »fįfręši um leišsögn Allah« og sem »tķmabil fįfręšinnar, įšur en Allah opinberaši Kóraninn fyrir Muhammad«.

Arabarnir trśšu į endurholdgun og Heilaga žrenningu, eins og Kristnir gera.

Muhammad var af ęttbįlki kaupmanna sem nefndist Quraysh og réši fyrir Mekka og žį um leiš Kubbnum (Ka’aba) sem er tįkn heimsmyndar sem greinilega var fyrrum mjög śtbreidd og byggir į teningnum (kubbnum). Rįšamenn Quraysh voru ekki beint fśsir aš varpa fyrir róša hinum fornu trśarbrögšum, en létu žó tilleišast, meš žvķ skilyrši aš žeir fengju įfram aš halda einhverju af trśarlegum sišum sķnum. Žeir voru vanir aš ganga naktir sjö hringi andsęlis umhverfis Kubbinn og hafa yfir eftirfarandi trśarjįtningu:

»Viš lśtum al-Uzzį og al-Lįt auk al-Manįt, sem saman mynda Heilaga žrenningu. Sannarlega eruš žiš himin-verur (al-gharaniq) og fyrirbęnir ykkar eru eftirsóknarveršar.«

Aš ganga sjö hringi naktir umhverfis heimsmynd sķna (teninginn) vķsaši til trśar žįtttakenda į sjö endurfęšingar. Himin-verurnar žrjįr ber aš lķta į sem žrķskiptan Gvušdóm, sem lķklega hver fyrir sig tįknaši įkvešiš ęviskeiš manneskjunnar, en žrenningin tįknaši upphaflega žrjįr höfuš-įttir teningsins. Ennžį eru žrjįr sślur ķ Kubbnum sem tįkn fyrir hina Heilögu žrenningu og ennžį er til sišs ķ Islam aš ganga sjö hringi andsęlis umhverfis Kubbinn. Vegna blygšunarsemi Muhammads eru göngumennirnir ekki lengur naktir.

Vesturlönd ęttu aš fordęma fatwa og banna Sunni-Islam.

Hin Heilaga žrenning lifir aušvitaš ķ Kristni og Įsatrś, en žaš gerir hśn lķka ķ įtrśnaši Ala-verja (Alawites) ķ Sżrlandi. Ala-verjar eru ekki Mśslimar, žótt žeir segist vera žaš og tali Arabisku. Žessi staša er skiljanleg ķ ljósi žess, aš žeir hafa lengi veriš fįmennir og umkringdir af Sunni-Mśslimum. Trśarbrögš Ala-verja hafa aldrei veriš skilgreind opinberlega af trśarleištogum žeirra og įstęšan er aldalangar ofsóknir af hendi bęši Sunni-Mśslima og Shia. Ala-verjar trśa einnig į sjö endurholdganir manna.

Sunni-Mśslimar hafa ķ 1400 įr veriš įlitnir gešveikir ofsatrśarmenn, en Shia-Mśslimar fremur hófsamir. Višbrögš Shia-Mśslima ķ Ķran viš »Söngvum Satans« styšja ekki žį söguskošun. Eitt er vķst, aš morš af žeirri įstęšu einni aš Heilagrar žrenningar er getiš ķ Kóraninum, hlżtur aš teljast subbulegt sišferši. Ef alvöru leištogar réšu į Vesturlöndum, myndu žeir fordęma fatwa og beita sé fyrir banni į Sunni-Islam.

 


Glępur gegn rökhyggju - Įrni Matthķasson er sekur um falskan mįlflutning

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Glępur gegn rökhyggju - Įrni Matthķasson er sekur um falskan mįlflutning.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 17. marz 2016.



Jón Magnśsson.

Žaš er gaman aš lesa greinar Įrna Matthķassonar blašamanns um tękninżjungar. Įrni er vel aš sér og mišlar góšum og naušsynlegum fróšleik til lesenda. Žegar Įrni skrifar um žjóšfélagsmįl žį byrgja jįkvęšir fordómar hans ķ garš Islams honum sżn.

Ķ fyrrasumar hafši Įrni uppi stór orš um žį sem voru ósammįla žvķ aš Ķslendska rķkiš ręki mosku ķ Feneyjum. Nokkru sķšar gladdist hann yfir žvķ aš landsfundur Sjįlfstęšisflokksins samžykkti aš taka upp stefnu »opinna landamęra« meš tilheyrandi skrķlslįtum nokkurra landsfundarfulltrśa ķ žvķ skyni aš koma ķ veg fyrir tjįningarfrelsi žeirra, sem voru į annarri skošun.

Aš afsaka žaš sem er óafsakanlegt og nefnist Sunni-Islam.

Žann 09. marz sķšasta lišinn skrifaši Įrni grein sem hann nefndi »Heilagur eignarréttur« Žar fjallar hann um réttindi kvenna ķ Saudi-Arabķu og tekur undir meš fulltrśa rétttrśnašarins žar ķ landi og setur fyrirvara um frelsi kvenna į Vesturlöndum. Blašamašurinn gerir engar athugasemdir viš réttleysi kvenna ķ Saudi-Arabķu žar sem konur mega ekki keyra bķl eša fara śr hśsi nema ķ fylgd karlmanns. Sķšan samsamar Įrni žessu réttleysi kvenna ķ Saudi-Arabķu viš žaš aš žetta sé lišur ķ yfirrįšum karla yfir konum, rótgrónasta yfirrįšakerfi sögunnar sem allstašar tķškist.

Ķ yfirferš sinni um mįliš vķkur blašamašurinn aš heittrśušum Gyšingi, sem vildi ekki sitja hjį konu ķ flugvél, Kažólskum kverślant sem vill ekki aš konur hafi yfirrįš yfir lķkama sķnum. Žar į blašamašurinn vęntanlega viš žį sem eru į móti fóstureyšingum. Vķsaš er til andstöšu trś-rękinna Ķslendinga viš aš stślkur vęri ķ įstandinu og žess aš gamall mašur ofsęki fyrrverandi sambżliskonu sķna.

Meš žessari rökfęrslu telur blašamašurinn sig sżna fram į aš ekki skipti mįli hvaša trśar fólk er, žaš sé allsstašar sama uppi į teningnum hvaš varšar aš svipta konur frelsi sķnu.

Rökfęrsla blašamannsins vķsar til žess, aš žaš sé allt ķ lagi meš stöšu kvenna ķ Saudi-Arabķu og staša kvenna sé ķ grunninn ekki mikiš skįrri annars stašar. Svo viršist sem blašamašurinn telji aš öll helstu trśarbrögš heims séu jafn sek hvaš žaš varšar aš višhalda kśgun kvenna. Sennilega žess vegna sem Žjóškirkjan į Ķslandi valdi konu sem ęšsta yfirmann sinn eša hvaš?

Sunni-Islam bošar alręši og mismunun.

Išulega er sett fram sś skošun aš öll trśarbrögš séu ķ ešli sķnu eins og ķ kjarnanum žau sömu. Žetta er rangt. Trśarbrögš eru mjög mismunandi og žjóšfélagslegar afleišingar žess aš fólk ašhyllist įkvešin trśarbrögš eru margvķslegar. Žróun trśarbragša er sķšan mismunandi til góšs eša ills. Ķ okkar heimshluta hefur žróunin veriš sś aš jafnstaša kvenna og karla er višurkennd. Lög landsins kveša į um žaš.

Ķ Saudi-Arabķu, sem blašamašurinn vķsar til ķ grein sinni, mismuna lögin konum. Konur mega ekki aka bifreišum. Žęr hafa skertan erfšarétt. Vitnisburšur žeirra fyrir dómi er ekki jafngildur vitnisburši karla. Nįnast ógerlegt er fyrir konur aš koma višurlögum yfir naušgara sķna. Konur mega ekki vinna nema afmörkuš störf.

Sunni-Islam bošar dauša-refsingar og kvenna-kśgun.

Ķ kvikmynd Theo van Gogh »Submission« žar sem hann naut leišsagnar Ayaan Hirsi Ali eru kvennakśgun ķ rķkjum Islams gerš góš skil. Theo van Gogh varš aš gjalda fyrir aš segja satt um kvennakśgun ķ Islam meš lķfi sķnu. Blašamašurinn į frjįlslynda, borgaralega dagblašinu Morgunblašinu hefur hins vegar ekki fyrir žvķ aš kynna sér slķkar stašreyndir eša vandręšast meš žęr. Nišurstaša hans er fyrirfram mótuš. Žetta er allt ķ lagi mišaš viš hvernig žaš er hjį okkur.

Ekki er śr vegi aš rifja žaš upp af žessu gefna tilefni, aš fyrir nokkrum įrum kviknaši ķ kvennaskóla ķ Saudi-Arabķu og sišgęšislögreglan gerši hvaš hśn gat til aš varna stślkunum śtgöngu af žvķ aš žęr voru ekki sišsamlega klęddar aš žeirra mati. Fimmtįn stślkur brunnu inni af žeim sökum.

 

Įrni Matthķasson - Heilagur eignarréttur – 09. marz 2016.

»Forvitnilegt fannst mér aš heyra į sömu śtvarpsrįs rętt viš sįdi-arabķska stślku sem fannst frelsi ķ žvķ aš žurfa ekki aš hylja andlit sitt žegar hśn hélt til Bretlands ķ skóla, fannst žaš ešlilega mikil višbrigši. En, bętti hśn viš, hśn hafši ekki frelsi til aš vera meš blęjuna, žvķ žį varš hśn fyrir aškasti fólks sem hśn mętti į leiš sinni – ég set fyrirvara viš frelsi kvenna į Vesturlöndum, sagši hśn og hafši nokkuš til sķns mįls.«

»Ég nefndi žaš į žessum staš fyrir ekki svo löngu aš yfirrįš karla yfir konum vęru rótgrónasta yfirrįšakerfi mannkynssögunnar og eldra en nokkur trśarbrögš. Žau yfirrįš sem birtast ķ ofangreindri frįsögn eru einmitt ekki sprottin af trśnni sem žorri ķbśa Sįdi-Arabķu ašhyllist heldur af žeirri aldagömlu hefš aš karlar eigi konur ķ oršsins fyllstu merkingu og trśarbrögšin eru sķšan notuš til aš rökstyšja žaš aš karlar eigi aš eiga konur. Hvort sem žaš er gyšingdómur, mśslimatrś, kristin trś, hindśismi eša bśddismi.«

 

Įrni Matthķasson – Lįtiš okkar konur ķ friši – 13. janśar 2016.

»Į nżįrsnótt ķ Köln geršist žaš aš hópar ungra karlmanna veittust aš konum, ręndu žęr ķ mörgum tilfellum og beittu fjölmargar kynferšislegu ofbeldi, allt frį kįfi til naušgana. Flestir karlanna voru aš sögn frį Noršur-Afrķku, en samkvęmt upplżsingum ķ žżskum fjölmišlum var 31 handtekinn: nķu Alsķringar, įtta Marokkómenn, fimm Ķranar, fjórir Sżrlendingar, tveir Žjóšverjar, einn Serbi og einn Bandarķkjamašur. Ekkert hefir veriš gefiš upp um trśarbrögš viškomandi, en meirihlutinn vęntanlega mśslimar.«

»Af žessari upptalningu er žér vonandi ljóst, ljśfi lesandi, aš undirrót ofangreindra ofbeldisverka er ekki trśarbrögš óžokkanna, heldur er žaš menningarlegt, karlamenningarlegt, og mį finna ķ samfélögum um heim allan. Žótt vandi kvenna sé vissulega vķša mun meiri en ķ Vestur-Evrópu og ķ sumum žeirra landa žar sem konur njóta minnstra réttinda sé Islam rķkistrś rekumst viš alls stašar į kynjamisrétti sem birtist mešal annars ķ vęndi, klįmi og kynbundnu ofbeldi svo dęmi séu tekin – yfirrįš karla yfir konum eru rótgrónasta yfirrįšakerfi mannkynssögunnar og eldri en nokkur trśarbrögš.«

 

Įrni Matthķasson – Bandalag hinna viljugu sóša – 02. desember 2015.

»Svo er žaš Afrķka – óvķša brenna lofslagsbreytingar į fólki eins og žar, enda rekja menn, meš rökum, ólgu og upplausn beinlķnis til breytinga į vešurfari sem skila sér sķšan ķ uppgangi öfgasamtaka. Įžekkt og geršist reyndar ķ Sżrlandi žegar langvarandi óvenjulegir žurrkar uršu til žess aš bęndur flosnušu upp meš fjölskyldum sķnum og leitušu til byggša meš tilheyrandi spennu og vandręšagangi. Žegar viš bęttist grimmlynt yfirvald kemur ekki į óvart aš upp śr hafi sošiš. «

»Svo, jį, Boko Haram sem er afsprengi loftslagsbreytinga aš nokkru. Og ISIS lķka, žó aš ašalsökin žar hvķli reyndar hjį bandalagi hinna viljugu žjóša sem tóku höndum saman um aš eyšileggja Ķrak foršum daga.«

 


The Hong Kong Dollar, Rock Solid

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

The Hong Kong Dollar, Rock Solid.

Fyrst birt ķ Globe Asia marz 2016.



Steve H. Hanke.

The currency speculators are restless, again. Many, like George Soros and Kyle Bass, are reportedly taking aim at the Hong Kong dollar (HKD). HKD bear circles think China’s renmimbi (RMB) will lose value against the U.S. dollar (USD) as China’s economy slows down and capital flight from China continues. This, it is asserted, will put pressure on the HKD, and force its devaluation. Thus rendering the fixed rate of 7.8 HKD/USD null and void, and pumping profits into the pockets of those who bet on a devaluation of the HKD.

Like past speculative attacks against the HKD, this will fail and the bears will be forced back into hibernation, suffering large losses. What is fascinating is how so many experienced currency speculators, like George Soros, can be so ill-informed about Hong Kong’s monetary setup. This is far from the first speculative attack on the HKD; the most massive occurred during the Asian Financial Crisis of 1997-98. We cannot forget hedge fund guru Bill Ackerman’s well-advertised “bet the house” attack against the HKD in 2011. It failed badly.

The currency speculators aren’t the only ones ill-informed about Hong-Kong. Financial journalists — even veterans with Hong Kong market experience — clearly don’t understand the currency board system that governs the course of the HKD. For example, Jake van der Kamp, a columnist at the South China Morning Post and former analyst at Morgan Stanley, recently fanned the speculative flames by penning a provocative column titled “From a Currency Board to a Banana Republic Manipulation.” This brought out a response from John Greenwood, the architect of Hong Kong’s currency board system, installed in 1983, and a member of the Currency Board Committee of the Hong Kong Monetary Authority. Greenwood politely took van der Kamp to the woodshed and told him that he didn’t know what he was talking about, and van der Kamp had the good sense to admit that he had sinned.

So, why is there so much confusion about exchange rates — particularly fixed exchange rates delivered by currency board systems, like Hong Kong’s? To answer that question, we must develop a taxonomy of exchange-rate regimes and their characteristics. As shown in the accompanying table, there are three types of regimes: floating, fixed, and pegged.

hanke-globeasia-3-16-1_1277906.jpg

Athugasemd: Sem vörn gegn gengisfellingum eru flot-gengi (floating exchange rate) og gengis-tylling (pegged exchange rate) jafn gagnslaus. Gengis-tylling mun alltaf gefa eftir, fyrir žrżstingi į gjaldmišilinn. Eini munurinn er aš ferill gengisfallsins er ósamfelldur.

Fast-gengi er eina gengisstefnan sem megnar aš halda genginu föstu til langframa. Fast-gengi getur annars vegar veriš undir stjórn myntrįšs og žį er notast viš innlendan gjaldmišil og śtlenda stošmynt, eša um er aš ręša Dollaravęšingu. Dollaravęšing merkir, aš ķ staš innlends gjaldmišils er einhver śtlendur gjaldmill notašur.

In fixed and floating rate regimes the monetary authority aims for only one target at a time. Although floating and fixed rates appear dissimilar, they are members of the same free-market family. Both operate without exchange controls and are free-market mechanisms for balance-of-payments adjustments. With a floating rate, a central bank sets a monetary policy, but the exchange rate is on autopilot. In consequence, the monetary base is determined domestically by a central bank. With a fixed rate, there are two possibilities: either a currency board sets the exchange rate and the money supply is on autopilot, or a country is “dollarized” and uses the U.S. dollar, or another foreign currency, as its own and the money supply is again on autopilot.

Under a fixed-rate regime, a country’s monetary base is determined by the balance of payments, which move in a one-to-one correspondence with changes in its foreign reserves. With either a floating or a fixed rate, there cannot be conflicts between monetary and exchange rate policies, and balance-of-payments crises cannot rear their ugly heads. Floating and fixed-rate regimes are inherently equilibrium systems in which market forces act to automatically rebalance financial flows and avert balance-of- payments crises.

Most people use “fixed” and “pegged” as interchangeable or nearly interchangeable terms for exchange rates. In reality, they are very different exchange-rate arrangements. Pegged-rate systems are those in which the monetary authority aims for more than one target at a time. They come in many varieties: crawling pegs, adjustable pegs, bands, managed floats, and more. Pegged systems often employ exchange controls and are not free-market mechanisms for international balance-of-payments adjustments. They are inherently disequilibrium systems, lacking an automatic adjustment mechanism. They require a central bank to manage both the exchange rate and monetary policy. With a pegged rate, the monetary base contains both domestic and foreign components.

Unlike floating and fixed rates, pegged rates invariably result in conflicts between monetary and exchange rate policies. For example, when capital inflows become “excessive” under a pegged system, a central bank often attempts to sterilize the ensuing increase in the foreign component of the monetary base by selling bonds, reducing the domestic component of the base. And when outflows become “excessive,” a central bank often attempts to offset the decrease in the foreign component of the monetary base by buying bonds, increasing the domestic component of the monetary base. Balance-of-payments crises erupt as a central bank begins to offset more and more of the reduction in the foreign component of the monetary base with domestically created base money. When this occurs, it is only a matter of time before currency speculators spot the contradictions between exchange rate and monetary policies and force a devaluation, interest-rate increases, the imposition of exchange controls, or all three.

As the accompanying monetary composition chart makes clear, China’s RMB falls into the pegged regime category. The RMB’s monetary base has foreign and domestic components that move around. In addition, China imposes capital controls. So, the RMB bears might be smelling blood.

hanke-globeasia-3-16-2_1277914.jpg

 

That’s not the case with the HKD, which is linked to the USD via a currency board. As such, the board’s monetary base (reserve money) must be backed by foreign reserves — 100%, or slightly more. The accompanying chart shows that this so-called currency board “backing (or ‘stock’) rule” is strictly followed in Hong Kong. The “flow rule” — that reserve money must change in a one-to-one relationship with changes in the currency board’s foreign exchange reserves — is also strictly followed in Hong Kong (see the accompanying chart).

 hanke-globeasia-3-16-3.jpg

hanke-globeasia-3-16-4.jpg

There has never been a system that followed currency board rules — like Hong Kong’s — that has been broken by a speculative attack. And Hong Kong’s will not be the first. Indeed, its currency board is operating exactly as it should, which is why it can’t be broken. So, what will happen? When the U.S. Fed embraced quantitative easing, USDs flowed into Hong Kong. Now that the Fed has started to notch up the Fed funds rate, the flows have reversed. In consequence, the currency board is automatically tightening up, and both broad money and credit to the private sector are decelerating and are below their trend rates (see the accompanying chart).

hanke-globeasia-3-16-5.jpg

This is just what is supposed to happen. We should expect a slow-down in the Hong Kong economy. But, the HKD will remain rock solid.

 


Sunni-Islam: blašagreinar um hęttuna af Islam

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Sunni-Islam: blašagreinar um hęttuna af Islam.

 
11.02.2016: Sunni-Islam fordęmir ekki hryšjuverk, heldur hvetur til žeirra.

26.01.2016: Hryšjuverkasamtökin PLO, Fatah og mśjahidinn Yasser Arafat.

14.01.2016: Fjölmenning – aš velja og hafna, eša ašlögun aš Islam ?

26.01.2016: Hryšjuverkasamtökin PLO, Fatah og mśjahidinn Yasser Arafat.

06.01.2016: HAMAS: félag Arabiskra landręningja ķ Palestķnu.

10.12.2015: Islamistar eru žeir sem stunda Islam.

05.12.2015: Žeir sem hafa kjark, aš ręša um Islam.

27.11.2015: Forsetinn um Saudi-Araba og ISIS - mjög gott og minna gott.

26.11.2015: Sagan af stofnun Ķsraels žjóšrķkis Gyšinga.

21.10.2015: Umheimurinn telur Ķslendinga vera Gyšingahatara.

25.04.2007: Egyptaland - gegn heilögu strķši Mśslima.

 


Sunni-Islam fordęmir ekki hryšjuverk, heldur hvetur til žeirra

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Sunni-Islam fordęmir ekki hryšjuverk, heldur hvetur til žeirra.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 11. febrśar 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Fréttablašiš birti grein 09.12.2015 undir heitinu »Ķslam fordęmir hryšjuverkastarfsemi«, eftir Mansoor Ahmad Malik. Hann er »imam« (trśarleištogi) hjį Ahmadiyya Mśslimum, aš Kirkjuteigi 9. Ahmadiyya var stofnaš 1889 į Indlandi, af Mirza Ghulam Ahmad (1835-1908). Tališ er aš um 1% af Mśslimum ķ heiminum séu fylgjendur safnašarins og fyrirfram mętti ętla, aš trśarleištoginn myndi einungis vera talsmašur eigin safnašar.

Ahmadiyya er einn žriggja Mśslima-safnaša į Ķslandi og er hver žeirra meš sķna mosku. Sunni-Islam söfnušur er meš mosku ķ Żmishśsinu viš Skógarhlķš og er hśsnęšiš ķ eigu Saudi-Arabķu, sem eru heimaslóšir Sunni-Islam. Žrįtt fyrir žessar moskur, er Reykjavķk aš mestu laus viš įsżnd Islams og žetta kunna margir aš meta. Borgarstjórn viršist žvķ mišur įkvešin aš breyta svip borgarinnar, žvķ aš hśn hefur gefiš land undir enn eina moskuna.

Lśta allir Mśslimar hugmyndafręši Sunni-Islam ?

Ahmadiyya er talinn vera frišsamur söfnušur, en sama veršur ekki sagt um alla söfnuši Islam. Žaš veršur žvķ aš teljast furšulegt, aš ķ grein sinni gerir trśarleištoginn engan greinarmun į višhorfum hinna żmsu safnaša Islams. Hann fullyršir, aš Islam ķ heild sinni fordęmi hryšjuverk og žar į mešal hlżtur aš vera Sunni-Islam. Žess mį geta, aš Ahmadiyya beinir trśboši sķnu aš Kristnu fólki, en ekki aš Sunni-Mśslimum, žar sem sišbótar er sannanlega žörf. Trśarleištoginn segir:

»Nżlegar įrįsir ķ Parķs eša hvar sem er annars stašar ķ heiminum eins og ķ Lķbanon, Malķ og įframhaldandi strķšiš ķ Sżrlandi o.s.frv. sem leiša til žess aš saklaust fólk lętur lķfiš eru grķšarlega villimannlegar og algjörlega gegn kenningum Ķslams. Hinn heilagi Kóran kennir į skżran hįtt aš sé jafnvel ein saklaus manneskja drepin er žaš ķ ešli sķnu lķkt žvķ aš drepa allt mannkyniš.«

Kóraninn, vers 5:32.

Framangreind tilvitnun er fölsuš, žvķ aš sem śtlęršur »imam« veit hann hvaš stendur ķ »hinum heilaga Kóran«. Hann fullyršir aš ķ Kóraninum standi: »aš sé jafnvel ein saklaus manneskja drepin er žaš ķ ešli sķnu lķkt žvķ aš drepa allt mannkyniš«. Hugtakiš »saklaus manneskja« er aušvitaš teygjanlegt, en lįtum žaš liggja į milli hluta. Žessi falsaša tilvitnun er tekin śr versi 5:32:

»Viš (Muhammad) settum žess vegna Börnum Ķsraels (Gyšingum) žau lög, aš ef einhver žeirra myrti Mśslima – nema žaš vęri hefnd fyrir morš į Mśslima eša hefnd fyrir aš boša Mśslimum villutrś – yršu afleišingarnar sambęrilegar viš aš hann hefši myrt alla žjóšina, en hins vegar ef einhver Gyšingur bjargaši lķfi Mśslima vęri žaš sambęrilegt viš aš bjarga öllu mannkyni.« (vers 5:32).

Kóraninn, vers 5:33.

Veriš er aš lżsa hversu alvarlegt brot žaš er, aš Gyšingur myrši Mśslima. Undantekning er veitt, ef moršiš er hefnd fyrir morš į Mśslima eša hefnd fyrir aš boša Mśslimum villutrś. Samkvęmt Sharia-lögum eru žvķ ekki allir jafnir og žetta er hlišstętt mismunun gagnvart kvennfólki. Nęrsta vers »hins heilaga Kórans« lżsir refsingum žeirra sem heyja styrjöld gegn Mśslimum, eša boša žeim villutrś. Vers 5:33 hljóšar:

»Sannarlega er refsing žeirra, sem heyja styrjöld gegn Allah og sendiboša hans (Muhammad) eša boša trśvillu (Gyšingatrś eša Kristni), engin önnur en daušarefsing, eša krossfesting, eša aš bįšar hendur žeirra og bįšar fętur verša höggnar af, eša žeir geršir śtlęgir. Ķ žessum heimi veršur nišurlęging žeirra fullkomin og handan daušans bķša žeirra hręšilegar kvalir.« (vers 5:33).

Meš vers 5:32 og 5:33 ķ huga, er śtilokaš aš samžykkja bošskap trśarleištogans. Sś fullyršing »aš Islam sé bošskapur frišar« er algjörlega frįleit, jafnvel žótt huglausir žjóšarleištogar į Vesturlöndum hafi lagst svo lįgt aš taka undir hana. Margir Mśslimar haga lķfi sķnu ķ samręmi viš hugmyndafręšina sem žeir ašhyllast, en aušvitaš ekki allir. Hryšjuverk, limlestingar og kvennfyrirlitning eru sterkir žęttir ķ Sunni-Islam og allur heimurinn fęr aš lķša fyrir bošskapinn sem eignašur er Allah.

Hugmyndaheimur Islam er framandi Kristnu fólki.

Heimurinn stendur agndofa gagnvart hatursfullum bošskap Sunni-Islam og hryšjuverkum ķ nafni Allah. Auk žess aš vera trśarbrögš er Islam frumstęš hugmyndafręši, sem fyrirskipar śtbreišslu meš Jihad-hryšjuverkum og kśgun meš haršneskjulegum Sharia-lögum. Žessi ófögnušur lętur ekkert ósnert. Önnur višhorf rķkja ķ Kristni, žvķ aš Jesśs sagši: »Gjaldiš keisaranum žaš sem keisarans er og Gvuši žaš sem Gvušs er.« Lķklega er žetta mikilvęgasta leišsögn sem Kristni hefur gefiš mannkyni.

Islam sem hugmyndafręši birtist į ritušu formi ķ Kóraninum, Hadķtum (frįsagnir Muhammads) og Sira (ęfisaga Muhammads) og er žvķ einn bošskapur og óbreytanlegur. Sunni-Mśslimar eru bókstafstrśar, en ašrir söfnušir viršast fremur hófsamir. Vestręn samfélög mega ekki gera žau mistök aš mešhöndla alla Mśslima meš sama hętti. Sunni-Islam ęttu öll samfélög aš banna og beita uppfręšslu til aš milda višhorf žeirra Mśslima sem fį landvist. Nįšst hefur góšur įrangur viš aš lękna įfengissżki og hlišstęšum ašferšum ętti aš vera hęgt aš beita gegn Islam.

 


Hryšjuverkasamtökin PLO, Fatah og mśjahidinn Yasser Arafat

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hryšjuverkasamtökin PLO, Fatah og mśjahidinn Yasser Arafat.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 26. janśar 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Palestķna -Konungsrķki Davķšs og Salomons- var hluti Tyrkjaveldis til loka heimsstyrjaldarinnar fyrri. Eftir strķšiš fól Žjóšabandalagiš Bretlandi aš stjórna Palestķnu og undirbśa stofnun Ķsraels. Vegna olķu-hagsmuna Bretlands var Ķsrael ekki stofnaš fyrr en 1948. Daginn eftir hóf hópur Arabarķkja śtrżmingar-strķš gegn Ķsrael, sem Gyšinum tókst aš hrinda meš hugrekki og fórnfżsi.

Įrįsarrķkin voru öll ķ Arababandalaginu, sem Bretland hafši beitt sér fyrir aš var stofnaš 1945. Tilgangur Arababandalagsins var aš samręma hernaš gegn žjóšrķki Gyšinga, sem ķ 30 įr hafši veriš ljóst aš yrši stofnaš. Frį upphafi var Arababandalagiš andvķgt tveggja rķkja lausninni, sem Arabarnir ķ Palestķnu krefjast ķ dag. Arabarnir žóttust vissir um aš žeir gętu śtrżmt Gyšingum og lagt žjóšrķki žeirra ķ rśst og höfnušu žvķ friši.

Arababandalagiš stofnaši PLO til aš śtrżma Gyšingum.

PLO, sem er į mešal alręmdustu hryšjuverkasamtaka heims, var stofnaš 1964 į fundi Arababandalagsins ķ Kaķró. Skilgreint markmiš PLO er aš yfirtaka Palestķnu meš vopnavaldi og śtrżma Gyšingum. PLO var skipulagt sem regnhlķfar-samtök, sem stjórna breytilegum fjölda hryšjuverka-hópa. Viš stofnun PLO var starfandi hryšjuverka-félagiš Fatah sem stofnaš var 1958, en gekk til lišs viš PLO įriš 1967.

Fatah tók fljótlega öll völd ķ PLO og 1969 varš Yasser Arafat formašur PLO. Žetta įr framdi Fatah 2.432 hryšjuverk ķ Ķsrael, sem gladdi Gyšingahatara į Ķslandi, ekki sķšur en ķ Arabaheiminum. Eftir aš Fatah gekk til lišs viš PLO hefur ekki veriš hęgt aš greina į milli žessara hryšjuverkasamtaka, en gagnvart umheiminum hefur PLO veriš markašssett sem stjórnmįla-samtök. Heldsta verkefni PLO er aš afla Aröbunum stušning erlendis, einkum aš fį višurkenningu rķkja og betla peninga. Žaš er nöturlegt, aš Alžingi Ķslendinga veitti PLO višurkenningu 29. nóvember 2011.

Sem dęmi um villimannlega hegšun PLO, mį nefna hertöku Ķtalska skemmtiferšaskipsins Achille Lauro, 07. október 1985. Hertakan var gerš ķ nafni PLF, eins af hryšjuverkahópum PLO. Um borš var 69 įra Bandarķkjamašur Leon Klinghoffer, fatlašur og bundinn hljólastól. Leon sem var Gyšingur, var drepinn af algjöru miskunarleysi og lķki hans varpaš fyrir borš. Morši hans var fagnaš af Gyšingahöturum į Ķslandi, ekki sķšur en ķ Arabaheiminum. Annaš dęmi um ómanneskjuleg hryšjuverk PLO, er fjöldamoršin į Ólympķu-leikunum ķ Munchen 1972. Žar voru 11 manns śr frjįlsķžrótta-liši Ķsraels myrtir.

Stefnuskrį PLO opinberar glępsamlegan tilgang.

Arabarnir ķ Palestķnu vita aušvitaš, aš žeir eru landręningjar, en žessa stašreynd reyna žeir aš leyna fyrir umheiminum. Žaš er žó engin galdur aš komast aš sannleikanum. Allar stašreyndir mįlsins liggja fyrir og verša ekki duldar lęsu fólki. Hugtakiš Palestķnu-žjóš er fjarstęša, sem Arabarnir nota ķ įróšri į Vesturlöndum. Sķn į milli tala žeir alltaf um Araba-žjóš, sem er réttnefni. Ķ stefnuskrį PLO segir:

»Palestķna er föšurland Arababiskra Palestķnu-manna. Palestķna veršur ekki ašskilin frį Arabiska meginlandinu og Palestķnu-menn eru órjśfanlegur hluti Araba-žjóšarinnar. Palestķna er ódeilanleg landfręšileg eining, meš žeim landamęrum sem hśn hafši sem umsjónarsvęši Bretlands.«

Eins og žarna kemur fram, skilja Arabarnir fullvel, aš auk Ķsraels, Gaza og Bakkans, nęr Palestķna (umsjónarsvęši Bretlands) einnig yfir Jórdanķu. Įn heimildar afhenti Bretland Aröbunum Jórdanķu (Trans-Jordan), sem er 77% af Palestķnu. Arabisku landręningjarnir eru žvķ nś žegar bśnir aš fį allt of mikiš af landi hins forna konungrķkis Davķšs og Salómons. Stefnuskrįin sżnir aš 1964 geršu landręningjarnir rįš fyrir aš Ķsrael yrši hluti af Jórdanķu og ekki sjįlfstętt rķki, eins og žeir tuša um ķ dag.

Yasser Arafat grimmur hryšjuverkamašur.

Yasser Arafat (1929-2004) einn grimmasti hryšjuverkamašur heims, var fęddur ķ Kaķró, sonur Egypts kaupmanns. Arafat gekk til lišs viš Bręšralag Mśslima um 1955, žar sem fašir hans hafši veriš mešlimur. Hryšjuverkahópinn Fatah stofnaši Arafat 1958 ķ Kśveit, žar sem hann naut skjóls um hrķš. Fatah var sameinaš PLO 1967 og 1969 varš Arafat formašur PLO. Arafat ruddi allir andstöšu innan PLO/Fatah śr vegi meš skefjalausri grimmd.

Arafat hafši einstakt lag į aš bera sig illa og žrįtt fyrir aš hann héldi sķnu Egyptska vegabréfi, žóttist hann vera flóttamašur sem hvergi ętti heimilisfang. Arafat og PLO/Fatah höfšu höfušstöšvar ķ mörgum Araba-rķkjum og nutu stušning žeirra. Į endanum slettist žó alltaf upp į vinskapinn og Arafat var rekin śr landi. Žannig voru höfušstöšvarnar ķ Jórdanķu 1962-1971, Lķbanon 1971-1982 og Tśnis 1982-1993.

Arafat var žekktur fyrir gķfuryrši , eins og til dęmis: »Viš žekkjum bara eitt orš –Jihad, Jihad, Jihad, Jidad-. Žeim sem ekki kunna aš meta žaš, fį ekki annaš aš drekka en sopa af Dauša-hafinu.« og »Viš höfum ķ hyggju aš žurrka śt Ķsraels-rķki og reisa hreint rķki Palestķnu-Araba. Viš munum gera lķf Ķsraela óbęrilegt, meš sįlręnum hernaši og mannfjölgun Araba. Viš Palestķnu-Arabar ętlum aš yfirtaka allt land Gyšinga, žar į mešal Jerśsalem.«

 

 


Dans hégómans – meš fjöregg žjóšarinnar

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Dans hégómans - meš fjöregg žjóšarinnar.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 23. janśar 2016.



Ólafur Hannesson.

Undanfariš hefur hęstvirtur utanrķkisrįšherra, Gunnar Bragi, fariš mikinn ķ fjölmišlum ķ tengslum viš innflutningsbann Rśssa į Ķslendskar vörur, žar hefur hann reynt aš klęša žįtttöku Ķslands ķ žessum refsiašgeršum ķ hetjulegan bśning.

Rétt er aš taka fram aš ég er hlutdręgur, ég starfa hjį fyrirtęki ķ sjįvarśtvegi sem hefur oršiš fyrir tapi vegna žessara ašgerša og sé fram į aš tapa hįum upphęšum til višbótar ef ekkert er aš gert. Ešlilega hef ég mķnar efasemdir um žetta ęvintżri rįšherrans, finnst žetta dżru verši keypt svo utanrķkisrįšherra geti spilaš sig sem stóran karl śti ķ heimi.

Gunnar Bragi telur sjįvarśtveginum stjórnaš af illmennum.

Rįšherranum hefur veriš tķšrętt um naušsyn žess aš sjįvarśtvegurinn fórni minni hagsmunum fyrir meiri. Gott og vel, žaš er įgętis hugsun, en hverjir eru žessi hagsmunir sem Gunnar Bragi bišur okkur um aš fórna fyrir? Aldrei hefur utanrķkisrįšherra sżnt fram į aš meš žessum ašgeršum sé veriš aš vinna meš hagsmuni Ķslands ķ huga, žvert į móti hefur žessi ašgerš einungis skašaš Ķslendska hagsmuni žaš best ég veit.

Žaš er sorglegt aš sjį utanrķkisrįšherra ganga fram meš žeim hętti sem hann hefur gert, hann mįlar sjįvarśtveginn sem sjįlfselsk illmenni sem hann žori aš standa uppi ķ hįrinu į. Svo kemur kórinn sem er sammįla honum, kóar meš og bendir į »vondu« stórfyrirtękin sem gręši svo mikiš aš žau hafi nś efni į aš fórna fyrir mįlstašinn. Žaš sem fylgir ekki sögunni er aš žaš eru lķka viš, litlu og mešalstóru fyrirtękin sem tökum į okkur höggiš. Ég sé fram į erfitt įr meš įkvešna vöruflokka sem fóru įšur til Rśsslands en viš höfum ekki markaš fyrir eins og stašan er ķ dag. Žetta finnst Gunnari Braga lķtiš mįl, enda er aušvelt aš rķfa kjaft žegar žś žarft ekki persónulega aš greiša fyrir skašann.

Tjóniš af višskiptastrķši viš Rśssland snertir alla Ķslendinga.

Žaš eru svo ekki einungis fyrirtękin sjįlf sem tapa į žessu ęvintżri, ég mun hafa fęrra fólk ķ vinnu vegna žessa og žeir starfsmenn sem ég hef nś žegar fį minni yfirvinnu. Žetta hefur svo aš sjįlfsögšu frekari įhrif žar sem aš ég žarf aš kaupa minni žjónustu frį öšrum, fęrri vörur og žar sem aš ég og óbeinir ašilar fįum minni tekjur, žį er minna sem kemur ķ rķkissjóš į endanum. Svona gerist um allt land, safnast žegar saman kemur, en žetta žykir ekkert tiltökumįl hjį utanrķkisrįšherra.

Gunnar og mešreišarsveinar hans hafa réttlętt žessa įkvöršun meš žvķ aš benda į brot Rśssa gagnvart alžjóšalögum. Enginn efast um aš rįšamenn ķ Moskvu eru ekki prśšustu piltarnir ķ heiminum, hvorki žegar kemur aš framferši žeirra gagnvart nįgrönnum sķnum eša samborgurum. En ef žaš į aš vera eitthvert leišarljós meš žvķ hvaša žjóšir višskipti eru stunduš viš, žį er ég hręddur um aš žį yrši lķtiš um alžjóšavišskipti. Hęgt er aš benda į önnur rķki sem rįšherrann gerir enga athugasemd viš aš stunda višskipti viš en eru žó ekki sķšri brotamenn heldur en Rśssland, nęgir žar aš nefna Tyrkland og żmis haršręšisrķki Miš-Austurlanda - rįšherrann viršist žó ekki veigra sér viš aš fį sér kaffi og krušerķ meš erindrekum žeirra!

Allar rķkistjórnir, nema sś Ķslendska, gęta hagsmuna eigin žegna.

Hinn kaldi raunveruleiki er sį aš žaš er lķtiš um »vini« ķ heimi alžjóšastjórnmįla. Vissulega geta góš samskipti skipt mįli og jafnvel geta samskipti į milli leištoga žjóšanna haft talsverš įhrif. Viš skulum žó ekki blekkja okkur, žegar öllu er į botninn hvolft žį eru žaš hagsmunir sem rįša för, vinįttan mį sķn lķtils gegn höršum raunveruleika hagsmunanna sem stżra žjóšunum, žvķ frumskylda rķkisstjórna er aš vinna aš hag eigin žegna, lķkt og viš sįum ķ framferši »vina okkar« ķ Icesave-deilunni.

Žetta sjónarmiš viršist žó ekki stjórna Gunnari Braga, hann lętur ašrar žjóšir spila į sig eins og harmonikku og višhlęjendur hans dansa meš. Į mešan mega Ķslendskir hagsmunir og Ķslendsk fyrirtęki, sem hann į aš vera aš verja, blęša og til aš bęta grįu ofan į svart žį gengur hann fram ķ fjölmišlum og mįlar okkur sem tökum į okkur höggiš sem ašila sem »viršast hugsa meira um nęsta įrsreikning en hag žjóšarinnar«.

Žaš er best aš ég leišrétti Gunnar Braga meš žaš. Ķslenskur sjįvarśtvegur hefur įvallt veriš tilbśinn til aš leggja lóš sķn į vogarskįlarnar. Ķslenskur sjįvarśtvegur er nettó-greišandi til samfélagsins ķ formi venjulegra skatta, aušlindagjalda og annarra slķkra greišslna. Žį veit ég um mörg sjįvarśtvegsfyrirtęki śt um allt land sem eru jafnframt dugleg viš aš styrkja nęrsamfélagiš hvort sem um er aš ręša ķžróttastarf eša hjįlparstarf, af žeirri einu įstęšu aš žau vilja byggja upp sterkt og gott samfélag.

Žaš er alveg ljóst aš Ķslendskur sjįvarśtvegur reynir eftir fremsta megni aš standa sig žegar kemur aš samfélaginu, hverju svo sem Gunnar Bragi eša ašrir vilja halda fram. Žaš sem er žó ekki ljóst er hvaša hagsmunir žaš eru sem utanrķkisrįšherra er svona ęstur ķ aš verja og žar meš fórna hagsmunum Ķslendsku žjóšarinnar fyrir. Gunnar Bragi mętti lķta sér nęr nęst žegar hann slęr sig til riddara į fundi félaga sinna, sem hugsa fyrst og fremst hvernig megi eyša peningum en ekki afla žeirra fyrir žjóšarbśiš.

 


Fjölmenning – aš velja og hafna, eša ašlögun aš Islam ?

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Fjölmenning – aš velja og hafna, eša ašlögun aš Islam ?

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 14. janśar 2016.



Jón Magnśsson.

Hvaš er fjölmenning? Eitthvaš sem er gott? Eitthvaš sem fęrir fólk saman og bżr til betri heim, upplżstari og rķkari aš menningu og góšmennsku. Ķ oršręšu žeirra sem nota žetta óljósa hugtak viršist oft sem fólk trśi žvķ aš fjölmenning sé af hinu góša og muni fęra žróušum rķkjum mikla blessun. Žessi huglęga žrįhyggja įn vitręnnar skilgreiningar hefur heltekiš marga, oftast į fölskum forsendum.

Ķsland hefur alltaf veriš fjölmenningarland ķ žeim skilningi aš viš höfum lęrt um siši, menningu og sögu fjarlęgra žjóša og tileinkaš okkur hugmyndir til framžróunar ķ verkmenningu, listum og lögum. Viš lęršum um sögu Grikklands og Róm og barįttu Voltaires og annarra heimspekinga fyrir almennum lżšréttindum. Saga Evrópu er saga fjölmenningar. Žjóširnar lęršu hver af annarri og tóku upp žaš besta ķ lögum, hugmyndafręši og verkmenningu annarra žjóša. Fręšsla um fjarlęg lönd og menningu fór fram ķ skólastofum og margir heillušust af żmsu, sem leiddi til žess aš žeir hinir sömu lögšu lönd og įlfur undir farartęki og heimsóttu framandi žjóšir og kynntu sér framandi menningu og mišlušu sķšan af reynslu sinni.

Ašlögun aš hefšbundnu alręši (Sunni-Islam) er ekki til framfara.

Sś fjölmenning sem hér er lżst er allt annaš en hugtakiš fjölmenning žżšir nś. Ķ dag byggist fjölmenning vinstri-elķtunnar og Islömsku yfirrįšahyggjunnar į žvķ aš menning og gildismat nżrra minnihlutahópa sé sambęrilegt menningu og gildismati meirihlutans. Žaš žżšir aš meirihlutinn getur ekki bśist viš žvķ eša vęnst žess aš minnihlutahópurinn taki tillit til menningar meirihlutans. Žaš felur žį um leiš ķ sér aš meirihlutinn veršur aš žola afstöšu og gjöršir sem meirihlutinn hafnar eins og ķ tilviki Evrópu ķ dag hvaš varšar mśslima.

Fjölmenningarhugmyndin ķ dag segir aš lķtilsviršing Mśslima og ofbeldi gagnvart konum og viršingarleysi fyrir žeim sem ašhyllast ašrar trśarskošanir sé hluti fjölmenningarinnar sem okkur beri aš lįta afskiptalausan. Žeir sem leyfa sér aš hafa skošun eša afskipti af menningu minnihlutahópsins eru sakašir um rasisma eša hatursumręšu. Ķ tķmans rįs hefur žessi fjölmenningarhugmynd lamaš skynsamlegar umręšur um innflytjendamįl. Žessi skilgreining fjölmenningar og vķgoršiš sem žetta hugtak er oršiš ķ dag er fjandsamlegt žjóšlegri menningu og žjóšlegum gildum.

Bregšast veršur hart gegn śtbreišslu Sunni-Islam.

Viš sem höfnum žessari fjölmenningar-skilgreiningu teljum naušsynlegt aš žaš sé sameiginleg menning, sem er ķ menntakerfinu, vinnureglum og velferšarkerfi og framkvęmd laga. Žaš er ekki til aš refsa fólki sem er ķ minnihluta, heldur til aš tryggja aš allir geti tekiš fullkominn žįtt ķ žjóšfélaginu og séu jafnir fyrir lögunum.

Fjölmenningar-trśbošum nśtķmans annašhvort sést yfir žį stašreynd eša vilja ekki višurkenna, aš žaš er stór hópur af velmenntušu fólki sem ašhyllist Islam og er įkvešiš aš troša žvķ frumstęša sem žar er aš finna fyrst upp į ašra Mśslima og sķšan ef žeir geta upp į samfélagiš allt. Aš hafna žeirri fjölmenningu er ekki rasismi heldur heilbrigš skynsemi. Afsökunin fyrir aš gera ekki neitt er óskin um aš fį aš lifa ķ friši óįreittur. En lķfiš er barįtta og hver tķmi bżšur upp į nż tękifęri og nżjar ógnir. Fólk veršur aš vera reišubśiš til aš bregšast viš hvoru tveggja af einurš og skynsemi ef vel į aš fara. Nś stešjar aš ógn nżrrar heildarhyggju, Islamismans, sem veršur aš bregšast viš. Žaš er sś įskorun sem viš stöndum frammi fyrir.

Aš grafa undan Ķslendskri žjóšmenningu er landrįš.

Viš erum rķk žjóš, sem hefur tekiš og tekur vel į móti fólki af mismunandi trśarbrögšum. Viš erum öll jöfn fyrir lögunum og lögin verša aš taka į öllum meš sama hętti. Ķslendskur borgari sem hvetur til glępa eša fremur žį į aš žola refsingu įn žess aš trś hans eša uppruni skipti mįli. Sérhvern Ķslending sem reynir aš grafa undan Ķslendska rķkinu og Ķslendskri žjóšmenningu ętti aš įkęra fyrir landrįš. Viš getum ekki eftirlįtiš fólki aš fara eftir žeim lögum sem žvķ hentar, en brjóta önnur, til aš žjóna furšu-hugtakinu »fjölmenning«. Viš bjóšum fólk śr öšru menningarlegu umhverfi velkomiš til landsins en viš krefjumst žess aš žaš ašlagist samfélaginu og fari aš lögum okkar og sišum.

Góš fjölmenning er allt annaš en žaš inntak sem lagt er ķ oršiš fjölmenning ķ dag. Góš fjölmenning er sś aš kynna sér menningu og siši annarra og nżta eftir föngum. Sś fjölmenning sem grefur undan sišum og reglum žjóšfélags okkar eins og fjölmenningar-postular opinberrar umręšu į ljósvaka- og öšrum fjölmišlum boša er fjölmenning sem leišir til menningarlegrar uppgjafar Ķslendsku žjóšarinnar. Žį mun žjóšin tżna tungu sinni og menningu. Eru gęlur viš hugtakiš fjölmenningu į forsendum minnihlutahópa žess virši aš viš glötum Ķslendskri žjóšmenningu og kristilegum gildum?

 


Vinir ķ raun – aušmjśk žjónusta viš nżlenduveldin

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Vinir ķ raun – aušmjśk žjónusta viš nżlenduveldin.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 13. janśar 2016.



Sveinn Gušjónsson.

Gunnar Bragi Sveinsson utanrķkisrįšherra er mašur stašfastur og hvikar ekki frį žeirri sannfęringu sinni aš okkur Ķslendingum beri aš standa fast į stušningi okkar viš višskiptažvinganir ESB og Bandarķkjanna gagnvart Rśssum. Gildir einu žótt flestum sé ljóst, aš hér er um »sżndarašgeršir« Vesturveldanna aš ręša, enda ber enginn skaša af žessum ašgeršum - nema viš Ķslendingar. Žetta er ekki ķ fyrsta skipti sem Ķslendska žjóšin fęr aš gjalda fyrir samskipti viš »vini og bandamenn« ķ NATO. Ekki er hér tóm til aš rekja alla žį sögu, en nęgir aš nefna višskiptažvinganir Breta ķ žorskastrķšinu, hryšjuverkalögin, Icesave-deiluna, nišurlęgjandi višskilnaš Bandarķkjamanna viš herstöšina į Mišnesheiši og fjandsamlega framkomu žeirra ķ garš Ķslendinga, žegar lokaš var fyrir lįnalķnur ķ kjölfar bankahrunsins. Samt höldum viš Ķslendingar įfram aš beygja okkur ķ duftiš og kyssa vöndinn.

Forręši yfir aušlindum.

Rśssneska žjóšin hefur aldrei sżnt okkur Ķslendingum annaš en velvild og vinsemd, jafnvel į tķmum rįšstjórnarinnar, og žarf ekki aš rekja žį sögu nįnar. Gunnar Bragi Sveinsson, og raunar margir fleiri, hafa tališ sér trś um aš Śkraķnudeilan sé sök Rśssa, žeir hafi brotiš alžjóšalög og fyrir žaš beri aš refsa žeim. Gunnar Bragi oršaši žetta svo aš »rśssneski björninn hefši fariš śt fyrir giršinguna«, og įtti žį vęntanlega viš »giršinguna« sem NATO reisti ķ kringum Rśssland viš fall Sovétrķkjanna. Sjįlfsagt hefur sś ašgerš veriš ķ samręmi viš »alžjóšalög«, aš minnsta kosti žau lög sem Bandarķkjamenn og bandalagsrķki žeirra fara eftir žegar žeim hentar.

Žetta er lķka sį bošskapur sem vestręnar fréttastofur, sem flestar eru undir stjórn alžjóšlegra stórfyrirtękja, boša meš góšum įrangri, enda eru Morgunblašiš og fréttastofa RŚV sammįla um aš įtökin ķ Śkraķnu séu runnin undan rifjum Rśssa. Ég er ekki sammįla žessari tślkun, enda mį fęra rök fyrir žvķ aš Śkraķnudeilan snśist fyrst og fremst um forręši yfir aušlindum, sem aušhringar hafa barist um frį lokum kalda strķšsins. Ķ tślkun vestręnna fréttamišla į atburšum ķ Śkraķnu er hamraš į yfirgangi Rśssa, en minna rętt um śtženslustefnu NATO til austurs allt frį falli Sovétrķkjanna. Söguleg og menningarleg samskipti Rśssa og Śkraķnumanna eru ekki til umręšu eša tengsl Rśsslands og Krķmskaga aftur ķ aldir.

Sögustund.

Frį dögum Katrķnar miklu hefur Krķmskagi lengst af veriš talinn Rśssneskt landsvęši. Rśssneska keisaradęmiš og sķšar Sovétrķkin réšu Krķm lengstum frį įtjįndu öldinni. Nikita Krjśstsjov, fyrrverandi leištogi Sovétrķkjanna, var Śkraķnumašur. Hann įkvaš įriš 1954 aš fęra Krķmskaga undir Śkraķnu ķ tilefni žess aš žį voru žrjś hundruš įr frį žvķ aš Śkraķna varš hluti af Rśssneska keisaraveldinu. Žessi gešžóttaįkvöršun sovétleištogans var tekin ķ mikilli andstöšu viš vilja meirihluta ķbśa į Krķmskaga, sem flestir tala Rśssnesku og lķta raunar į sig sem Rśssa frekar en Śkraķnumenn. Og menn geta spurt sig hvort žessi ašgerš hafi veriš ķ samręmi viš »alžjóšalög« į sķnum tķma?

Krķm hefur veriš hluti af Śkraķnu frį falli Sovétrķkjanna, en notiš mikillar sjįlfstjórnar. Yfirgnęfandi meirihluti ķbśanna vill tilheyra Rśsslandi, eins og glöggt kom fram ķ žjóšaratkvęšagreišslunni um framtķš Krķmskaga įriš 2014. Vestręnir fréttamišlar vilja sem minnst af žessari žjóšaratkvęšagreišslu vita, heldur hamra į žeirri stašhęfingu aš Rśssar hafi »innlimaš Krķmskaga meš hervaldi«. Skömmu eftir valdarįniš, ķ įrsbyrjun 2014, samžykkti žingiš ķ Kęnugarši nż lög žar sem Rśssneska var aflögš sem rķkistungumįl og Śkraķnska varš eina tungumįl rķkisins.

Żmis réttindi minnihlutahópa voru skert og hleyptu žessar ašfarir illu blóši ķ Rśssneskumęlandi ķbśa Śkraķnu, sem mótmęltu af krafti og margir köllušu eftir stušningi Rśsslands. Rśssar segjast hafa svaraš žvķ kalli meš ašgeršum sķnum į Krķmskaga og ķ Austur-Śkraķnu. Žetta kalla leištogar vesturveldanna »brot į alžjóšalögum«, en ekki er spurt hvort alžjóšalög hafi veriš brotin meš valdarįninu. Rök hafa veriš fęrš fyrir žvķ aš valdarįn žetta hafi veriš framiš aš undirlagi ESB og Bandarķkjanna, og tengist žaš žį vęntanlega barįttunni um yfirrįš yfir Śkraķnskum aušlindum, sem įšur er getiš. Fyrir žennan mįlstaš telur Gunnar Bragi Sveinsson rétt aš fórna hagsmunum Ķslendinga upp į nokkra tugi milljarša og rjśfa įratuga vinįttu og višskiptasamband Ķslands og Rśsslands.

Žįttur Ķslendska utanrķkisrįšherrans.

Žaš vakti athygli aš nokkrum vikum eftir valdarįniš ķ Kęnugarši pakkaši utanrķkisrįšherra Ķslands nišur ķ feršatöskur og hélt ķ austurveg. Fór hann til fundar viš nżskipaša rķkisstjórn ķ Śkraķnu til aš lżsa yfir einhliša stušningi sķnum viš valdarįniš og er ekki vitaš til aš hann hafi haft umboš Ķslendskra stjórnvalda eša žjóšarinnar, hvaš žį kjósenda Framsóknarflokksins, til žessarar forkastanlegu framgöngu sinnar į alžjóšavettvangi. Og hann lét eina ferš ekki duga heldur lagši aftur land undir fót til aš undirstrika hollustu sķna viš hin nżju stjórnvöld ķ Kęnugarši. Og hśn leyndi sér ekki lotningin, sem rįšherrann sżndi žessum nżju »vinum« sķnum, meš tilheyrandi bukti og beygingum og skjalfest er į ljósmyndum frį žessum višburši. Aušvitaš vöktu žessir tilburšir Ķslendska utanrķkisrįšherrans athygli rįšamanna ķ Kreml og ekki ólķklegt aš žeir hafi hugsaš honum og Ķslendsku žjóšinni žegjandi žörfina. Er žar ef til vill komin skżring į harkalegum višbrögšum Rśssa ķ garš Ķslendinga vegna stušnings viš višskiptažvinganir ESB og Bandarķkjanna?

Hįvęrar raddir hafa veriš uppi um aš utanrķkisrįšherra vķki śr embętti vegna afskipta sinna af mįlinu. Bent hefur veriš į aš Ķsland eigi ekki ašild aš Śkraķnudeilunni og hafi engum skyldum aš gegna gagnvart Bandarķkjamönnum og ESB. Hér sé um aš ręša stórveldapólitķk, sem į fölskum forsendum sé reynt aš klęša ķ bśning sjįlfstęšisbarįttu Śkraķnumanna. Utanrķkisrįšherra, sem lįti erlend stórveldi draga Ķsland inn ķ slķk įtök, beri aš vķkja. Eflaust finnst einhverjum žetta ósanngjarnt ķ garš Gunnars Braga, en hann viršist vera, eins og fjölmargir ašrir, gegnsżršur af stękri »Rśssafóbķu«, sem višgengst į Vesturlöndum fyrir tilverknaš gegndarlauss įróšurs frį Pentagon og Brussel. Sį hroki og yfirgangur sem einkennir afstöšu vesturveldanna ķ garš Rśssnesku žjóšarinnar er ógn viš heimsfrišinn aš mķnu mati, žvķ frišur veršur aldrei tryggšur įn žįtttöku Rśssa. Žrjóska og žrįhyggja utanrķkisrįšherrans ķ mįlinu gerir žaš aš verkum aš ég get ekki annaš en tekiš undir žessi sjónarmiš varšandi afsögn hans.

 


« Fyrri sķša | Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband