Magnžrungin leiksżning ķ Wiesbaden um »Söngva Satans«

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Magnžrungin leiksżning ķ Wiesbaden um »Söngva Satans«.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 22. įgśst 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Metsölubókin »Söngvar Satans«, eftir Salman Rushdie, var gefin śt 1988 og įriš eftir kom hśn śt ķ Ķslendskri žżšingu Įrna Óskarssonar og Sverris Hólmarssonar. Mśslima-klerkar notušu bókina sem įtyllu til aš demba »fatwa« į höfundinn og hvetja til morša į öllum sem kęmu aš śtgįfu og sölu hennar. Sumum kom žetta ofstęki į óvart, en žeir sem žekkja sögu Islams vita, aš žessi įtrśnašar hefur ķ 1400 įr nęrst į miskunarlausum hryšjuverkum.

Jihad (moršęši Mśslima) er fordęmt af öllu sišušu fólki og ķ 14 aldir hefur umheimurinn veriš nokkuš samtaka um barįttu gegn žessari plįgu. Nś bregšur svo viš, aš fjölmargir rįšamenn į Vesturlöndum misskilja įstandiš hrapalega og varpa fram hinum frįleitustu afsökunum fyrir moršum Mujahida (žeirra sem stunda Jihad). Įstęšan viršist vera einfeldningsleg įst į fjölmenningu auk lamandi ótta viš aš styggja Mśjahidana.

»Söngvar Satans« komin į fjalir leikhśsanna.

Eins og öll bókmenntaverk bżšur »Söngvar Satans« upp į margvķslega framsetningu og tślkun. Fyrir tilstilli leikhśsmannsins Uwe Eric Laufenberg hafa Žjóšverjar tekiš forustu viš aš fęra »Söngvar Satans« į leiksviš. Fyrsta leiksżning ķ heiminum sem byggir į bókinni, fór fram 2008 ķ Hans-Otto-Theater ķ Potsdam, undir leikstjórn Uwe og ķ leikgerš hans. Įtta įrum sķšar endurtekur hann leikinn, en aš žessu sinni sem leikhśsstjóri ķ Hessischen Staatstheaters Wiesbaden. Verkiš var frumsżnt 19. maķ 2016, undir leikstjórn Ihsan Othmann, sem er Kśrdi frį Ķrak.

Žessar tvęr leikgeršir af »Söngvum Satans« eru mismunandi, sś fyrri samin af Uwe en sś sķšari af Anna-Sophia Güther. Leikdómar um sżninguna ķ Wiesbaden leiša ķ ljós, aš žarna er į ferš magnžrungin leiksżning, sem brżnt erindi į viš allt hugsandi fólk. Leikritiš undirstrikar greinilega harmsögulegan fįrįnleika Mśslima-trśarinnar. Hér er umsögn um sżninguna, sem birtist ķ Süddeutsche Zeitung:

»Hin rśmlega žriggja klukkustunda leiksżning bżšur įhorfendum upp į langt feršalag um sögu trśarbragša heimsins, sem bęši er skemmtilegt og atburšarķkt, en fjallar žó sérstaklega um grundvallar-atriši lķfsins, heimspekinnar og skįldskaparins. Leikstjórinn og įtta manna leikhópur hans nį frįbęrum įrangri ķ tślkun hinnar 700 blašsķšna löngu skįldsögu, sem allir žekkja af oršspori en lķklega fįir hafa lesiš til enda og jafnframt aš skapa įhorfendum ógleymanlega kvöldstund. Ķ sżningunni koma fyrir gvušir, »Allah-u Akbar«, englar, Djöfullinn og žar aš auki manneskjur sem eru einfaldlega allt of mannlegar. Fengist er viš stórar spurningar um tilveruna – sem almennt er hįš innri mótsögnum lķfsins – og žar aš auki żmist ljśf eša leiš, allt eftir upplifun og tilfinningum hverrar manneskju, meš sķnar efasemdir og veikleika.«

»Leikverkiš »Die Satanischen Verse« ögrar vissulega įhorfendum, en er um leiš hin bezta skemmtun. Hęgt er aš sökkva sér djśpt ķ bošskap verksins, en einnig er einfaldlega hęgt aš njóta stundarinnar og hrķfast af leiknum. Sérstaklega į žetta viš žegar leikurinn ólgar af lķfsfjöri um leiš og gert er lśmsk grin aš žeim öflum ķ Mśslima-heiminum, sem vilja einmitt banna žessa sżningu. Langvinn og kröftug fagnašarlęti ķ lok sżningarinnar sagši allt um žakklęti įhorfenda, fyrir hugrekki og einbeittan vilja žeirra sem stóšu aš henni og fjöllušu į leiksvišinu um eldfimt višfangsefni į varhugaveršum tķmum.«

Danir fį ekki aš sjį »Söngva Satans« – hvaš meš Ķslendinga ?

Į įrinu 2015 hóf žjóšleikhśs Danmerkur (Det Kongelige Teater) undirbśning aš sżningu »Söngva Satans«. Gert var rįš fyrir aš frumsżning yrši 2018 og žótti vel til falliš aš halda meš žeim hętti upp į 30 įra śtgįfu-afmęli bókarinnar. Ašal hvatamašur sżningarinnar var leikstjórinn Hassan Preisler, sem er Mśslimi frį Pakistan. Ķ vor bįrust hins vegar žęr fréttir, aš ekkert yrši af sżningunni og Hassan fullyršir aš rįšamenn séu óttaslegnir og žori ekki aš ögra Mśslimum og fjölmenningunni. Aš sögn Hassans er »Söngvar Satans« einstaklega vel til žess falliš aš flytja į leiksviši:

»Verkiš er mjög tilfinningarķkt og įhrifamikiš. Er hęgt aš ķmynda sér sterkara upphaf en flugrįn sem endar meš ósköpum – flugvélin ferst yfir Ermasundi og allir farast nema tveir Indverskir leikarar, sem umbreytast ķ Gabrķel erkiengil og Satan sjįlfan. Ętlunin er aš tónlist skipi stóran sess ķ verkinu, meš söng og hljómhrifum. Fyrir Danskt leikhśslķf er mikilvęgt aš verkiš verši tekiš til sżningar og žannig sköpuš leiksżning sem varšar eitt af stóru mįlum heimsins og skilur sig frį sjįlfhverfri mešalmennsku. Viš eigum aš rękta leikhśslķf sem sżnir djarfleika gagnvart umheiminum, sem viš öll vitum aš stendur ķ ljósum logum. Raunar žurfum viš ekki aš leita aš eldsvoša į hjara veraldar – heldur lķtum til okkar eigin nįgrennis.«

Hvar stendur Ķslendskt leikhśs, sem į sambęrilega möguleika og žaš Danska ? Viljum viš eiga leikhśs sem žorir aš eiga samręšu viš landsmenn og umheiminn, meš žvķ aš fjalla um erfiš og tilfinninga-žrungin mįlefni ? Eša vilja Ķslendingar halda leikhśsinu til hlés og foršast vķsvitandi flókna umręšu um trśarbrögš, žjóšerni, fjölmenningu og stjórnmįlalega rétthugsun ?

 


»Fatwa« į hendur Salman Rushdie – leišari į fjögurra įra afmęli

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

»Fatwa« į hendur Salman Rushdie – leišari į fjögurra įra afmęli.

Fyrst birt ķ Alžżšublašinu 04. marz 1993.



Ingólfur Margeirsson (lķklega).

Nś eru rétt fjögur įr lišin frį žvķ öfgamenn śr röšum ķranska klerkaveldisins lżstu breska rithöfundinn Salman Rushdie réttdrępan vegna skįldsögunnar Söngvar Satans. ķrönsku mśllarnir bęttu um betur; žeir lżstu žvķ yfir aš žaš vęri skylda sérhvers mśslims aš myrša Rushdie ef tök vęru į. Sķšan hafa samtök og einstaklingar sem tengjast mśslimum lagt fé honum til höfušs, - og rithöfundurinn snjalli hefur veriš į stöšugum flótta sķšan, hvergi óhultur. Ofsóknirnar hafa raunar ekki beinst aš honum einum; forlög sem gįfu bókina śt sęttu lķka ofsóknum og sprengjuhótunum, og vķša var rįšist į žżšendur bókarinnar. Japanski žżšandinn var žannig myrtur, og sį ķtalski sęršur illilega.

Salman Rushdie er af indversku foreldri; fremstur mešal jafningja ķ žeirri vösku sveit breskra rithöfunda sem rekja uppruna sinn til hinna gömlu nżlenda heimsveldisins, en žeir bera nś uppi bókmenntasköpun ķ landinu. Hann vakti fyrst verulega athygli meš bók sinni Mišnęturbörnin, sem fęrši honum hin žekktu Booker veršlaun ķ Bretlandi; ķ kjölfar hennar komu nokkrar bękur, uns Söngvar Satans reyttu klerkaveldiš ķ Ķran til reiši. Ofsóknir mśslima į hendur Rushdie tęttu sundur feril hins efnilega höfundar, sem margir spįšu Nóbelsveršlaunum fyrr en seinna, - enda erfitt aš skrifa meistaraverk į stöšugum flótta. Söngvar Satans komu śt hjį Mįli og Menningu fyrir jólin 1989 ķ snjallri žżšingu Įrna Óskarssonar og Sverris Hómarssonar.

Bókin er einstakt listaverk, žar sem höfundurinn nżtti sér žekkingu sķna og uppeldi ķ hinni mśslķmsku veröld, og spann žrįš, sem laut hinum hefšbundnu lögmįlum skįldsögunnar. I henni er fjallaš frjįlslega um Spįmanninn, en hvergi fariš śt fyrir žau mörk sem skįldsagan setur sjįlfri sér. Hinn lįtni höfušklerkur, Ajatolla Kómeini, taldi aš sjįlfum sér vegiš ķ lķkingamįli bókarinnar, en įtylla hans fyrir daušadóminum var meint gušlast Rushdie, žegar hann lętur ašra af ašalpersónum bókarinnar dreyma för Spįmannsins į vit gjafmildra kvenna.

Ofsóknirnar gegn Rushdie voru lķka notašar ķ hreinum pólitķskum tilgangi ķ sumum löndum mśslima. Stjórnvöld, ekki ašeins ķ Ķran heldur lķka löndum į borš viš Pakistan, gengu fram fyrir skjöldu og mögnušu upp gerningavešur į hendur honum til aš beina sjónum óįnęgšs almennings frį lélegum kjörum. Žannig bjuggu žau til ódżrt skotmark śr Salman Rushdie til aš lęgja öldur heimafyrir; stóšu fyrir miklum mótmęlum, og veittu ólgu fólksins ķ farveg, sem žeim var hagfelldur. Rķkisstjórnir Vesturlanda stóšu hins vegar įlengdar hjį, settu lengi vel kķkinn fyrir blinda augaš, - og višskiptahagsmuni sķna gagnvart löndum mśslima ofar viršingunni fyrir tjįningarfrelsinu.

Skįldverk er skįldverk, - og ekkert annaš. Sök Rushdie var sś ein, aš voga sér aš nżta žau mannréttindi, sem ķ dag liggja til grundvallar vestręnu Iżšręši: tjįningarfrelsiš. Fyrir žaš er hann hundeltur, og fram į sķšustu mįnuši hefur hann hlotiš skammarlega lķtinn stušning žeirra rķkisstjórna Vesturlanda, sem ķ orši kvešnu lķta į frelsi einstaklingsins til aš tjį sig innan ramma samžykktra laga, sem helgan rétt.

Bresk stjómvöld ęttu sérstaklega aš skammast sķn. Ķ landi, sem stįtar af traustasta lżšręšiskerfi heimsins, hefur Rushdie einungis notiš žeirrar lįgmarksverndar, sem ofsóttum manni ber. Hann fęr aš vķsu lögregluvernd og yfirvöld ašstoša hann viš aš fara huldu höfši. Aš öšru leyti hafa bresk stjórnvöld litiš į hann sem žorn ķ eigin holdi.

Rithöfundar um allan heim hafa veriš duglegir viš aš halda mįli Rushdies į lofti; ķ sķšasta tķmariti Mįls og Menningar birtist žannig žżdd grein eftir skįldiš Milan Kundera. Žar gagnrżnir Kundera bresku stjórnina haršlega fyrir ašgeršaleysi, og kvešur hana ķ raun hafa gengist inn į forsendur ķrönsku heittrśarklerkanna, ķ stašinn fyrir aš verja rétt Rushdies - og žar meš allra rithöfunda - til aš tjį sig innan hefšar skįldsögunnar. Įsakanir klerkaveldisins hafi ķ raun hlotiš hljómgrunn stjórnarinnar, menn greindi einungis į um stig refsingarinnar. Kundera vķsar til ummęla žįverandi forsętisrįšherra Breta, Margrétar Thatcher, sem lżsti yfir aš henni fyndist bók Rushdie „verulega hneykslanleg" og minnir į ótrślegan undirlęgjuhįtt utanrķkisrįšherra hennar, Geoffrey Howe. En Howe lét hafa eftir sér:

„Rķkisstjórninni og hinni bresku žjóš finnst žetta vond bók. Hśn er įkaflega gagnrżnin og dónaleg ķ okkar garš. Hśn lķkir Stóra Bretlandi viš Žżskaland Hitlers. Okkur finnst žetta jafn slęmt og mśslimum, sem sįrnar aš rįšist sé gegn trś žeirra."

Žessi ummęli breska utanrķkisrįšherrans eru rugl, ekkert ķ bókinni réttlętir žau. Žvķ mišur gįfu žau klerkaveldi mśslimanna nįnast gręnt Ijós į aš halda įfram tilraunum sķnum til aš koma rithöfundinum fyrir kattarnef.

Nś hafa bresk stjómvöld aš vķsu lķtillega tekiš viš sér, en alltof seint. Žau hafa vķsaš mįli hans til mannréttindanefndar Sameinušu Žjóšanna; Noršurlandarįš hefur samžykkt įlyktun honum til stušnings, Kanadamenn og Žjóšverjar stöšvaš lįnafyrirgreišslu til ķrana, og į žżska žinginu var samžykkt įlyktun allra flokka sem lżsti įbyrgš į hendur ķrönum, ef eitthvaš kęmi fyrir Rushdie.

Mįl Salman Rushdie kemur öllum viš. Žaš snżst ekki um einn mann, heldur um rétt listamanna til sköpunar, - um tjįningarfrelsi. Ķslendsk stjórnvöld ęttu aš lįta mįliš til sķn taka, og žaš vęri viš hęfi aš utanrķkisrįšherra bókažjóšarinnar byši Salman Rushdie ķ heimsókn til Ķslands, til aš sżna öllum heiminum hvar afstaša okkar liggur.

 


Pįfinn žorir - stórmerk ręša ķ Regensburg

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Pįfinn žorir - stórmerk ręša ķ Regensburg.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 01. október 2006.



Loftur Altice Žorsteinsson.

KATÓLIKKAR hafa fengiš į pįfastól mann sem žorir aš segja sannleikann og žaš jafnvel um Mśslima. Hinn 12. september sķšastlišinn hélt pįfinn Benedikt XVI (Joseph Alois Ratzinger) ręšu viš hįskólann ķ Regensburg. Ķ ręšunni heldur pįfinn žvķ fram aš trśin į Kristinn Gvuš byggist į rökręnum grunni. Žetta višhorf hlżtur aš koma żmsum į óvart, en rök pįfans eru sannfęrandi og ręšan öll hin vandašasta.

Ķ mįli sķnu kemur pįfinn vķša viš og mešal annars hefur eftir orš Bżsanska keisarans Manuels II Palaiologus, sem talin eru vera frį įrinu 1391. Ummęli Manuels um Mśhamešstrś voru jafn sönn į fjórtįndu öld og žau eru enn žann dag ķ dag. Hins vegar er Mśslimum annaš betur gefiš en aš sżna umburšarlyndi og žvķ ekki viš öšru aš bśast en žeir bregšist illa viš og noti tękifęriš til aš drepa fįein börn og gamalmenni, til dżršar Allah.

Sérstaša Kristni er fólgin ķ sambśš trśar og rökhyggju.

Žegar ręša pįfans er lesin kemur ķ ljós aš hśn fjallar aš mjög litlu leyti um Mśslima. Meginefni ręšunnar er sambśš og sameining trśar og rökhyggju (reason, vernunft) ķ Kristinni trś. Pįfinn rekur žetta samband frį upphafi og fęrir sterk rök fyrir žeirri skošun aš sérstaša Kristinnar trśar sé einmitt fólgin ķ žessu sambandi. Žaš sem felst ķ žessu sambandi trśar og rökhyggju er aš sambandiš "orsök - afleišing" er gilt fyrir Gvuši, sem tryggir samstarf Kristni og vķsinda. Til samanburšar er Allah duttlungafullur, órökvķs og oft illgjarn. Vķsan pįfans til ummęla keisarans Manuels II (1350-1425) er skemmtileg. Manuel II segir:

»Blóšsśthellingar eru ekki žóknanlegar Gvuši og órökvķs hegšun stingur ķ stśf viš ešli Gvušs. Gvušstrś er afkvęmi sįlarinnar, en ekki lķkamlegt afkvęmi. Žeir sem vilja stunda trśboš verša aš vera vel mįli farnir og fęra góš rök fyrir skošunum sķnum. Ofbeldi og hótanir eiga ekki erindi ķ žessu sambandi...til aš sannfęra manneskju sem lżtur rökhugsun er ekki vęnlegt aš beita haršneskju, vopnavaldi, né heldur moršhótunum..

Pįfinn vitnar einnig til umsagnar fręšimannsins Theodore Khoury, sem ritstżrši śtgįfu um skrif Manuels II:

»Fyrir keisaranum ķ Miklagarši, sem mótašur var af Grikkneskri heimspeki, eru žetta augljós sannindi. Samkvęmt Mśslimskum fręšum er Allah hins vegar fullkomlega órökręnn (transcendent). Vilji hans er ekki hįšur neinum takmörkunum, sem okkur er kunnugt um, ekki einu sinni vitręnum.«

Ķ žessu samhengi er bent į, aš einn žekktasti kennimašur Mśhamešstrśar, Ibn Hazm (994-1064), gekk svo langt aš lżsa yfir:

»Allah er ekki einu sinni bundinn af eigin oršum og hann hefur engar skuldbindingar um aš opinbera okkur sannleikann. Ef žaš vęri Allahs vilji yršum viš jafnvel aš įstunda villutrś.«

Pįfinn fylgir žessu eftir:

»Skilningur okkar į Gvuši og žar af leišandi hvernig viš iškum trś okkar veldur žvķ aš viš stöndum frammi fyrir erfišu vali, sem er sérstaklega ögrandi į okkar tķmum. Er sś sannfęring eingöngu Grikknesk hugmynd, aš órökrétt hegšun brjóti ķ bįga viš ešli Gvušs, eša er um aš ręša eilķfan og ófrįvķkjanlegan sannleika? Ég tel, aš hér getum viš fundiš djśpstętt samręmi į milli Grikkneskrar heimspeki og skilnings Biblķunnar į Gvušstrś. Gušspjallamašurinn Jóhannes umoršaši fyrsta vers fyrstu Mósebókar, žegar hann byrjaši inngang Gvušspjalls sķns meš oršunum: Ķ upphafi var "logos". Žetta er einmitt oršiš sem keisarinn notaši: Gvuš framkvęmir "meš logos".

Ķ upphafi var Oršiš, og Oršiš var hjį Guši, og Oršiš var Guš.

Logos merkir samtķmis "röksemd" og "orš" - röksemd sem er skapandi og fęr um aš deila meš sér, en jafnframt sem röksemd (reason, vernunft). Jóhannes felldi žannig endanlegan śrskurš um hugtakiš Gvuš, ķ skilningi Biblķunnar. Ķ žessu orši (logos) nį allir žęttir Biblķutrśarinnar saman og mynda samręmi, žótt žeir séu oft erfišir višfangs og samanflęktir. Gvušspjallamašurinn segir: Ķ upphafi var "logos" og "logos" er Gvuš.

Sķšar ķ ręšu sinni fjallar pįfi um tilraunir til aš afmį rökhyggjuna śr Kristinni trś og fęra hana til žess horfs sem žekkt er ķ trś Mśslima. John Duns Scotus (1265-1308) er talinn fulltrśi višhorfa af žessu tagi og hann mun hafa komiš fram meš hugtakiš "voluntas ordinata", sem felur ķ sér alręši duttlungafulls Gvušs, sem vęri fullkomlega órökvķs. Žannig gęti hann hafa sett žyngdarlögmįliš ķ gęr og afnumiš žaš į morgun. Viš sjįum hvaš yrši um vķsindin, ef raunveruleikinn vęri svona.

Hęgt er aš taka undir orš pįfans fram aš žessu, en žegar hann fer aš fjalla um Sišbótina viršist vanta skilning į orsökum hennar. Hann viršist telja aš žar hafi Gvušfręšingar rįšiš ferš, en ég er annarrar skošunar. Žaš er rétt aš Mótmęlendur vilja leita trśarinnar millilišalaust ķ Biblķunni og hafna ofvaldi prestanna ķ Gvušlegum efnum. Hins vegar mį ekki gleymast, aš orsaka Sišbótarinnar var fremur aš leita ķ veraldlegum umsvifum Katólsku kirkjunnar en Gvušfręšilegum įgreiningi. Katólska kirkjan hafši gróflega misnotaš ašstöšu sķna og baršist villimannlega gegn Sišbótarkröfum. Aš žvķ er ég best veit byggist Lśtherstrś ekki sķšur en Katólsk į rökvķsum Gvuši, sem stendur viš žau lögmįl sem Hann hefur bśiš nįttśrunni.

 


Lżšręšiš sętir įrįsum - frį žeim sem haldnir eru mestri »lżšręšisįst«

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Lżšręšiš sętir įrįsum - frį žeim sem haldnir eru mestri »lżšręšisįst«.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 09. jślķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Žeir sem hafa įnetjast Samfylkingunni trśa žvķ, aš fyrrverandi formenn flokksins Jóhanna Siguršardóttir og Įrni Pįll Įrnason, séu riddarar lżšręšisins. Žetta eru öfugmęli, eins og hér veršur sannaš. Žessir formenn hafa alla tķš siglt undir fölsku flaggi og sama gildir um Samfylkinguna ķ heild.

Dęmi um »lżšręšisįst« Samfylkingar er fundurinn ķ Efstaleiti žar sem samžykkt var, aš hrekja forsętisrįšherra frį völdum. Annaš dęmi er samkoma Samfylkingar į Austurvelli, žar sem įkvešiš var aš rjśfa Alžingi og boša til kosninga, heilu įri fyrr en Stjórnarskrįin gerir rįš fyrir.

Af tómri »lżšręšisįst« krafšist Samfylking žess aš kosiš yrši um innlimun Ķslands ķ Evrópusambandiš, žótt hvorki žjóš né Alžingi hafi įhuga į ESB-ašild. Enginn vitiborinn mašur ķ Evrópu hefur įhuga, aš lśta ólżšręšislega og yfiržjóšlega Brussel-valdinu. Af einhverri įstęšu hefur Samfylking ekki krafist žjóšaratkvęšis um ašild Ķslands aš Evrópska efnahagssvęšinu og Schengen. Skortir žó lżšręšislegt umboš til ašildar landsins aš žeim samtökum.

Icesave-stjórnin og »lżšręšisįst« Samfylkingar.

Sumum žótti vera merki um sigurgöngu lżšręšisins, aš 2009 skipaši forsetinn landinu rķkisstjórn, sem jafnan er nefnd Icesave-stjórnin. Žessi rķkisstjórn braut allar sišareglur sem žekkst hafa. Heimssögulegar Icesave-kosningar fóru fram, fyrst 06.03.2010 og sķšan 09.04.2011. Ķ ręšu į Alžingi 01.03.2010 sagši forsętisrįšherrann Jóhanna Siguršardóttir um komandi žjóšaratkvęši:

»Mašur veltir fyrir sér: Er žetta ekki hįlfgeršur hrįskinnsleikur? Er žessi žjóšaratkvęšagreišsla ekki marklaus žegar fyrir liggur annaš tilboš į boršinu sem viš gętum fengiš? Mašur veltir lķka fyrir sér, aš ef svo fęri aš samningar tękjust ķ žessari viku og eru bęši stjórn og stjórnarandstaša aš vinna ķ žvķ, er žį įstęša til aš halda žessari žjóšaratkvęšagreišslu til streitu ef žaš liggur allt annar og betri samningur į boršinu?«

Eru Ķslendingar ekki lįnsamir, aš eiga svona »stjórnvitringa«, sem eru fullir réttlętiskenndar og sannir lżšręšissinnar? Ķ Alžingiskosningunum 2013 sżndi žjóšin Samfylkingunni »žakklęti« sitt, en skömmu fyrir kosningarnar varš Įrni Pįll Įrnason formašur hins mikla lżšręšisflokks. Aš sjįlfsögšu er Įrni Pįll kyndilberi lżšręšisins, eins og fyrirrennari hans.

Minnihluta-lżšręši er hugšarefni Samfylkingar.

Margir hafa tališ, aš ekki fari saman orš og geršir hjį Samfylkingu. Mikiš sé talaš um lżšręši og kosningar, en žegar flokkurinn er ķ ašstöšu til aš virkja lżšręšiš, žį skorist Samfylkingin undan merkjum. Žetta er sannleikanum samkvęmt, en spurningin er hvers vegna? Ķ fęrslu į Facebook 25.06.2016 leišir Įrni Pįll Įrnason okkur ķ allan sannleikann. Hann mišlar grein eftir Kenneth Rogoff, um śtgöngu Bretlands śr Evrópusambandinu, en Rogoff er aušmjśkur žjónn alžjóša fjįrmagnsins. Greinina segir Įrni vera sannkallaš meistarastykki og birtir eigin hugleišingar sem bergmįl af Rogoff:

»Lżšręši snżst ekki um aš nį einu sinni meira en helmingi kjósenda, į óljósum forsendum. Žvert į móti er lżšręšiskerfi okkar og frišur og velsęld Vesturlanda byggš į skuldbindingu um sameiginleg örlög og aš lönd deili byršum meš žeim hętti aš sum leggja stundum miklu mun meira af mörkum en önnur.«

Žarna kemur skżrt fram hverja sżn Įrni hefur į lżšręši. Flestir telja aš lżšręši snśist um samfélagssįttmįla, sem felur ķ sér aš meirihluti manna fįi rįšiš įkvöršunum. Žetta fyrirkomulag gerir rįš fyrir aš sérhver mašur hafi eitt atkvęši. Til aš gagnrżna žetta fyrirkomulag, hafa Rogoff og skošanabręšur hans fundiš upp hugtökin »meirihluta-lżšręši« og »minnihluta-lżšręši«. Ég biš menn aš halda ró sinni, žetta er hlišstętt žvķ sem fręšimenn (ekki vķsindamenn) į flestum svišum dunda sér viš.

Minnihluta-lżšręši er ekkert lżšręši.

Hugtakiš »minnihluta-lżšręši« er bara svķviršileg brella, en vopnašur henni kemst Įrni og Samfylking aš žeirra nišurstöšu, aš žeim beri réttur til aš rįša öllum įkvöršunum samfélagsins. Meš žessu hugarfari er Evrópusambandinu einnig stjórnaš og žess vegna er hiš ólżšręšislega og yfiržjóšlega Brussel-vald brjįlaš śr vonsku, vegna brotthvarfs Bretlands. Til frekari śtskżringar į hugmyndum sķnum um lżšręši, segir Įrni:

»Žjóšaratkvęšagreišslur geta veriš naušsynlegar stundum, en žęr brjóta nišur žetta net lżšręšisins sem viš höfum byggt upp ķ Vestur Evrópu, žar sem fjölbreyttir hagsmunir vegast į og fólk ręšir sig aš nišurstöšu. Žęr kljśfa rķki og žjóšir og brjóta nišur samfélagslega samheldni. Auka įtök og flokka okkur ķ okkur og hina. Geršu žaš hjį okkur ķ Icesave, geršu žaš ķ Skotlandi.«

Eftir žessa mikilvęgu afhjśpun hjį Įrna, er deginum ljósara aš žegar Samfylking ręšir um lżšręši, žį er įtt viš »minnihluta-lżšręši« sem er aušvitaš ekkert lżšręši, heldur gamaldags höfšingaręši. Ašdįun į »minnihluta-lżšręši« fer gjarnan saman meš hatri į Lżšveldinu okkar og pólitķskri rétthugsun. Nśna krefst pólitķsk rétthugsun Samfylkingar, aš upp verši tekinn Kristniréttur Įrna Žorlįkssonar frį 1275, sem innihélt kirkjugriš.

 


Ofbeldisfól glugga ķ trśarrit

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Ofbeldisfól glugga ķ trśarrit.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 10. janśar 2016.



Kristjįn Jónsson.

Lišsmenn Rķkis ķslams, IS, eru alręmdir fyrir hrottaskap. Ķ könnun Pew-stofnunarinnar frį nóvember sl. kemur fram aš žorri fólks ķ arabalöndum er mjög andvķgur samtökunum en allt aš 20% mśslķma ķ Pakistan og Nķgerķu styšja žau.

Fjöldi vestręnna frammįmanna hefur fullyrt aš IS tengist ekkert ķslam. En ķmamar og leištogar mśslķmarķkja segja žó aldrei aš IS-menn séu gušleysingjar, segja engan hafa vald til žess aš kveša žann dóm yfir mśslķmum.

Er heimur ķslams žjakašur af ofbeldi vegna žess aš trśarbrögšin sjįlf żti undir slķka hegšun? Eša eru žaš sérstakar, sögulegar kringumstęšur, t.d. kśgun vestręnna stórvelda į sumum žjóšum ķslams, sem hafa valdiš ofbeldi, stöšnun, žröngsżni og mišaldahugsunarhętti sem engin leiš er aš laga aš vestręnum samfélögum?

Nóg er um heift og višbjóšslegar moršhótanir ķ trśarritunum, aš ekki sé minnst į stefnuskrį Hamas og annarra hryšjuverkasamtaka. Og Freedom House-stofnunin bandarķska hefur lżst žvķ ķ skżrslu hvernig bošaš er hatur į öllum öšrum en mśslķmum ķ opinberum trśfręšsluritum fyrir börn ķ Sįdi-Arabķu en žar eru ofsatrśarmenn Wahhabi-mśslķma viš völd.

„Mśslķmum er skipaš aš „hata“ kristna, gyšinga, „fjölgyšistrśarmenn“ og ašra „gušleysingja“, žar į mešal mśslķma sem ekki eru wahhabķtar žó aš, svo furšulega sem žaš hljómar, žeim sé sagt aš sżna žeim „ekki óréttlęti“, segir ķ skżrslunni.

Vķša ķ Kóraninum og svonefndum hadķtum (mörg žśsund frįsögnum af Mśhameš spįmanni og lķfi hans) er fariš höršum oršum um žį sem svķkja trśna, aš ekki sé minnst į villutrśarmenn. Žeir eigi ekkert gott skiliš.

En ķ Kóraninum er einnig lögš žung įhersla į mildi Allah og miskunnsemi [gagnvart Mśslimum], hvatt til frišar. Kóraninn er žvķ, eins og Biblķan og fleiri trśarrit, fullur af mótsögnum. Stóri vandinn er aš verulegur hluti žeirra 1600 milljóna manna um allan heim sem ašhyllast ķslam hampar fyrst og fremst herskįu ummęlunum, hatri og hroka. Milljónir žeirra vilja strķš og hermdarverk.

Barįttukona ķ hęttu.

Ayan Hirsi Ali er sómölsk aš uppruna og alin upp ķ ķslamstrś en hefur kastaš trśnni. Fjöldi mśslķma įlķtur aš žaš sé daušasök. Hśn bżr nś ķ Bandarķkjunum og nżtur stöšugt verndar öryggisvarša vegna žess aš ofstękismenn hóta aš myrša hana vegna haršrar gagnrżni hennar į ķslam og kvennakśgun mešal mśslķma.

Menn eigi aš taka žaš alvarlega, segir Hirsi Ali, žegar hryšjuverkamenn vitna oršrétt ķ Kóraninn. Ekki mį lķta svo į aš žeir séu bara aš nota žessar trśarlegu tilvitnanir sem eins konar reykjarslęšu til aš fela raunverulegu įstęšurnar fyrir hatri sķnu. Fįtękt og eymd ķ heimi mśslķma séu aušvitaš heppilegur jaršvegur fyrir ofstęki en hryšjuverkamennirnir séu sjaldnast aš berjast gegn félagslegu eša efnahagslegu óréttlęti. Žeir vilji bara framfylgja bošum spįmannsins frį sjöundu öld, nį heimsyfirrįšum.

Oft er talaš um pólitķskt ķslam [Sunni-Islam] og žaš réttilega, trś og stjórnmįl fléttast mjög saman ķ fręšunum. Trśin į aš rįša, ekki fólkiš. Og ofstęki ķslamista sem gera sjįlfsmoršsįrįsir minnir helst į ęši margra veraldlegra trśmanna, kommśnista og nasista um mišja sķšustu öld.

Samkennd meš trśsystkinum.

Žegar forseti Ķrans, klerkurinn Hassan Rouhani, gagnrżndi nżlega framferši Rķkis ķslams, IS, sagši hann aš mśslķmar vęru vanir žvķ aš ašrir trśarhópar sżndu žeim grimmd en ekki aš žaš vęru „ašrir mśslķmar“ sem stęšu fyrir žannig ašgeršum. Athyglisvert er aš hann, sjįlfur klerkurinn, hikaši ekki viš aš bendla IS viš ķslam! Og talsmenn hinnar fręgu Al-Azhar mosku og samnefnds hįskóla ķ Kaķró treysta sér ekki til aš śtskśfa IS-mönnum, segjast ekki hafa vald til žess. Žeir lįta nęgja aš fordęma grimmd IS-böšlanna.

Trśin er žvķ ekki saklaus. Breski sagnfręšingurinn Robert Skidelsky og fleiri fręšimenn hafa bent į aš flestir vesturlandamenn séu sjįlfir oršnir mjög veraldlega ženkjandi. Žeir skilji žvķ alls ekki hvaš trśin sé öflugur žįttur ķ hugarheimi mikils meirihluta mśslķma, einnig žeirra sem ekki séu endilega mjög trśręknir. Žeir sķšarnefndu haldi fast ķ hefšir hennar og finni flestir til mikillar samkenndar meš öšrum mśslķmum, hvar sem er ķ heiminum.

Įšurnefnd Hirsi Ali segir aš eina leišin śt śr žessum sögulegu ógöngum sé aš ķslam žróist, Verši mildari og breytist eins og kristindómurinn gerši sķšustu aldirnar. Vestręnar žjóšir verši aš skilja aš rętur ofbeldisins séu ķ sjįlfri trśnni. Ķslam verši aš segja skiliš viš mišaldir.

Hófsamir mśslķmar verši aš rķsa upp, menn verši aš einbeita sér aš žvķ ķ trśnni sem ekki sé ósamrżmanlegt annarri menningu og nśtķmanum og ali į tortryggni. Žeir geti bešiš fimm sinnum į dag, gefiš fįtękum ölmusur, fariš ķ pķlagrķmsferšir til Mekka. En žeir verši aš hętta aš hóta öšrum og drepa žį. Hętta aš krefjast žess aš öll veröldin hlżši bošum ķslams.

Stjórnvöld ķ London hafa reynt aš fį leištoga mśslķmasafnaša til aš taka žįtt ķ žvķ aš reyna aš hemja śtbreišslu trśaröfga mešal breskra mśslķma. Žótt netiš sé oršiš įhrifamesta verkfęriš til slķkra hluta geta herskįir ķmamar lķka notaš madrassakerfiš, skóla fyrir mśslķmabörn, til aš innręta žeim ofstęki. Stjórnvöld vilja žvķ hafa eftirlit meš skólunum sem gjarnan tengjast moskum, einkum óskrįšum. En samtök um 400 moska segja nei. Eftirlit vęri skeršing į trśfrelsi, segja žau.

 


Žorsteinn Pįlsson vanviršir Lżšveldiš

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Žorsteinn Pįlsson vanviršir Lżšveldiš.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 21. marz 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Ķslendingar eiga ekki bara ķ efnahagsstyrjöld viš nżlenduveldin, heldur sękir aš okkur hersveit Evrópusinna. Flest ašhyllist žetta fólk framandi hugmyndafręši kommśnismans. Undantekning er lķklega Žorsteinn Pįlsson sem hampar einhvers konar frjįlshyggju į tyllidögum. Hvaš sem lķšur hugmyndafręši Žorsteins, žį vanviršir hann lżšveldi Ķslands ķ Fréttablašinu 26. febrśar 2011.

Žorsteinn sękir aš žvķ stjórnarformi sem landsmenn völdu ķ žjóšaratkvęši įriš 1944. Žetta stjórnarform nefnist lżšveldi, sem felur ķ sér aš fullveldi ķ landinu er hjį lżšnum. Ķ stašinn er Žorsteinn aš berjast fyrir stjórnarformi sem hann nefnir žingręši. Žingręši er ekki skilgreint ķ stjórnarskrįnni og raunar ekki nefnt žar į nafn.

Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn.

Ķ fyrstu grein Stjórnarskrįrinnar segir: »Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn.« Žessi setning merkir aš lżšurinn fer meš fullveldisréttinn ķ landinu og aš rķkisstjórnin er bundin įkvöršunum Alžingis. Skipun rķkisstjórna er alls ekki ķ höndum Alžingis, heldur er skipun og lausn rįšherra ķ höndum forseta Lżšveldisins. Hvernig Žorsteinn Pįlsson getur misskiliš žessar stašreyndir er eitt af leyndarmįlum alheimsins. Ķ ritgerš sinni segir Žorsteinn:

»Žaš er rangfęrsla aš forseti leiki samkvęmt stjórnarskrį einhvers konar hlutlausan įrmann žjóšarviljans er vķsi mįlum eftir atvikum til afgreišslu hjį löggjafarvaldi Alžingis eša löggjafarvaldi fólksins. Žaš er lķka rangfęrsla aš beint lżšręši sé fullkomnara en fulltrśalżšręši.«

Af 81 grein nśgildandi stjórnarskrįr fjalla 30 fyrstu greinarnar um verkefni forsetans. Ętlar Žorsteinn Pįlson aš afskrifa stjórnarfarslega stöšu forsetans meš hįšsyršum? Enginn vafi leikur į aš forsetinn er umbošsmašur almennings og hann hefur žaš višfangsefni aš gęta hagsmuna landsmanna gagnvart óžjóšhollum stjórnmįlaöflum.

Allir ęttu aš geta lesiš 26. grein stjórnarskrįrinnar og séš aš forsetinn getur sent lög ķ žjóšaratkvęši, en hefur ekki neitunarvald. Viš vitum aš viš įkvaršanir sķnar hefur Ólafur Ragnar eingöngu vķsaš til vilja žjóšarinnar. Enda vęri tilgangslaust aš senda lög ķ žjóšaratkvęši sem ekki vęru lķkur til aš yršu felld.

Er einveldi fullkomnara en lżšveldi ?

Til aš koma höggi į Lżšveldiš leišist Žorsteinn śt ķ samanburšarfręši og fullyršir aš beint lżšręši sé ekki fullkomnara en fulltrśalżšręši. Žaš er undarlegt aš gefa ķ skyn aš eitt stjórnarform geti veriš »fullkomnara« en annaš. Öllum einręšisherrum finnst örugglega, aš eina fullkomna stjórnarfariš sé einveldi. Hins vegar er lżšveldi į Ķslandi og viš skulum žakka stofnendum lżšveldisins fyrir žaš. Annars vęri žjóšin nśna meš 1.000 milljarša Icesave-klyfjar į bakinu og eru žó nęg mistök rķkisstjórnar. En aš oršum Žorsteins:

»Žaš sem forseti gerir er aš hafna tillögu frį rįšherra um stašfestingu į lögum. Aš formi og efni felst ķ žvķ pólitķsk andstaša viš lögin og vantraust į dómgreind rįšherrans og žess meirihluta sem aš baki honum stendur. Meš žvķ aš forsetanum var ekki fengiš stöšvunarvald er žjóšaratkvęšagreišslan sjįlfvirk afleišing af synjuninni. Hśn er sett ķ stjórnarskrį til aš leysa įgreining forseta og Alžingis.«

Öll žessi mįlsgrein er višsnśningur į stašreyndum. Forsetinn hafnaši ekki »tillögu rįšherra«, heldur hafnaši hann lagafrumvarpi stašfestingar sem varš samt samtķmis aš lögum. Ķ žeim gerningi fólst engin »pólitķsk andstaša viš lögin«, heldur vitund um andstöšu fullveldishafans – landsmanna. Įlķka gįfuleg er fullyršing Žorsteins, aš žjóšaratkvęši sé ķ Stjórnarskrįnni til aš leysa įgreining forseta og Alžingis. Forsetinn hefur ekki gert neinn įgreining viš Alžingi, hvorki um Icesave né önnur mįl.

Nęmur skilningur fyrir hagsmunum ESB.

Annars er Žorsteini ekki alls varnaš žvķ aš hann fjallar af nęmum skilningi um žau skilyrši sem Bretar og Hollendingar settu fyrir gerš Icesave-III. Meš hönd į hjarta, telur Žorsteinn žaš sżna mikla įbyrgš hjį sumum žingmönnum Sjįlfstęšisflokks aš samžykkja Icesave-samningana sem byggjast ekki bara į forsendulausum kröfum heldur eru einnig brot į Stjórnarskrįnni. Žorsteinn segir:

»Ķ žessu tilviki veršur lķka aš hafa hugfast aš Bretar og Hollendingar settu žaš sem skilyrši fyrir žrišju samningatilrauninni aš fleiri kęmu aš mįlinu en rķkisstjórnin. Stjórnarflokkarnir beygšu sig fyrir žeirri kröfu. Forysta Sjįlfstęšisflokksins sżndi aš sama skapi mikla įbyrgš meš žvķ aš taka žįtt ķ žeirri tilraun utan rķkisstjórnar og į endanum aš standa aš nżjum samningi.«

Viš skulum ekki gleyma žvķ aš Žorsteinn er ķ samninganefnd rķkisstjórnarinnar sem hefur žaš verkefni aš innlima Ķsland ķ Evrópusambandiš. Hans sżn į Icesave-mįliš kemur žvķ ekki į óvart. Žvķ hefur raunar veriš fleygt aš samninganefndin hafi veriš hinn eiginlegi gerandi aš Icesave III-samningunum. Ef žaš er rétt veršur bęgslagangur Žorsteins skiljanlegur žvķ aš enginn dregur hollustu hans viš Evrópusambandiš ķ efa.

 


Forsetinn į ekki aš vera sameiningartįkn.

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Forsetinn į ekki aš vera sameiningartįkn.

Fyrst birt ķ Kjarnanum 20. jśnķ 2016.



Ólafur Pįll Jónsson.

I. Stundum er sagt aš forsetinn eigi aš vera sameiningartįkn. Žetta finnst mér vitleysa. Og žvķ oftar sem ég heyri žetta og žvķ meira sem ég hugsa um žetta, žvķ frįleitara finnst mér žetta. Žegar ég hugsa um ašra hluti sem lķka eiga aš vera sameiningartįkn – til aš mynda fįnann eša fótboltalandsliš – žį sannfęrist ég enn frekar um aš forsetinn eigi ekki aš vera sameiningartįkn. Žaš er helst aš fįninn geti talist slķkt tįkn, žvķ af žessu er hann einn um aš vera tįkn. Forseti og landsliš eru ekki tįkn.

Fįnar eru tįkn, en ekki endilega sameiningartįkn. Fįni Sameinušu žjóšanna er kannski sameiningartįkn vegna žess aš sį félagsskapur var beinlķnis stofnašur meš hugsjón samstarfs og einingar aš leišarljósi og til höfušs sundrung og óvinafagnaši. Kannski er Ķslendski fįninn lķka sameiningartįkn – viš veifum honum žegar viš glešjumst saman į 17. jśnķ, sumardaginn fyrsta og žegar viš mętum til aš horfa į landslišin okkar. Žaš sama veršur ekki sagt um Bandarķska fįnann. Vissulega eru Bandarķkjamenn duglegir aš flagga žegar žeir koma saman en ķ hugum margra Bandarķkjamanna er fįninn frekar tįkn um margra alda kśgun og yfirgang.

II. En aftur aš forsetanum. Forseti er handhafi valds og sem slķkur er hann »gerandi« en ekki tįkn. Og žar af leišandi ekki sameiningartįkn. Žaš er mikill munur į žvķ aš vera gerandi eša tįkn. Tįkn er mįttvana gagnvart žeim sem žaš tślka. Fįninn, sem blaktir viš hśn į tyllidögum, getur ekki tekiš žaš upp hjį sér aš breyta merkingu sinni. Hann getur ekki haft neitt frumkvęši. Žaš erum viš sem drögum fįnann aš hśni og horfum į hann žar sem hann blaktir ķ vindinum, žaš erum viš sem gefum honum merkingu. En žaš erum ekki viš, sem horfum į forsetann į hlašinu į Bessastöšum, sem gefum honum merkingu. Ef forsetaembęttiš hefur einhverja merkingu yfirleitt, žį er žaš vegna žess aš žeir sem hafa gegnt žvķ hafa gert eitthvaš, ekki vegna žess aš viš sem įhorfendur höfum lagt einhverja merkingu ķ žaš.

Žannig er žaš lķka meš fótboltalandsliš. Žaš er gerandi en ekki tįkn. Žegar stelpurnar hafa spilaš į stórmótum – og nś strįkarnir lķka – og standa sig vel, žį sameinumst viš ķ hvatningu og fögnuši, finnum til samkenndar og stolts. En sameiningin er ekki til komin vegna žess aš fyrir augu okkar ber sameiningartįkn heldur vegna žess aš viš berum tilfinningar til leikmannanna og hrķfumst af dugnaši, įkvešni, hugrekki, žrautseigju og öšrum góšum eiginleikum sem viš sjįum ķ fari žeirra. Ef karlalandslišiš hefši mętt huglaust til sķns fyrsta leiks į Evrópumeistaramótinu og spilaš af ragmennsku og undirlęgjuhętti gegn hinum brįšsnjöllu Portśgölum, žį hefšu Ķslendingar ekki fundiš til stolts og samstöšu viš aš horfa į leikinn. Žvert į móti hefši fólk yfirgefiš völlinn sem sundrašur hópur, reitt og jafnvel fundist žaš lķtillękkaš – og eflaust lįtiš illum lįtum og oršiš žjóšinni til skammar. Fótboltalandsliš er ekki sameiningartįkn, žvķ žaš er ekki tįkn, žótt žaš sem gerandi geti vissulega veriš sameiningarafl. En sameiningarmįttur landslišs veltur į žvķ hvernig žaš stendur sig.

Forseti er ekki sameiningartįkn en hann getur veriš sameiningarafl. Til žess aš svo megi verša, žurfa įkvešin gildi og dygšir aš einkenna störf hans. En hvaša gildi og hvaša dygšir? Hér vandast mįliš. Ķ fjölhyggjusamfélögum samtķmans er ekki hęgt aš ganga aš neinum tilteknum gildum og dygšum sem hinum réttu. Žaš er engin eining um hvaš séu »Ķslendsk gildi« og žess vegna getur forsetinn ekki oršiš sameiningarafl meš žvķ aš vera sammįla öllum. Ef hann vill ekki stķga tęrnar į neinum, žį getur hann ekki hreyft sig śr staš. Ef hann vill ekki segja neitt sem einhver er ósammįla, žį veršur hann aš žegja. En slķkur forseti yrši aldrei annaš en stofustįss į Bessastöšum; eins og fįni sem blaktir ķ vindinum į hįtķšisdögum, yrši hann ekki sameiningarafl en kannski prżšilegt skraut.

III. Žegar fólk sameinast, žį sameinast žaš um eitthvaš. Hiš dįsamlega viš fótboltann er aš fólk skuli geta sameinast um eitthvaš sem ķ raun er fullkomlega tilgangslaust. En forsetinn į ekki kost į slķku. Sem hluti af rķkisvaldinu getur hann ekki vęnst žess aš fólk sameinist um hann ķ krafti žess aš hann geri eitthvaš fullkomlega tilgangslaust – jafnvel žótt hann gerši žaš snilldarvel. Žvert į móti veršur sameiningarafl forseta aš eiga rętur ķ einhverju sem er mikilvęgt en ekki tilgangslaust. Žaš veršur ķ raun aš tvinnast śr tvenns konar žįttum: gildum og samręšu. Annars vegar gildum sem eru einhvers konar grunngildi žjóšarinnar. Hins vegar veršur forsetinn aš eiga ķ samręšu viš žjóšina um žessi gildi – og žvķ umdeildari sem gildin eru, žeim mun mikilvęgari veršur samręšan.

Samręša forseta viš žjóš sķna mį ekki vera hvernig sem er. Hśn veršur aš einkennast af viršingu fyrir žeim sem eru ósammįla; hśn mį ekki verša kappręša žar sem leitast er viš aš sigra žį sem eru į öndveršri skošun, heldur rökręša žar sem leitast er viš aš skapa gagnkvęman skilning. Žegar fólk skipar sér ķ fylkingar sem sķšan lżstur saman ķ kappręšu, žį vegast menn meš spjótum męlskubragša. Žar fer lķtiš fyrir kęrleika og umhyggja fyrir sannleika er vķšs fjarri. Žannig hafa stjórnmįlin oft veriš – įtakastjórnmįl žar sem jafnvel forystumenn ķ rķkisstjórn og flokkum leggja sig fram um aš hęšast aš andstęšingum og gera lķtiš śr žeim sem eru žeim ósammįla. Žetta er lķtilmótlegasta tegund stjórnmįlamanna, žvķ meš slķku hįttalagi ganga žeir fram undir gunnfįna sundrungar.

Forseti sem tekur žįtt ķ eiginlegri samręšu viš žjóšina – einhvers konar opinni rökręšu – skipar sér ekki ķ fylkingu. Ķ eiginlegri samręšu – eins og vinur ręšir viš vin – mętist fólk ekki ķ fylkingum žótt žaš taki afstöšu og sé oft ósammįla. Fólk mętist sem vinir, forvitiš um hugmyndir annarra en jafnframt leitandi aš rökum fyrir eigin afstöšu og jafnan reišubśiš til aš endurskoša hana. Ķ slķkri samręšu reynir fólk vissulega aš sannfęra hvaš annaš en žaš mętist lķka til aš lęra hvaš af öšru, gjarnan ķ žeirri trś aš gott lķf einkennist af sķfelldum lęrdómi. Andstęšan er lķf sem einkennist af žvergiršingshętti og žumbaraskap. Žumbaraskapurinn höfšar reyndar til margra eins og sést į žvķ aš fólk er stundum lofaš fyrir aš standa fast į eigin skošun. Žaš er einlęg trś mķn aš žaš sé betra aš bśa ķ samfélagi žar sem fólk er opiš fyrir skošunum annarra og lķti į ólķk sjónarmiš og jafnvel įgreining sem tękifęri til aš lęra eitthvaš nżtt, heldur en ķ samfélagi žar sem hver hangir į sinni sannfęringu eins og hundur į roši.

Ég held aš viš ęttum aš leita okkur aš forseta sem getur veriš sameiningarafl. Slķkur forseti leitar ekki aš lęgsta samnefnara allra ķ samfélaginu (žį veršur hann bara stofustįss), heldur leitar hann aš mikilvęgum gildum (jafnvel umdeildum) og setur žau į dagskrį ķ samręšu viš žjóšina. Žaš er ekki gefiš hver nįkvęmlega žau gildi ęttu aš vera, en ég held aš žau žurfi aš vera af žrennum toga. Ķ fyrsta lagi varša gildin nįttśruna sem er forsenda alls lķfs. Stęrsta verkefni samtķmans er aš tryggja aš žessi eina jörš sem viš höfum til aš bśa į geti įfram veriš bśstašur mannkyns og annarra lķfvera. Ķ öšru lagi varša gildin menninguna sem viš sękjum ķ til aš glęša lķf okkar merkingu. Menningin spannar allt litróf mannlķfsins og varšar okkur bęši sem njótendur og sem skapendur. Įn menningarinnar yrši lķfiš ķ žessu landi einungis deyfšarlegt strit. Ķ žrišja lagi varša gildin stjórnskipanina og stjórnmįlamenninguna sem gerir okkur kleift aš lifa farsęllega saman ķ žessu landi.

 


Verkefni forsetans eru vel skilgreind – ķ Stjórnarskrįnni

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Verkefni forsetans eru vel skilgreind – ķ Stjórnarskrįnni.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 25. jśnķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Ķ nżrri könnun į višhorfi landsmanna til forsetaembęttisins, kom fram aš um 34% telja embęttiš skipta litlu mįli ķ Ķslendsku stjórnkerfi, žar af vildu 12% leggja embęttiš nišur. Žessi nišurstaša stašfestir, aš hatursmenn Lżšveldisins hafa nį miklum įrangri, viš aš ófręgja žaš stjórnarform sem žjóšin kaus sér 1944 og samžykkt var ķ žjóšaratkvęši meš 98,3% atkvęša.

Žvķ mišur var ekki spurt jafnframt um afstöšu fólks til Lżšveldisins og žvķ er ekki öruggt aš fullur skilningur sé hjį landsmönnum, į tengslum forseta og lżšveldis. Samanburšur į milli afstöšu til stjórnmįlaflokka og embęttis forseta, gefur žó vķsbendingu um aš žessi 34% séu raunverulega aš lżsa andśš į Lżšveldinu. Žvķ mį ętla, aš žetta fólk horfi vonaraugum til Evrópusambandsins, hins ólżšręšislega og yfiržjóšlega Brussel-valds.

Stašreyndin er aušvitaš sś, aš stjórnarform lżšveldis er ekki mögulegt įn handleišslu forseta. Segja mį aš forsetinn sé persónugervingur Lżšveldisins og varšmašur Stjórnarskrįrinnar. Žetta birtist bezt ķ žeirra stašreynd, aš af 81 grein ķ stjórnarskrį Ķslands, fjalla 30 fyrstu greinarnar um forsetann, eša um 37%. Öll lżšveldi eru meš hlišstętt stjórnarform og hafa alltaf veriš, žótt ķ ótal tilvikum hafi śrkynjun leitt til hruns lżšveldis-formsins og oft hefur žurft blóšug įtök til aš endurreisa žaš.

Frambjóšendur til forseta sem ekkert vita um Stjórnarskrįna.

Sś kosningabarįtta sem nś stendur yfir vegna forsetakjörs, hefur leitt ķ ljós aš frambjóšendurnir eru flestir įkaflega illa aš sér um žau verkefni sem forsetinn hefur meš höndum. Kappręšufundirnir fjalla aš mestu leyti um įhugamįl frambjóšenda, en lķtiš er minnst į raunveruleg verkefni. Sem undantekningar er žó hęgt aš nefna Sturlu Jónsson og Davķš Oddsson. Mesta furšu vekur, aš sį frambjóšandi sem lķklega hefur skrifaš mest um embętti forsetans, viršist minnstan skilning hafa į starfinu. Žetta er Gušni Thorlacius Jóhannesson.

Aš eigin sögn, byggir Gušni kosningastefnu sķna į fjórum drżgindalegum kjöroršum: (öllum óhįšur-mannasęttir-mįlsvari landsins-sameiningartįkn). Ekkert žessara atriša er hęgt aš sérmerkja forseta Lżšveldisins, eins og verkefni hans eru skilgreind ķ Stjórnarskrįnni. Flestum mun ljóst aš skreytingar af žessu tagi, eru bara leiktjöld ķ anda Potemkin (1739-1791). Upp ķ hugann kemur vķsubrotiš: »Glott hann ber af gömlum ref, glenntur er hans kjaftur«. Skraut-hęnsnin aš Bessastöšum eiga sannarlega ekki von į góšu.

Sagnfręši og žjóšnķš, greinar į sama meiši ?

Skrif Gušna Thorlacius um nśverandi forseta, Ólaf Ragnar Grķmsson, hafa oft į tķšum haft yfirbragš hatursfullra įrįsa. Til dęmis hefur Gušni lķkt Ólafi Ragnari viš foringja Ķtalskra glępasamtaka: »En Ólafur Ragnar į sér fortķš, gušfašir śtrįsarinnar.« og hann hefur einnig lķkt honum viš bragšaref ķ Bretskum framhaldsžįttum: »Humphrey Appleby ķ bresku gamanžįttunum “Jį, rįšherra” hefši ekki getaš oršaš žaš betur«. Eftirfarandi dęmi sżnir hvernig sagnfręšingurinn Gušni Thorlacius snżr sögulegum stašreyndum į hvolf, til aš žjóna lyndiseinkun sinni:

»Valdhöfum ķ Lundśnum og Haag mį hann [Ólafur Ragnar] žakka aš hafa losnaš śr Icesave-snörunni. Žeir neitušu aš samžykkja fyrirvara Alžingis og žvķ žurfti aš semja upp į nżtt. Ķ įrslok 2009 var žaš samkomulag samžykkt į žingi meš nęr minnsta mun. Um sama leyti var forseti hafšur aš žvķlķku hįši og spotti ķ įramótaskaupi aš žess voru engin dęmi. Įtti hann sér višreisnar von?«

Ritbragš sem Gušni Thorlacius hefur tileinkaš sér, er aš hafa hnjóšsyrši sķn eftir öšrum, heldst eftir óžekktum śtlendingum. Gróa į Leiti sagši gjarnan »ólyginn sagši mér, en blessašur beršu mig ekki fyrir žvķ« og žį var öruggt aš lygin kom frį henni sjįlfri. Gušni Thorlacius er ekki ennžį oršinn žjóšsagna-persóna, ķ lķkingu viš Gróu į Leiti, en sumum finnst eftirfarandi ummęli hans nįlgast žjóšnķš:

1. dęmi: »“Gręšgi žeirra į sér engin takmörk” sagši einn breskur embęttismašur eftir strķš žegar hann rifjaši upp afstöšu Ķslendinga.«

2. dęmi: »Aš sögn bresks sendiherra višurkenndi einn rįšherrann hér [Ķslandi] lķka ķ tveggja manna tali aš hann hįlfskammašist sķn žegar Ķslendingar stęršu sig af frammistöšunni ķ strķšinu.«

Ég hef eitthvaš misskiliš inntak sagnfręšinnar, ef svona Gróusögur eru višurkennd ašferš ķ Sagnfręšideild Hįskóla Ķslands. Eru žaš mešmęli meš forsetaframbjóšanda, aš hafa lįtiš opinberlega frį sér fara illmęlgi um forseta landsins og sķna eigin žjóš? Įbyrg žeirra kjósenda er mikil, sem žrįtt fyrir ašvaranir ętla aš kjósa Gušna Thorlacius Jóhannesson.

 


Ķslendingar hafna forsetaframbjóšanda sem žykist vera »sameiningartįkn«

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Ķslendingar hafna forsetaframbjóšanda sem žykist vera »sameiningartįkn«.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 24. jśnķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Sameiningartįkn žjóša geta veriš margvķsleg, en žau eiga žaš sameiginlegt aš vera bara tįkn og ekkert annaš. Flestir višurkenna, aš žjóšfįninn og žjóšsöngurinn eru gagnleg sameiningartįkn. Hins vegar veršur aš gjalda varhug viš einstaklingum, sem žykjast vera sameiningartįkn. Sagan kennir okkur, aš slķkt er fyrst og fremst stundaš af fólki, sem haldiš er yfiržyrmandi mikilmennsku-sturlun.

Ekki kann ég mörg dęmi um fólk, sem reynt hefur aš žykjast vera »sameiningartįkn«. Žetta er ógešfeld hegšun, sem venjulega veršur ekki dulinn. Oftar en ekki, er žessi oršleppur notašur til aš fela vanhęfni og falskan tilgang. Ķ ašdraganda forsetakosninga er vert aš lķta til baka, ķ žeim tilgangi aš lęra af okkar eigin sögu og foršast augljósa forar-pytti sem munu verša į vegi žjóšarinnar.

Deilan um Evrópska efnahagssvęšiš.

Alžingiskosningar fóru fram 20.03.1991 og ķ kjölfariš var mynduš svonefnd Višeyjarstjórn - Alžżšuflokks og Sjįlfstęšisflokks. Alžżšuflokkur (forveri Samfylkingar) undir formennsku Jóns Baldvins Hannibalssonar, krafšist innlimunar Ķslands ķ ESB (Evrópusambandiš). Sjįlfstęšisflokkur, undir formennsku Davķšs Oddssonar, var andvķgur innlimun og mįlamišlun flokkanna varš ašild aš EES (Evrópska efnahagssvęšinu).

Alžżšuflokkur tślkaši inngönguna ķ EES sem įfangasigur og hatursmenn Lżšveldisins stefndu įfram aš innlimun ķ ESB. Sjįlfstęšisflokkur hafnar žessum hugmyndum og fullyrša mį, aš meirihluti landsmanna hefur engan įhuga į aš lśta ólżšręšislegu og yfiržjóšlegu Brussel-valdi. Varla žekkjast žó sterkari rök gegn žessari óžjóšhollu stefnu Samfylkingar, en fengust 07.03.2016, žegar sjįlfur Jón Baldvin lżsti yfir andstöšu viš innlimun ķ ESB, meš oršunum: »Viš göngum ekki inn ķ brennandi hśs«.

Undirskriftasöfnun įtti aš virkja frumburšarrétt žjóšarinnar.

Vķkjum sögunni til įrsins 1993, žegar tekist var į um löggjöf um ašild Ķslands aš EES. Į mešal landsmanna var mikil andstaša viš inngöngu ķ EES og fram fór undirskriftasöfnun. Skoraš var į forseta Lżšveldisins aš hann neitaši aš undirrita lögin. Afleišingin hefši oršiš žjóšaratkvęši, žjóšin hefši notaš žann frumburšarrétt sem hśn hefur sem fullveldishafi. Forsetinn hefši jafnframt stašfest aš hann var trausts veršur, sem gętslumašur Stjórnarskrįrinnar. Alls skrifušu undir įskorunina yfir 34.000 manns, sem mišaš viš nśverandi mannfjölda samsvarar 43.000.

Forseti Lżšveldisins į žessum tķma hét Vigdķs Finnbogadóttir og sat hśn sitt fjórša kjörtķmabil 1992-1996. Reikna mį meš, aš fyrirfram hafi veriš fengiš loforš hjį Vigdķsi, aš hśn myndi virša vilja stórs hluta žjóšarinnar. Sįr voru žvķ vonbrigšin, žegar fréttist aš Vigdķs hafši veriš fljót aš undirrita lögin. Į rķkisrįšsfundi 13.01.1993, ašeins degi eftir samžykkt Alžingis, innsiglaši hśn sigur Evrópusinna. Ķ tilraun til aš blekkja almenning, gaf hśn śt langa og žvęlingslega yfirlżsingu, žar sem megin-afsökun hennar var aš hśn vęri »sameiningartįkn«.

Meš žessari afstöšu, gerši Vigdķs oršiš »sameiningartįkn« aš skammaryrši. Reynt var aš breiša yfir žjóšsvikin meš oršleppi, sem įvallt sķšan vķsar til svika og undirferla rįšamanna. Sį verknašur aš svipta žjóšina frumburšarréttinum, gat aušvitaš ekki veriš tįkn um sameiningu og ömurleg er umsögnin, aš meš svikunum vęri veriš aš »efna drengskaparheit forseta viš žjóšina«. Eftir žessa framgöngu var Vigdķs rśin trausti og bauš hśn sig ekki fram ķ forsetakosningum 1996. Žį var kosinn ķ embęttiš mašur allt annarar geršar.

Fólk sem segist vera »sameiningartįkn« er varhugavert.

Aš svikin 1993 voru ekki óviljandi mistök Vigdķsar, kom ķ ljós mörgum įrum sķšar. Žį var tekist į um Icesave-kśgun nżlenduveldanna, sem rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur lįg flöt fyrir. Greiša įtti atkvęši um Icesave-III-lögin 09.04.2011 og daginn fyrir žjóšaratkvęšiš lét Vigdķs Finnbogadóttir frį sér fara ašra yfirlżsingu, sem brennd er ķ minni žjóšarinnar. Hśn višurkenndi aš hśn hafši greitt atkvęši meš svika-samningunum.

Nś er ķ framboši til forseta mašur aš nafni Gušni Thorlacius og hans megin kosningaloforš er aš verša »sameiningartįkn« og vķsar hann sérstaklega til fyrrverandi forseta Vigdķsar Finnbogadóttur. Ekki er hęgt annaš en gjalda varhug viš žessum manni, žvķ aš komiš hefur fram aš hann var įkafur stušningsmašur Icesave-stjórnar Jóhönnu, studdi Svavars-samningana og innlimun Ķslands ķ ESB. Ekki er hęgt aš taka mark į sķšbśnu og torfengnu loforši um aš hann hafi skipt um skošun.

Auk žess veršur aš benda į, aš skrif žessa manns um Ķslendinga eru ótrśleg og ęrumeišandi. Žau koma algerlega ķ veg fyrir aš hann geti oršiš gęfurķkur forseti. Aš flytja śtlendar lygasögur um gręšgi Ķslendinga (Gręšgi žeirra [Ķslendinga] į sér engin takmörk) og halda žvķ fram aš Žorskastrķšin hafi hvorki veriš strķš né haft nokkra žżšingu, eru ummęli sem varla geta veriš sett fram af góšum huga. Įbyrg žeirra kjósenda er mikil, sem žrįtt fyrir ašvaranir ętla aš kjósa Gušna Thorlacius Jóhannesson.

Bįšar yfirlżsingar Vigdķsar: Vigdķs Finnbogadóttir - glórulaus glókollur į forsetastóli.

 


Af hverju sviku žau žjóš sķna ķ tryggšum ?

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Af hverju sviku žau žjóš sķna ķ tryggšum ?

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 14. jśnķ 2016.



Vķglundur Žorsteinsson.

Fyrir nokkrum vikum voru lagšar fram ķ fjįrlaganefnd [Alžingis] fundargeršir svokallašrar samręmingarnefndar sem sett var į fót ķ desember 2008 til aš hafa yfirumsjón og eftirlit meš endurreisn bankakerfisins. Nefndin var til aš greiša fyrir öllum žįttum og śrvinnslu mįla į grundvelli neyšarlaganna sem sett voru vegna stęrsta forsendubrests sem nokkurn tķma hefur oršiš ķ okkar višskiptaumhverfi.

Neyšarlögin og įkvaršanir FME (Fjįrmįlaeftirlitiš) į grundvelli žeirra ķ október 2008 lögšu grundvöllinn aš žvķ aš leysa śr mįlum meš žvķ aš horfast ķ augu viš allsherjar forsendubrest, nżir bankar voru stofnašir af FME ķ samręmi viš neyšarlögin og śtlįn voru flutt nišurfęrš ķ samręmi viš forsendubrestinn ķ hina nżju banka.

Viš žį nišurfęrslu śtlįna var mišaš viš aš öll śtlįn vęru ķ Ķslendskum krónum mišaš viš gengi gjaldmišla 30.09.2008 og žannig fęrš nišur um allt aš 50% meš almennri įkvöršun FME. Įtti žetta viš um einstaklinga og fyrirtęki sem grundvöllušu sķna afkomu į tekjum ķ Ķslendskum krónum. Śtflutningsfyrirtęki og žjónustufyrirtęki meš yfirgnęfandi tekjur erlendis frį nutu minni nišurfęrslu, en žó aš jafnaši a.m.k. 10%.

Žegar fundargeršir žessarar nefndar eru skošašar sést, aš allt er meš felldu fram ķ mišjan janśar 2009 en žį byrjar aš votta fyrir žeim breytingum sem ķ hönd fóru. Ķ lok janśar lét žįverandi forstjóri FME af störfum og kvaddi nefndina. Fljótt eftir aš vinstri velferšarstjórnin tók til starfa verša rįšuneytisstjóraskipti ķ forsętis- og fjįrmįlarįšuneyti meš tilheyrandi breytingum į nefndinni. Straumhvörfin verša 11. febrśar 2009 žegar Indriši H. Žorlįksson er męttur į vettvang sem sérlegur sendimašur Steingrķms J., žį mį rįša aš eitthvaš nżtt stóš til. Eitt var žó enn ógert til aš klįra aš plęgja jaršveginn fyrir hina nżju stefnu, en žaš var aš reka žrjį sešlabankastjóra meš sérstakri lagabreytingu svo žeir yršu ekki ķ vegi hinnar nżju vinstri velferšarstjórnar sem kenndi sig sķšar viš aš hafa slegiš »skjaldborg um heimilin«.

Ķ fundargeršunum gefur aš lesa aš 15.04.2009 var Deloitte LLP bśiš aš ljśka endurmati į nišurfęrslum FME frį haustinu 2008 sem žaš var rįšiš til aš vinna. En nś fóru kosningar ķ hönd nokkrum dögum sķšar og var žaš mįl žvķ lįtiš liggja ķ žagnargildi (eins og sķšar varš alsiša hjį žeirri rķkisstjórn). Hinn 05.05.2009 tilkynnir Ragnar Haflišason, settur forstjóri FME, nefndinni aš fjįrmįlaeftirlitiš sé tilbśiš til aš ljśka frįgangi į stofnun nżju bankanna sem stofnsettir voru ķ október 2008. Ekkert varš hins vegar af žvķ eins og alžjóš veit žvķ rķkisstjórnin sem kenndi sig viš velferš og skjaldborg į tyllidögum var aš ķhuga aš fara ašra leiš. Leiš sem įtti meš aš hundsa neyšarlögin og įkvaršanir FME meš žvķ aš hefja nżtt ferli sem grundvallašist į aš semja viš kröfuhafa fyrst vegna Icesave en sķšar hinna bankanna tveggja jafnframt. Žį er komiš aš žvķ aš reyna aš svara spurningunni sem gefur aš lesa ķ fyrirsögninni hér aš ofan.

Af hverju?

Undangengin fjögur įr hef ég leitaš og aflaš gagna um allt žetta ferli og mišaš meš żmsum hętti, oft vegna skipulegra tafa og blekkinga stjórnsżslunnar ķ landinu žrįtt fyrir žęr skyldur sem į henni hvķla ķ stjórnsżslulögum og upplżsingalögum.

Af hverju var gripiš til žess aš ganga gegn neyšarlögunum?

Mitt svar er eftirfarandi: Samfylkingin var meš žaš sem sitt ašalstefnumįl og nįnast eina aš ganga ķ ESB og taka upp evru. VG var strax reišubśiš eftir langa eyšimerkurgöngu utan rķkisstjórna aš kokgleypa andstöšuna viš ESB og lįta hvaš eina yfir sig ganga valdanna vegna.

Strax eftir kosningar var Gušmundur Įrni sendiherra lįtinn afhenda Carli Bildt ašildarumsókn ķ Stokkhólmi. Žį var komiš aš Bretum og Hollendingum. Nś sįu žeir sér leik į borši til aš nį tökum į sķnum mįlum vegna Icesave og stöšvušu allt ferliš hjį ESB og reyndar hjį AGS einnig. Til žessa nutu žeir dyggrar ašstošar hinna norręnu vinažjóša okkar, einkum žó Noršmanna, Svķa og Dana, sem höfšu tekiš aš sér žaš hlutverk viš stjórnarbreytinguna ķ janśar 2009 aš verša handrukkarar Breta og Hollendinga. Ķ žvķ skyni lögšu Noršmenn fram sešlabankastjóra aš lįni til aš annast allt eftirlitiš. [Brutu meš žvķ Stjórnarskrįna.]

Svariš mitt er einfalt og skżrt.

Til aš komast inn ķ ESB var įkvešiš aš semja viš Breta og Hollendinga og brjóta gegn neyšarlögunum. Žessar einbeittu įkvaršanir Samfylkingarinnar voru mótašar strax haustiš 2008 og leiddu m.a. til žess aš Sjįlfstęšisflokkurinn féllst į aš boša Landsfund ķ febrśar 2009 til aš leggja tillögu um žaš til įkvöršunar. Atburšarįsin varš hinsvegar önnur, VG og vinstri armur Samfylkingarinnar įsamt tękifęrissinnanum Össuri nįšu saman ķ bśsįhaldabyltingunni. Nż stjórn komst til valda. Žau ein tķšindi uršu į Landsfundi aš nżr formašur tók viš hjį Sjįlfstęšisflokknum.

Atburšarįsin varš hröš ķ framhaldinu. Fjarlęgja žurfti sešlabankastjórana žrjį žvķ žeir voru ekki nęgjanlega aušsveipir, höfšu mešal annars lękkaš vexti stórlega aš höfšu samrįši viš vinnumarkašinn haustiš 2008 gegn vilja AGS. Žeir voru ekki taldir lķklegir til aš sitja undir žvķ aš neyšarlögin vęru strikuš śt. Vextir voru sķšan snarlega hękkašir aftur ķ žįgu erlendu kröfuhafanna eftir aš »norski Sven« kom ķ bankann.

Fram til kosninga ķ aprķl 2009 var žjóšin leynd öllum veigamestu žįttum svo ekki žyrfti aš taka žį įhęttu aš hśn gripi fram fyrir hendur flokkanna ķ kosningum. Žeim blekkingarleik var reyndar haldiš įfram allan starfstķma žessarar vinstri velferšarstjórnar - mešal annars meš hjįlp erlendu kröfuhafanna.

Ķ maķ var Icesave I [Svavars-samningarnir] komiš į koppinn. Žann 17. jślķ var bśiš aš skrifa undir »Head of Terms« viš Kaupžing og Glitni um aš gefa kröfuhöfunum nżju bankana Arion og Ķslandsbanka. 22.07.2009 fór Össur į fund Carls Bildt og afhenti ESB umsókn aftur. En įfram héldu samt blekkingarnar og lygarnar svo sem um Icesave og skjaldborgina og fleira og fleira. Ekki mį žar gleyma einni höfušlyginni, aš viš gętum samiš um varanlegar undanžįgur viš ESB ķ sjįvarśtvegsmįlum.

Žegar allir žessir hlutir eru virtir śr fjarlęgš er ljóst af hverju svikin voru framin. ESB-glżjan villti mönnum alla skynsamlega sżn. Brugguš voru launrįš ķ žvķ skyni sem eru stęrri en nokkuš žaš sem ég kann aš greina śr Ķslendskri stjórnmįlasögu.

VG kyngdi grundvallarstefnu sinni, lög voru brotin į žjóšinni meš afdrifarķkum hętti, gripiš var til sérstakrar lagasetningar til aš reka sešlabankastjórana žrjį. Landsdómsleikritiš var sett į fót til aš »skemmta lżšnum« aš Rómverskum siš. Fundargeršir samręmingarhópsins sżna jafnframt aš žessi stjórn fundaši meš įkęruvaldinu »hinum sérstaka saksóknara«. Vonandi vęri aš Ögmundur, Brynjar og umbošsmašur Alžingis litu til žess mešal »annarra žżšingarmikilla starfa« sinna.

Einu hef ég žó ekki svar viš enn sem komiš er. Žaš er, af hverju Sjįlfstęšisflokkurinn undir forystu Bjarna Benediktssonar greiddi götu Icesave og hjįlpaši til viš aš smeygja umręšulaust ķ gegnum žingiš žvķ fólskuverki aš brjóta neyšarlögin og įkvaršanir FME meš žvķ aš afhenda kröfuhöfum bankana. Žeirri gagnaöflun hlżt ég aš halda įfram.

 


Vilja Ķslendingar fremur höfšingjaveldi og žingręši, en lżšveldi og lżšręši?

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Vilja Ķslendingar fremur höfšingjaveldi og žingręši, en lżšveldi og lżšręši?

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 06. febrśar 2013.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Bęši Platon og Aristóteles geršu sér grein fyrir aš stjórnarformi rķkja getur veriš hįttaš į žrennan hįtt. Stjórnarformiš getur veriš einveldi, höfšingjaveldi, eša lżšveldi sem įšur fyrr var nefnt žjóšveldi. Svonefnd žjóšveldisöld er aušvitaš rangnefni, žvķ aš góšjöršum (gošoršum) fylgdi seta į Alžingi og nafniš höfšingjaveldisöld vęri ešlilegra.

Stjórnarfar ķ rķkjum ręšst ekki endilega af hinu ritaša stjórnarformi. Sś sorglega stašreynd blasir viš, aš allt frį stofnun lżšveldis hafa Ķslendingar bśiš viš höfšingjaręši, žótt stjórnarskrį lżšveldisins geri aušvitaš rįš fyrir lżšręši. Eftir söguleg įtök um Icesave-lögin hefur vitund almennings vaknaš um žį stašreynd aš stjórnarform Ķslands er lżšveldi. Nś er komiš aš almenningi aš heimta sķn fullveldisréttindi.

Fyrsta lżšveldi heimsins var stofnaš ķ Spörtu, meš žrķskiptu rķkisvaldi.

Eitthvert merkasta stjórnarform allra tķma var ķ Spörtu og entist žaš ķ um 500 įr, allt til įrsins 188 fyrir Krist žegar Sparta gafst upp fyrir Akkneska-bandalaginu. Stjórnarskrį Spörtu skilgreindi fyrsta lżšveldi sögunnar, sem komiš var į fót um 200 įrum fyrir lżšręši ķ Aženu.

Tveggja deilda löggjafaržing var ķ Spörtu, Almenningsdeild (Apella) žar sem almenningur įtti sęti og Öldungadeild (Gerousia) žar sem sįtu 28 borgarar og tveir erfša-konungar. Til Gerousia var kosiš almennum kosningum og kjörgengir voru allir sem oršnir voru sextugir. Kosningin var til ęviloka, en žar sem žingmenn voru oršnir rosknir viš kosningu var seta žeirra ekki langvinn. Gerousia fór meš dómsvald og samningu lagafrumvarpa.

Apella sem kom saman mįnašarlega, fór meš fullveldisrétt ķ Spörtu. Žar įttu rétt til setu allir žrķtugir karlar. Sem dęmi um jafnréttishugsun Spartverja, mį geta žess aš öllu landi var skipt jafnt į milli borgaranna. Ķ Apella voru lagafrumvörp tekin til umręšu og žau samžykkt eša žeim hafnaš. Öll žingmįl fóru žvķ ķ žjóšaratkvęši. Apella hafši jafnvel rétt til aš dęma konunga til śtlegšar, sem stašfestir fullveldisrétt almennings.

Framkvęmdavaldiš var ķ höndum fimm rįšherra (Eforos), sem stjórnušu utanrķkismįlum ekki sķšur en almennri stjórnsżslu rķkisins. Rįšherrar voru kosnir af Apella til eins įrs og endurkosning var bönnuš. Aškoma konunganna aš stjórnkerfinu var takmörkuš viš setu ķ Gerousia og starf hershöfšingja į strķšstķmum.

Ašgreining rķkisvaldsins ķ žrjį žętti er stašfest ķ stjórnarskrį Ķslands.

Jean Bodin (1530-1596) endurvakti hina fornu umręšu um mismunandi stjórnarform rķkja, en žaš var lķklega Charles-Louis Montesquieu (1689-1755) sem ķ nśtķmanum var fyrstur til aš setja fram kröfuna um ašgreiningu rķkisvaldsins ķ žrjį žętti. Žessi ašgreining er undirstaša stjórnarskrįr Ķslands og hefur veriš meš nęr óbreyttu oršalagi frį 1920, en ķ 2. grein hennar segir:

»Alžingi og forseti Ķslands fara saman meš löggjafarvaldiš. Forseti og önnur stjórnarvöld samkvęmt stjórnarskrį žessari og öšrum landslögum fara meš framkvęmdarvaldiš. Dómendur fara meš dómsvaldiš.«

Ašskilnašur löggjafarvalds og framkvęmdavalds er sérstaklega undirstrikašur ķ 1. grein Stjórnarskrįrinnar, um leiš og stašfest er aš Ķsland er lżšveldi, en ķ žeirri grein segir: »Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn«. Žessi grein merkir aš framkvęmdavaldiš (rķkisstjórnin) er bundiš af žeim įkvöršunum sem löggjafarvaldiš (Alžingi) tekur ķ formi löggjafar. Eins og margir žekkja, hafa žingręšissinnar tślkaš žessa grein į žann frįleita hįtt, aš Alžingi skuli lśta höfšingjaręši.

Stjórnarskrį Ķslands skilgreinir stjórnarform rķkisins sem lżšveldi. Įn vafa byggist hśn į stjórnarskrį Bandarķkjanna frį įrinu 1787 og stjórnarskrį Frakklands frį įrinu 1792. Bįšar žessar stjórnarskrįr gera rįš fyrir žrķskiptu rķkisvaldi og žvķ mikilvęga atriši, aš framkvęmdavaldiš er hįš lagasetningu löggjafarvaldsins (žingbundin rķkisstjórn). Stutt skilgreining į skiptingu rķkisvaldsins ķ lżšveldum er žvķ:

1. Löggjafarvald, sem starfar ķ tveimur žingdeildum.

2. Framkvęmdavald, meš rķkisstjórn undir forustu forseta lżšveldisins.

3. Dómsvald, meš Hęstarétt sem ęšsta dómsstig.

Stjórnarformi lżšveldis fylgir aš fullveldiš er hjį almenningi. Viš stofnun lżšveldis į Ķslandi 1944, fęršist fullveldisrétturinn frį konungi til almennings į Ķslandi. Žess vegna er 17. jśnķ fullveldisdagur žjóšarinnar en ekki 1. desember 1918. Ķsland varš sjįlfstętt konungsrķki 1918, meš fullveldisréttinn ķ höndum konungs. Höfšingjastéttin į Ķslandi hefur séš sér hag ķ aš blekkja fólk varšandi ešli og inntak fullveldis. Afnįm deildaskiptingar į Alžingi voru tilburšir höfšingjanna til aš koma į höfšingjaveldi ķ landinu. Nśverandi įstandi žarf aš breyta, taka aftur upp deildaskipt Alžingi og auka fullveldisréttindi almennings.

 


Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 08. aprķl 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Margir vita aš ķ 12 mįnuši hef ég bent į aš Landsbankinn var meš fullar innistęšutryggingar ķ Bretlandi og Hollandi. Ķ Bretlandi var tryggingaupphęšin 50.000 Pund og ķ Hollandi 100.000 Evrur. Ķ bįšum tilvikum eru upphęširnar langt umfram žęr 20.887 Evrur sem ESB hafši įkvešiš sem lįgmarkstryggingu og Tilskipun 94/19/EB var žannig uppfyllt meš žessum tryggingum. Stašreyndin er sś aš Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš, žvķ aš hann var einnig meš tryggingu hjį TIF.

Hvers vegna hefur rķkisstjórnin ekki įhuga į aš halda til haga svona grunnforsendum? Eiga Ķslendingar ekki rétt į aš vita aš innistęšutryggingasjóšir Bretlands og Hollands bįru įbyrgš į Icesave-reikningunum ekki sķšur en TIF? Hvers vegna er helsta višfangsefni upplżsingafulltrśa žrotabśs Landsbankans aš halda upplżsingum leyndum?

Reglan um tvöfalda innistęšutryggingu.

Sś regla aš śtlendir bankar ķ Bretlandi og Hollandi séu meš tvöfalda tryggingu fyrir žaš lįgmark sem gildir ķ heimalandinu er ešlilega ekki sérsnišin fyrir Icesave-reikninga Landsbankans. Žetta er algild regla, öllum ašgengileg į Netinu og vonandi flestum aušskilin. Ķ handbók FSA (Fjįrmįlaeftirlit) segir:

»FEES6.1.17: Śtlendir bankar frį EES-rķkjum sem veittur er réttur til aukatrygginga ķ samręmi viš COMP14 eru fjįrmįlafyrirtęki sem koma frį heimarķki žar sem tryggingakerfiš veitir enga eša takmarkaša bótavernd, ef til žess kemur aš žau lenda ķ greišslužroti. Ķ samręmi viš FEES6.6 ber FSCS (Tryggingasjóšur) aš meta hvort žessir EES-bankar eigi aš fį afslįtt af žvķ tryggingaišgjaldi sem žeir ęttu annars aš greiša og žannig aš fį metna tryggingaverndina sem žeir njóta ķ heimarķkinu. Allur afslįttur sem žannig er veittur af fullu išgjaldi, er gjaldfęršur į ašra banka ķ sama fyrirtękjaflokki og erlendi EES-bankinn.«

Žegar Landsbankinn fékk rekstrarleyfi fyrir Icesave ķ jślķ 2006 samkvęmt skķrteini FSA No. 207250, var honum gert aš kaupa višbótartryggingu hjį FSCS. Bankanum var reiknaš išgjald meš flókinni formślu sem ekki hefur fengist gefin upp. Frį išgjaldinu var veittur óžekktur afslįttur, sem įtti aš endurspegla žį tryggingavernd sem bankinn naut į Ķslandi. Bankinn var nś kominn meš sömu innistęšutryggingar og ašrir bankar ķ Bretlandi og greiddi svipuš tryggingaišgjöld.

Žar sem Landsbankinn var meš fulla tryggingavernd ķ Bretlandi į išgjaldi sem FSCS hafši veitt einhvern afslįtt frį, vęri hęgt aš halda aš tryggingasjóšurinn hafi veriš snušašur. Svo var žó ekki žvķ aš afslįtturinn var gjaldfęršur į ašra banka ķ sama fyrirtękjaflokki og Landsbankinn. Höfum ķ huga aš išgjöld til FSCS eru aš mestu greidd eftir į og žvķ komu išgjöld vegna afslįttarins ekki til greišslu nema Landsbankinn fęri ķ gjaldžrot.

Yfirlżsing frį Fjįrmįlaeftirliti Bretlands.

Fyrri hluta įrsins 2010, fékk ég margvķslegar upplżsingar frį FSA um innistęšutryggingar Landsbankans. FSA stašfesti žaš sem komiš hefur fram hér aš framan og gaf mešal annars eftirfarandi yfirlżsingu:

»Landsbanki Ķslands var meš rekstrarheimild ķ Bretlandi frį desember 2001, sem FSA veitti. Bankinn hafši starfsstöš ķ London og sem rekstrarašila ķ Bretlandi bar honum skylda aš taka aukatryggingu hjį FSCS ķ samręmi viš kröfur sjóšsins. Žess vegna gįtu višskiptavinir bankans ķ Bretlandi veriš vissir um hvaša innistęšutryggingar žeir nutu. Viš getum stašfest aš FSCS greišir innistęšueigendum fullar bętur, óhįš žeim išgjöldum sem greidd hafa veriš vegna žeirra.«

Augljóst ętti aš vera aš FSCS ber fulla įbyrgš į innistęšutryggingum Landsbankans, eins og um Bretskan banka hefši veriš aš ręša og sama gildir um DNB ķ Hollandi. Aškoma TIF aš tryggingunum breytir ekki žessari stašreynd, enda gera tilskipanir ESB rįš fyrir aš fleiri en eitt tryggingakerfi geti veitt bönkum tryggingavernd. Ķ samręmi viš skuldbindingar sķnar, greiddu tryggingasjóšir ķ Bretlandi og Hollandi śt bętur til innistęšueigenda og žar meš hefši Icesave-mįlinu įtt aš vera lokiš.

Žręlslunduš rķkisstjórn Ķslands.

Ķ ljósi stašreynda mįlsins veršur aš telja undarlegt aš rķkisstjórnir Bretlands og Hollands gera kröfur į hendur almenningi į Ķslandi vegna tryggingabóta sem tryggingasjóšir žessara landa eru įbyrgir fyrir. Er ekki glępsamlegt aš rķkisstjórn Ķslands skuli hafa gengiš til samninga um žessar kröfur? Hvers vegna leitaši rķkisstjórnin sér ekki rįšgjafar į sviši tryggingamįla?

Hvaš er hęgt aš nefna Icesave-kröfur Bretlands og Hollands annaš en villimannlega tilraun til aš hneppa Ķslendinga ķ žręldóm? Žessi rķki virša ekki eigin reglur um innistęšutryggingar, virša ekki tilskipanir ESB sem banna rķkisįbyrgš į einkafyrirtękjum, vanvirtu lögsögu Ķslands meš beitingu hryšjuverkalaga og misnota ašstöšu sķna hjį alžjóšlegum stofnunum. Rķkisstjórn Ķslands nefnir žessi rķki vinažjóšir og leggur allt kapp į aš Ķsland verši héraš ķ sameignarrķki kśgaranna. Hvaša heiti er višeigandi į rķkisstjórn sem leggur allt kapp į aš nišurlęgja Ķslendska žjóš og ašstošar viš tilraunir til aš hneppa hana ķ žręldóm?

 


Egyptaland – gegn heilögu strķši Mśslima

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Egyptaland – gegn heilögu strķši Mśslima.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 25. aprķl 2007.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Stjórnarskrį Egyptalands var breytt ķ atkvęšagreišslu 26. žessa mįnašar. Meš breytingunum er stašfest sś stefna stjórnvalda, aš vinna gegn įhrifum ofstękisfullra trśarhreyfinga. Eins og önnur lönd, žar sem Mśslimar hafa veriš fjölmennir, hefur Egyptaland veriš vettvangur trśarlegra įtaka. Žar hefur veriš fremst ķ flokki hreyfing sem nefnist Bręšralag Mśslima (al-ikhwan al-muslimun). Žótt um margvķslegar breytingar į stjórnarskrįnni sé aš ręša, mį lķta svo į aš mikilvęgustu breytingarnar varši Bręšralagiš. Samkvęmt stjórnarskrįnni er starfsemi žeirra nś bönnuš.

Žessi ofstękisfulla trśarhreyfing var stofnuš ķ Egyptalandi įriš 1928 og hefur sķšan breišst śt um Mśslimaheiminn, eins og engisprettufaraldur. Herhvöt Bręšralagsins er: "Allah (al-ilah) stjórnar tilveru okkar, Kóraninn er stjórnarskrį okkar, Muhammad spįmašur er leištogi okkar, lķfiš helgum viš barįttunni." Žrįtt fyrir aš Bręšraböndin séu Sunni-trśar, hefur višhorfa žeirra gętt vķša ķ Mśslimskum samfélögum. Reyndar er Bręšralagiš fjölmennasta Islamista-hreyfing veraldar og menn ęttu aš taka eftir, aš markmiš žeirra er aš koma į allsherjarrķki Mśslima undir stjórn Kalķfa (einvalds). Muhammad kom į slķku einveldi og žaš hélst til įrsins1924, undir stjórn Umayyad-ęttar, Abbasid-ęttar og aš lokum Ottoman-ęttarinnar ķ Tyrklandi. Kalķfa-stjórn er eina stjórnarformiš sem nżtur višurkenningar ķ trśarlegri hefš Sunni-Mśslima.

Į hįskólaįrum sķnum var Osama bin Laden handgenginn kennurum sem voru félagar ķ Bręšralaginu. Į žeim tķma bar mikiš į žessum samtökum ķ Saudi-Arabķu, vegna žess aš Faisal sem var konungur žar 1964–1975, hafši lagt sig fram um aš laša žį til landsins. Allir vita hversu vel žeim tókst aš fręša Osama um Jihad (heilagt strķš) ķ nafni Allah.

Ķslendskar Alžingskonur sękja andlega nęringu til Saudi-Arabķu.

Žvķ mį skjóta inn, aš Osama er ekki einn um aš hafa sótt andlega leišsögn til Bręšralagsins. Ķ febrśar sķšastlišnum hélt vaskur hópur Alžingiskvenna til Saudi-Arabķu til aš njóta leišsagnar forustumanna žar ķ landi. Žar fóru lżšręšissinnar og barįttumenn fyrir réttindum kvenna: Sólveig Pétursdóttir, Rannveig Gušmundsdóttir, Arnbjörg Sveinsdóttir, Kolbrśn Halldórsdóttir og Belinda Theriault. Žjóšin bķšur spennt eftir skżrslu hópsins, um žį andlegu opinberun sem žęr stöllur upplifšu.

Sjįlfur borgarstjóri Riyadh-borgar, Salman bin Abd al-Aziz, sem er prins og bróšir nśverandi konungs ķ Sįdi-Arabķu (Abdullah bin Abd al-Aziz), opnaši fašminn fyrir hinum Ķslendsku žingkonum. Salman žessi er alręmdur fyrir fjįrveitingar til hryšjuverkahópa vķša um heim og kunnur fyrir stušning viš Wahabbi-hreyfinguna ķ Sįdi-Arabķu. Į listanum yfir glępaverk hans er stórfelldur stušningur viš sveitir Mujahedin (Jihad-hryšjuverkamenn) ķ Afganistan. Žį er tališ aš hann hafi veitt Mśslimskum bardagamönnum ķ Kósóvó og Bosnķu styrki upp į rśmlega 100 milljarša króna.

Allt sķšan Anwar Sadat, forseti Egyptalands, var myrtur įriš 1981, hefur veriš yfirlżst neyšarįstand ķ landinu. Sumir hafa sagt aš moršiš į Sadat hafi veriš mįtulegt į hann fyrir aš opna allar gįttir fyrir Bręšralagi Mśslima. Einn af forustumönnum drįpsins į Sadat var Egypti aš nafni Ayman al-Zawahiri. Hann hafši veriš forustu-mašur Egypsku samtakanna al-Jihad (Heilagt strķš), sem var śtibś frį Bręšralaginu. Eftir aš hann hafši afplįnaš fangelsisdóm hélt hann til lišs viš hryšjuverkasamtökin al-Qaeda, sem hann sameinaši al-Jihad og varš einn heldsti forustumašur žeirra. Ķ įrsbyrjun 2006 tókst aš drepa hann ķ Pakistan og var ekki vonum seinna.

Sunni-Mśslimar hafa stundaš skipulega śtrżmingu Kopta ķ Egyptalandi.

Žaš er annars meš ólķkindum hverjar hörmungar žessi merka žjóš, Egyptar, hefur mįtt žola. Allt frį žvķ aš Arabar luku hernįmi landsins įriš 642, hefur skipulega veriš unniš aš śtrżmingu Koptanna, hinna upphaflegu Kristnu ķbśa. Nś er svo komiš aš fleiri Koptar bśa utan Egyptalands en innan. Til gamans mį benda į, aš ķ oršinu Kopti kemur fram réttlęting į žvķ aš oršiš Egypti er skrifaš meš "y", žvķ aš žetta eru sömu oršin.

Žaš lżsir vel afstöšu Arabanna til menningar Egypta, aš žegar kalķfinn Umar ibn al-Khatt var spuršur hvaš gera ętti viš hiš fornfręga bókasafn ķ Alexandrķu, var svar hans eftirfarandi: »Ef žaš sem ķ žessum bókum stendur er ķ samręmi viš Bók Allah, er žeirra ekki žörf; ef innihald bókanna er ekki ķ samręmi viš Bók Allah, er žeirra ekki óskaš. Lįtiš žvķ eldinn gleypa žęr.« Heimildir telja, aš bękurnar hafi nęgt til aš hita bašhżsi borgarinnar nęstu sex mįnušina.

Hosni Mubarak, forseti Egyptalands frį žvķ aš Anwar Sadat var myrtur įriš 1981, hefur veriš gagnrżndur fyrir hörku gagnvart stjórnarandstęšingum. Sjįlfsagt er slķk gagnrżni fullkomlega réttmęt, hins vegar ber aš hafa ķ huga hvers konar ofstęki hann į viš aš etja. Mubarak hefur fariš ķ gegnum fernar forsetakosningar og įvallt hlotiš góša kosningu. Žaš kann aš hafa hjįlpaš til, aš hann var įvallt einn ķ framboši! Stjórnkerfi Egyptalands er nefnilega žingręši og ekki tališ višeigandi aš almenningur komi of nęrri stjórnun landsins. Hugsanlega sękir Žorsteinn Pįlsson hugmynd sķna um »žingręšisregluna« til Egyptalands!

 


Strķš, ekki frišur - ķ boši NATO

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Strķš, ekki frišur - ķ boši NATO.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 04. jśnķ 2016.



Ólafur Ž. Jónsson.

Įriš 1991 leystust Sovétrķkin upp og Varsjįrbandalagiš. Žar meš var horfinn grunnurinn sem Nató hvķldi į, en žvķ bandalagi var ętlaš annaš hlutverk og meira. Strax į tķunda įratugnum var ljóst aš endalok kalda strķšsins bošušu ekki friš og einnig varš ljós sś stašreynd aš mesta strķšshęttan stafaši frį Nató-blokkinni. Įriš 1999 afnam Nató sķn landfręšilegu mörk og breytti sér ķ hnattręnt hernašarbandalag Vesturveldanna meš allan heiminn undir og žéttrišiš net herstöšva utan Bandarķkjanna. Nató er komiš upp aš landamęrum Rśsslands ķ Eystrasaltsrķkjunum žremur, ķ Póllandi, Rśmenķu, Kįkasus og Miš-Asķu, og handan Beringssunds er Nató-Kanada.

Frį 1991 hefur žaš veriš stefna Bandarķkjanna aš hreinsa upp žaš sem žau kalla hin gömlu skjólstęšingarķki Sovétrķkjanna. M.ö.o. einstök rķki sem vilja varšveita sjįlfstęši sitt og sjįlfsįkvöršunarrétt, žżšast ekki hnattvęšingu Vestręnna aušhringa og eru ķ röngu liši, ž.e. eiga vingott viš Rśssland og Kķna. Og ekki var lįtiš sitja viš oršin tóm. Fyrri innrįsina ķ Ķrak gerši Bandarķkjaher 1991 og réttlętti hana meš žvķ aš Ķrak hefši rįšist į fullvalda rķki. Žriggja mįnaša loftįrįsir Nató į Jśgóslavķu 1999 voru réttlęttar meš mannréttindabrotum innan Jśgóslavķu.

Svo kom 11. september 2001 og turnarnir tveir hrundu. Eftir žaš heita allar hernašarašgeršir Bandarķkjanna og aftanķossa žeirra »strķš gegn hryšjuverkum«. Rįšist var inn ķ Afganistan įriš 2001 žegar Talķbanar, sem nįšu völdum ķ landinu 1996, reyndust heppilegur blóraböggull vegna hryšjuverkanna 11. september. Strķšiš žar hefur reynst endalaust og ę fleiri telja žaš óvinnandi. Seinni innrįsin ķ Ķrak, innrįs Bandarķkjanna, Bretlands og hinna viljugu, hófst 2003. Og enn er barist ķ Ķrak, sem klofnaši ķ žrjś įhrifasvęši žjóšarbrota.

ĶSIS-hreyfingin illręmda į upptök sķn ķ Ķrak og hefur nįš undir sig miklu landi žar og ķ Sżrlandi. Įriš 2011 braust śt uppreisn ķ Austur-Lķbķu. Vesturlönd lżstu yfir aš žjóšarmorš vęri ķ ašsigi og Nató hóf stórfelldar loftįrįsir į landiš til stušnings uppreisnarmönnum. Afleišingin var sś aš mismunandi hópar vķgamanna tóku völdin og Lķbķa klofnaši ķ žaš minnsta ķ žrjį hluta og viš tók borgarastyrjöld sem hvergi nęrri sér fyrir endann į og eyšilagši Lķbķu sem rķki. Vopnabśnašur sem streymdi frį Nató-rķkjunum til uppreisnarmanna endaši ķ mörgum tilfellum ķ Sżrlandi og Ķrak hjį Ķsis-hreyfingunni. Hinn 11. aprķl sl. lżsti Obama Bandarķkjaforseti žvķ yfir aš mestu mistök ķ stjórnartķš hans hefšu veriš įrįsirnar į Lķbķu.

Ķ meira en įtta mįnuši hafa Sįdar, įsamt fleiri Persaflóarķkjum, lįtiš sprengjum rigna yfir borgir og bęi ķ Jemen sem svar viš byltingu sem bęši Bandarķkin og Sįdi-Arabķa voru ósįtt viš. Olķufurstarnir tóku aš sér aš sprengja landiš ķ tętlur til aš koma į stöšugleika ķ landinu. Sįdar hafa įsamt fleiri Persaflóa-rķkjum og Tyrklandi veriš helsti bakhjarl hryšjuverkaherja ķ Sżrlandi, Lķbķu og vķša ķ Afrķku. Žeir eru helstu kostunarašilar og lķka hiš hugmyndafręšilega bakland Ķsis, al-Kaķda, al-Nusra og Boko Haram ķ Afrķku. Žessi samtök öll eru mįlališar, verkfęri ķ heimsvaldastrķši.

Nś hafa Tyrkir kastaš fyrir róša įralangri frišarstefnu gagnvart Kśrdum, sem eru um fimmtungur žjóšarinnar. Og frį 2015 notiš fulls stušnings Nató til aš herja į Kśrda, žar į mešal ķ Noršur-Sżrlandi. Žetta er framlag žeirra til barįttunnar gegn hryšjuverkum. Hįlfgildings sjįlfstęši Kśrdahérašanna ķ Ķrak og Sżrlandi vekur einfaldlega ótta tyrknesku stjórnarinnar.

Um mišjan febrśar lżsti utanrķkisrįšherra Tyrklands yfir aš Sįdar ętlušu aš senda bęši heržotur og herliš til Tyrklands, žannig aš Tyrkir og Sįdar gętu hafiš sameiginlegan landhernaš ķ Sżrlandi, en bętti viš aš žaš yrši ekki gert įn samžykkis Bandarķkjamanna. Strķšiš ķ Sżrlandi hófst ķ mars 2011 og hefur žvķ stašiš ķ meira en fimm įr. Žrįtt fyrir vopnahlé sem hófst 27. febrśar sķšastlišinn heldur žaš įfram, žvķ ekki var reynt aš semja viš Ķsis né heldur al-Nusra, hreyfingu sem tengist al-Kaķda, og fleiri hópa sama ešlis. Samkvęmt nżjustu fréttum viršist žaš hanga į blįžręši. Žegar strķšiš hófst hafši rķkt frišur ķ Sżrlandi ķ 38 įr, eša frį žvķ 1973 ķ fjórša strķši Ķsraelsmanna viš Araba. Fyrir strķšiš var Sżrland velmegunarrķki, mišaš viš nįgrannarķkin. Menntunarstig hįtt, heilbrigšiskerfiš allgott og nęr öll börn gengu ķ skóla. Og Sżrland tók į móti meira en tveimur milljónum flóttamanna sem leitušu skjóls frį strķšinu ķ Ķrak.

Innrįsirnar ķ Afganistan og Ķrak gengu illa. Žį tóku Bandarķkin og strengjabrśšur žeirra ķ Evrópu įsamt óvinum Sżrlands viš Persaflóann aš dęla fé og vopnum ķ al-Kaķda ķ Sżrlandi og Ķrak, sem sķšar stökkbreyttist ķ Ķsis. Ef um raunverulega uppreisn fólksins ķ Sżrlandi vęri aš ręša hefši stjórnarherinn fyrir löngu snśist gegn Assad forseta og hans mönnum. Ef Assad er haršstjóri er hann tiltölulega mildur ķ samanburši viš skķthęlana ķ Sįdi-Arabķu og Katar, vini Bandarķkjanna. Lofthernašur Rśssa ķ nokkra mįnuši til ašstošar stjórnarhernum hefur gert miklu meira ķ žvķ aš brjóta Ķsis į bak aftur en lofthernašur Bandarķkjamanna og bandamanna žeirra ķ eitt og hįlft įr, enda um gervi-strķš aš ręša ķ trįssi viš vilja réttkjörinnar stjórnar.

Žaš segir sig sjįlft aš öll žessi strķš sem ég hefi hér nefnt hafa valdiš grķšarmiklu tjóni og hörmungum. Tölur um mannfall er erfitt aš meta, enda mjög misvķsandi. Eitt er žó vķst aš mannfalliš er gķfurlegt, ekki sķst ķ Sżrlandi, auk sęršra og örkumlašra. Mestmegnis óbreyttir borgarar, karlar, konur og börn. Hvaš skyldu žau vera mörg börnin sem lįtiš hafa lķfiš ķ žeim strķšum sem ég hefi hér nefnt? Litlir Gyšingar geta oršiš stórir Gyšingar, sagši gasklefafólkiš Žżšska. Viš bętast svo milljónirnar sem strķšsįtökin hafa hrakiš į flótta. Allir vita aš Bandarķkin valda žeim straumi og žjóširnar sem styšja strķš žeirra.

Höfušsökudólgurinn er samt laus allra mįla. Hann er įbyrgšarlaus. Allir eru žeir, įsamt nįnustu samstarfsmönnum sķnum, sekir um strķšsglępi og hryšjuverk Bandarķkjaforsetarnir frį 1991 aš telja. Bush eldri, Clinton, Bush yngri og Obama. Og nś hafa Bandarķkin stašiš mįlstola žaš sem af er įri vegna sinna arfhelgu forsetakosninga. Bandarķska aušvaldiš žarf aš skipta um verkfęri, velja nżjan strķšsherra. Og nś eru žeir komnir aftur til Ķslands meš žrjį flugvelli undir, til aš tryggja öryggi okkar gagnvart Rśssum. Og žessu er trśaš. Ekki bylur ķ einni einustu tunnu į Austurvelli. Lygin er aldrei góš, en žó er hśn illkynjušust žegar menn ljśga sig ķ sįtt viš eigiš aušnuleysi.

 


Marklaus forsętisrįšherra hlżtur vegtyllur hjį marklausum blašamanni

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Marklaus forsętisrįšherra hlżtur vegtyllur hjį marklausum blašamanni.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 08. september 2010.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Mįnudaginn 23. įgśst 2010 birti vikuritiš Time Magazine grein eftir blašamanninn William Lee Adams. Žar opinberar hann mat sitt į kvenkyns leištogum heimsins. Įn žess aš rökstyšja skošun sķna skipar hann Jóhönnu Siguršardóttur ķ hóp 10 fremstu kvenleištoga heims og setur hana raunar ķ 2. sęti listans. Žessum upplżsingum hafa fréttamišlar landsins tekiš fagnandi og tališ mikinn heišur fyrir land og žjóš. „Miklir menn erum viš Össur minn,“ er haft eftir Jóhönnu ķ tilefni af birtingu listans.

Žaš sżnir vel vanhęfni Ķslendskra blašamanna, aš taka gagnrżnislaust viš erlendum fréttum og kynna fyrir almenningi sem marktękan bošskap. Enginn fréttamišill viršist hafa įttaš sig į forsendum blašamannsins Williams Lees Adams og žeirri stašreynd aš skipan Jóhönnu ķ flokk meš fremstu kvenleištogum heims er ķ besta falli fįrįnleg. Engin könnun lį aš baki frétt blašamannsins, nema žį sem įtti sér staš ķ hugarheimi hans. Raunar vakna grunsemdir um aš meira en barnaskapur blašamannsins bśi aš baki, en žröngsżn tślkun į hegningarlögum hindrar frekari umręšu um žaš.(William Lee Adams er kynvillingur)

Varla hafa Ķslendingar gleymt eftirfarandi ummęlum Jóhönnu Siguršardóttur, sem hśn višhafši ķ Alžingisręšu 1. marz 2010:

»Mašur veltir fyrir sér: Er žetta ekki hįlfgeršur hrįskinnsleikur? Er žessi žjóšaratkvęšagreišsla ekki „marklaus“ žegar fyrir liggur annaš tilboš į boršinu sem viš gętum fengiš? Mašur veltir lķka fyrir sér aš ef svo fęri aš samningar tękjust ķ žessari viku, og eru bęši stjórn og stjórnarandstaša aš vinna ķ žvķ, er žį įstęša til aš halda žessari žjóšaratkvęšagreišslu til streitu ef žaš liggur allt annar og betri samningur į boršinu?«

Žarna var vegiš harkalega aš fullveldisrétti almennings og sjįlfstęši žjóšarinnar. Ętlan Jóhönnu var aš eyšileggja žjóšaratkvęšiš um Icesave-kröfurnar, sem hefši haft alvarlegar afleišingar fyrir stjórnarfar landsins og ašstošaš nżlenduveldin viš aš innlima Ķsland ķ Evrópurķkiš. Sem betur fer tókst žessi atlaga ekki, žvķ aš yfir 98% žeirra landsmanna sem höfšu skošun į mįlinu höfnušu Icesave.

Žjóšaratkvęšiš um Icesave 6. marz 2010 sżndi aš žjóšin mun standa heišursvörš um stjórnarskrį Lżšveldisins. Ķslendingar hafa stašfastan vilja til aš bśa viš lżšręšislegt stjórnarfar og hafna alfariš öllum tilraunum til aš koma į ólżšręšislegu žingręši. Sömu endalok bķša hugmynda um aš leggja land og žjóš undir yfirrįš Evrópurķkisins. Mśtugreišslur og hugmyndafręšileg afstęšishyggja munu ekki duga til aš almenningur į Ķslandi afsali sér stjórnarfarslegu fullveldi eša sjįlfstęši landsins.

Jóhanna Siguršardóttir veršur seint talin merkur leištogi og erlendir blašamenn fį engu žar um breytt. Žetta žarf ekki aš sanna fyrir Ķslendingum, en śtlendingar gętu freistast til aš trśa öšru. Flestir muna eftir ummęlum hennar 17. jśnķ 2010, žegar hśn sagši ķ hįtķšarręšu aš fęšingarstašur Jóns Siguršssonar (1811-1879) vęri viš Dżrafjörš. Afstaša sama „leištoga“ til žjóškirkjunnar endurspeglar sišferšilegt gjaldžrot. Žvķ fyrr sem Jóhanna Siguršardóttir finnur sér annan bįs ķ rķkisfjósinu žeim mun betra.

Blašamašurinn William Lee Adams, sem svo mjög dįist aš Jóhönnu, į valdamikla vini į Ķslandi. Orš hans eru sem lög fyrir žetta fólk og žaš lętur sig ekki muna um aš hagręša sannleikanum til aš ekki falli skuggi į gęšinginn. Ekki nóg meš žaš, heldur grķpa menn til skošanakśgunar ķ nafni rétthugsunar. (Moggabloggi höfundar var lokaš vegna žessarar fęrslu). Segja mį um skošanakśgun, aš hśn sé sem einvķgi sannleikans viš sleikibrjóstsykur. Žvķ oftar sem mašur rekur śt śr sér tunguna, žeim mun meira lķkist mašur Narra (Jóni Narra).

 


Stjórnarskrįin veršur bara tślkuš į einn veg – bókstaflega

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Stjórnarskrįin veršur bara tślkuš į einn veg – bókstaflega.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 27. maķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Žaš er ekki sjįlfgefiš aš lżšveldi verši įfram stjórnarform Ķslands. Žetta stjórnarform dregur nafn af žvķ aš »fullveldi stjórnkerfisins«, žaš er aš segja endanlegt vald um bęši stjórnarform og stjórnarfar, er ķ höndum almennings – lżšsins. Menn taki eftir aš »fullveldi stjórnkerfis« er alls óskylt hugtakinu »sjįlfstęši rķkis«. Ķ opinberri umręšu er žessum tveimur hugtökum oft blandaš saman, af vanžekkingu eša af yfirlögšu rįši til aš villa um fyrir almenningi.

Ķ upphafi byggšar ķ landinu, į įrabilinu 930-1262 var ķ landinu stjórnarform sem nefnist höfšingjaveldi. Alžingi var žį skipaš žeim höfšingjum sem įttu megniš af jaršeignum landsins og fóru meš svo nefnd gošorš (góš-jörš). Til aš villa um fyrir almenningi hefur höfšingjaveldiš hiš forna veriš nefnt žjóšveldi, en aušvitaš kom almenningur (žjóšin) hvergi nęrri stjórn landsins.

Frį 1262 til 1944 var stjórnarform landsins einveldi og breytir engu žótt Alžingi hafi starfaš megniš af tķmabilinu. »Fullveldi stjórnkerfisins« var ķ höndum rķkjandi einvalds. Raunar hélt Jón Gušmundsson ritstjóri (1807-1875) žvķ fram aš Alžingi (höfšingjarnir) hafi aldreigi afsalaš fullveldinu ķ hendur erlends einvalds og gerši žess vegna grķn aš Christian IX, sem žóttist »gefa« Ķslandi stjórnarskrį 1874. Auk žess er styttan af Christian IX sögufölsun, žvķ aš hann kom ekki meš stjórnarskrįna, žegar hann var hér ķ heimsókn 1874.

Sjįlfskipašur ašall sękir alltaf hart aš lżšveldum.

Fyrsta lżšveldi heimsins var stofnaš ķ Spörtu fyrir um 2800 įrum og entist ķ um 500 įr. Lżšveldi į Ķslandi er žvķ ungbarn ķ žessum samanburši og ef marka mį ólund margra meš stjórnarform okkar, er alls ekki öruggt aš žaš komist til fulloršins aldurs. Aš lżšveldinu er sótt śr żmsum įttum, en hęttulegastar eru lķklega įrįsir sjįlfskipašs ašals, sem hefur aš markmiši aš breyta stjórnarfari landsins ķ įtt aš höfšingjaveldi. Mįlflutningur žessa fólks žekkist af tali um »žingręši« og »rįšherraręši«.

Annar hópur sem andstęšur er lżšveldinu eru stjórnleysingar (Piratar), sem fyrst tóku žįtt ķ Alžingiskosningum 2013. Andstaša žeirra byggist lķklega į žekkingarleysi. Žrišji hópurinn sem vert er aš nefna eru »alžjóšasinnar« sem hatast viš žjóšrķki, hvert sem stjórnarform žeirra er. Žetta fólk er einkum aš finna ķ Samfylkingu og VG. Įšur fyrr sótti žessi hópur hugmyndir til Kommśnismans, en eftir fall Rįšstjórnarrķkjanna horfir žetta fólk meš velžóknun til hins ólżšręšislega og yfiržjóšlega valds sem stjórnar Evrópusambandinu.

Stjórnarskrį Ķslands undirstrikar vald forseta ķ lżšveldum.

Embętti forsetans er einn heldsti skotspónn žeirra sem hata lżšveldiš. Žvķ er haldiš fram aš forsetinn sé óžarfur og forsętisrįšherra eša forseti Alžingis geti bętt viš sig skyldum forsetans. Žessi mįlflutningur er frįleitur, žvķ aš forsetinn er persónugervingur lżšveldisins. Heldsta verkefni hans er aš standa vörš um stjórnarskrįna, ķ beinu umboši almennings. Žess vegna er hann kosinn beinni kosningu, af öllum landsmönnum. Mikilvęgi forsetans birtist skżrt ķ Stjórnarskrįnni, žar sem 1/3 allra įkvęša fjalla um verkefni forsetans.

Vald forsetans er umfangsmikiš og bęši framkvęmdavald og lagasetningarvald er undir hann sett. Dómsvaldiš ętti aš vera žaš lķka, žannig aš dómarar Hęstaréttar vęru skipašir af forsetanum, en til stašfestingar žyrfti samžykki Alžingis. Nśgildandi fyrirkomulag, aš rįšherra skipi dómara er óįsęttanlegt, enda lįkśrulegt fyrirkomulag höfšingjaveldis. Önnur mikilvęg leišrétting er upptaka tvķskipts Alžingis, sem andstęšingum lżšveldisins tókst aš fella nišur 1991.

Lżšveldinu skal stjórnaš ķ samręmi viš Stjórnarskrįna.

Ķ tķš nśverandi forseta Ólafs Ragnars Grķmssonar hafa lżšveldissinnar nįš vopnum sķnum og žaš hefur skapaš megna ólund hjį žeim sem vilja lżšveldiš feigt. Einkum mį nefna notkun forsetans į 26. grein Stjórnarskrįrinnar, um rétt (og skyldu) forsetans aš skjóta umdeildum lagafrumvörpum ķ dóm fullveldishafans – žjóšarinnar. Meš hlišsjón af lyktum Icesave-deilunnar, getur varla nokkrum dulist lengur aš Stjórnarskrįna ber aš tślka samkvęmt oršanna hljóšan – bókstaflega. Įkvęši stjórnarskrįr falla aldreigi nišur, vegna notkunarleysis.

Duglitlir forsetar fyrri tķma, létu draga žingrofsvaldiš śr höndum sér, auk annara mistaka sem žessir forsetar geršu. Nśverandi forseti hefur hins vegar hafnaš žvķ aš žingrofsvaldiš sé hjį forsętisrįšherra eša mannsöfnuši į Austurvelli. Hér kemur til sögunnar 24. grein Stjórnarskrįrinnar:

»Forseti lżšveldisins getur rofiš Alžingi, og skal žį stofnaš til nżrra kosninga, įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš, enda komi Alžingi saman eigi sķšar en tķu vikum, eftir, aš žaš var rofiš. Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags.«

Samkvęmt Stjórnarskrįnni er starfstķmi Alžingis fjögur įr (31. grein) og ekki kemur til įlita aš frį žvķ sé vikiš, nema forseti meti svo aš neyšarįstand rķki. Ekkert kallar nśna į žingrof og kosningar, heldur krefst Stjórnarskrįin žess aš nęrst verši kosiš til Alžingis 22. aprķl 2017.

 


Įętlanir Sunni-Mśslima um žjóšarmorš į Ala-verjum ķ Sżrlandi

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Įętlanir Sunni-Mśslima um žjóšarmorš į Ala-verjum ķ Sżrlandi.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 19. maķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Ala-verjar (Alawiyyah) er Kristin žjóš ķ Sżrlandi, sem fyrr į öldum nefndist Nusayriyyah. Į 11. öld voru Ala-verjar aš mestu bśsettir į tveimur svęšum. Annars vegar ķ Norš-vestur Sżrlandi (Latakia+Idlib+Aleppo) og hins vegar ķ Bagdad ķ Ķrak. Samfélagi žeirra ķ Bagdad var eytt af Mongólum 1258 og ķ Aleppo drįpu Mongólar tugi žśsunda 1260. Undarlegt er - en žó skiljanlegt, aš Ala-verjar segjast vera Mśslimar, žótt žeir trśi į Heilaga žrenningu, endurfęšingu og haldi upp į Kristnar trśarhįtķšir, en virši lķtils Kóraninn og siši Sunni-Mśslima.

Krossfararnir töldu ķ fyrstu, aš Ala-verjar vęru venjulegir Mśslimar og böršust gegn žeim viš komuna til Sżrlands 1097. Žegar kom ķ ljós aš svo var ekki, tóks gott samband viš žį. Žannig ašstošušu Krossfararnir Ala-verja aš endurheimta flesta žį kastala sem žeir höfšu misst 1071, ķ įtökum viš Mśslima. Aš loknum Krossferšunum var regla, aš Mśslimar ofsóttu og drįpu Ala-verja. Žetta stundušu Mamlśkar sem réšu Sżrlandi 1260-1516 og žegar Ottómanar ķ Tyrklandi nįšu völdum ķ Sżrlandi 1516, er tališ aš žeir hafi drepiš yfir 90.000 Ala-verja.

Eftir Heimstyrjöldina fyrri stjórnaši Frankland į Sżrlandi til 1946 ķ umboši Žjóšabandalagsins og žeir gįfu Ala-verjum nafniš Alawiyyah, til aš verja žį ofsóknum Mśslima. Sambandiš viš Frankland var svo gott, aš 1920 eignušust Ala-verjar sitt eigiš žjóšrķki viš strönd Mišjaršarhafs, sem stóšst įgang Sunni-Mśslima til 1936. Mešal Ala-verja voru skiptar skošanir um hvort žeir ęttu aš ganga til lišs viš Sunni-Mśslima sem böršust gegn Franklandi og fyrir sjįlfstęšu Sżrlandi. Meš ašstoš Shia-Mśslima tókst Ala-verjum smįm saman aš fį višurkennt aš žeir vęru Mśslimar og fengu žegnrétt ķ Sżrlandi.

Sunni-klerkar hafa stjórnaš ofsóknum gegn Ala-verjum.

Ofsóknum į hendur Ala-verjum hefur löngum veriš stjórnaš af trśarleištogum (imam) Sunni-Mśslima. Žeir hafa gefiš śt »fatwa« og žannig veitt réttlętingu į drįpum og ofsóknum. Nefnum eldsta dęmiš um »fatwa« į hendur Ala-verjum.

»Fatwa« 1305 - Taqi ad-Din Ahmad ibn Taymiyyah (1263-1328) var bókstafstrśar Mśslimi sem hataši Ala-verja. Hann śthlutaši Ala-verjum »fatwa« ķ žrķgang og sagši aš žeir vęru meiri trśleysingar en Kristnir og Gyšingar. Ibn Taymiyyah lagši grunn aš Wahhabisma, sem er annįluš öfgastefna og rķkjandi ķ Saudi-Arabķu. Trśir hefšinni (sunnah) hafa sķšari fordęmingar Sunni-Mśslima gjarnan veriš endurtekning į žessu forna »fatwa«.

Hryšjuverkasamtökin Bręšralag Mśslima hatar Ala-verja eins og alla sem ekki eru Sunni-Mśslimar. Samt höfšu žeir lengi fengiš aš starfa óįreittir ķ Sżrlandi. Įriš 1980 geršu žeir tilręši viš Hafez Assad forseta og žį žótti Ala-verjum męlirinn fullur. Bręšralag Mślima var aš nafninu til hrakiš frį Sżrlandi, en žessi samtök eru bśin aš vera virk ķ ISIS og öšrum hryšjaverkasamtökun Sunni-Mśslima.

Katar er mišstöš hatursbošskapar Sunni-Mśslima.

Araba-rķkiš Katar liggur į tanga sem teygir sig frį Saudi-Arabķu śt ķ Persaflóa og er 11.586 km2 aš flatarmįli. Svęšiš tilheyrši Tyrkjaveldi 1871-1915, en žį nįši Bretland svęšinu og stjórnaši žvķ til 1971. Ķ Katar er einveldi og viš völd er al-Žani ęttin af Tamimi kynžęttinum. Af žessum kynžętti er einnig Salmann Tamimi sem er »imam« Sunni-Mśslima į Ķslandi.

Nśverandi konungur ķ Katar er »Tamim bin Hamad Al Thani«, sem er sonur drottningarinnar »Mozah bint Nasser Al Missned« einnar af žremur eiginkonum fyrrverandi konungs. Žaš mį žykja athyglivert aš albróšir nśverandi konungs er »Mohammed bin Hamad bin Khalifa Al Thani« sem žekktur er fyrir aš taka žįtt ķ svindli Ólafs Ólafssonar ķ Samskipum, meš hlutabréf ķ Kaupžingi.

Sjónvarpsstöš ķ Katar meš Arabiskt "menningarefni".

Arabarnir ķ Katar ašhyllast Sunni-Islam, eins og fręndur žeirra ķ Saudi-Arabķu. Žaš eina sem umheimurinn veit um Katar er aš žar er starfrękt sjónvarpsstöšin Al-Jazeera ķ eigu Al-Žani ęttarinnar, eins og allt annaš ķ landinu. Višurkennt er aš stöšin er starfrękt til aš śtvarpa įróšri sem Al-Žani ęttin telur žóknanlegan. Lķklega hefur Al-Jazeera yfir 500 milljónir įhorfenda ķ fjölmörgum rķkjum og eru žeir flestir Sunni-Mśslimar.

Einn vinsęlasti umręšu-žįttur sem Al-Jazeera sżnir nefnist »Andstęš sjónarmiš« og er žar fjallaš um margvķsleg mįlefni ķ Araba-heiminum, į sviši stjórnmįla, efnahagsmįla, samfélagsmįla og trśmįla. Stjórnandi žįttanna nefnist Faisal Al-Kassim og er Sżrlendskur Druzi aš uppruna, en hefur įnetjast Sunni-Islam og žykir Aröbunum žaš merki um mįtt Allah. Žann 08. maķ 2015 var ķ žęttinum umfjöllum sem vakiš hefur hneykslun og reiši margra utan Araba-heimsins.

Žįtturinn fjallaši um spurninguna: »Ęttum viš aš drepa alla Ala-verja?« Ķ upphafi žįttar, sagši stjórnandinn frį könnun sem hann hafši lįtiš gera į mešal įhorfenda stöšvarinnar. Greindi hann frį, aš 96,2% žįtttakenda hefšu svaraš spurningunni jįtandi. Sjįlfur tók hann sterklega undir žaš sjónarmiš, aš sjįlfsagt vęri aš fremja žjóšarmorš į Ala-verjum. Gestina greindi į. Žįttinn er hęgt aš skoša į Netinu: (https://www.youtube.com/watch?v=ULtNYSUqYHw).

 


Mįlflutningur evrópskra nżlenduvelda gegn Ķslandi

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Mįlflutningur evrópskra nżlenduvelda gegn Ķslandi.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 06. aprķl 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Fréttablašiš birti 17. marz 2011 ritgerš eftir Margréti Einarsdóttur, undir fyrirsögninni »Icesave - lagalegar afleišingar synjunar«. Žar sem Margrét er forstöšumašur Evrópuréttarstofnunar HR, sem kostuš er af ESB, veršur aš telja hana vera erindreka ESB og frį Brussel er ekki langt til London og Haag.

Ekki kemur žvķ į óvart aš Margrét bżšur lesendum upp į einhliša mįlflutning sem einkennist fremur af rangfęrslum rķkisstjórnar Ķslands en hófstilltu mati fręšimanns. Margrét viršist telja aš landsmenn hafi ekki heyrt af Icesave-mįlinu og žekki ekki grunnröksemdir sem žaš varša. Ég leyfi mér aš vera į öndveršum meiši viš Margréti varšandi öll atriši Icesave-mįlsins.

1. Margrét byrjar ritgerš sķna į upprifjun um hótunarbréf ESA frį 26. maķ 2010. Ef Margrét hefši viljaš koma į framfęri hlutlausum upplżsingum, hefši hśn nefnt aš ESA sendi frį sér śrskurš varšandi Icesave frį 15. desember 2010. Meš žeim śrskurši ógilti ESA veigamestu hótanirnar frį 26. maķ. Ólķkt hótunarbréfinu sem Margrét telur svo mikilvęgt, er įlit ESA frį 15. desember vel rökstutt og nišurstašan ótvķręš.

2. ESA śrskuršaši aš engir samningar, lög eša tilskipanir hefšu veriš brotin, varšandi mikilvęgustu atriši mįlsins: Fullkomlega var löglegt aš veita innistęšueigendum forgang, eins og gert var meš Neyšarlögunum. Einnig śrskuršaši ESA aš framkvęmd FME į millifęrslum śr gömlu bönkunum yfir ķ žį nżju var fullkomlega ešlileg. Lagasetning og réttarframkvęmd Neyšarlaganna er žvķ traust, svo framarlega sem lögsögu Ķslands er ekki varpaš fyrir borš meš Icesave-III-samningunum.

3. Margrét tekur alvarlega hótanir Per Sanderud um aš verši Icesave-lögin ekki samžykkt ķ žjóšaratkvęšinu 09. aprķl 2011, muni hann sjį til žess aš ESA sendi frį sér skašlegan śrskurš fyrir Ķsland. Sanderud hótar einnig aš hann muni įkęra Ķsland fyrir EFTA-dómstólnum. Ętli Margrét verši ekki hissa žegar ķ ljós kemur aš ESA mun sżkna Ķsland um öll brot į EES-samningnum? Sanderud til afsökunar mį nefna aš endurteknar hótanir hans eru bara endursżningar į gömlum myndböndum sem gerš voru fyrir śrskuršinn 15. desember.

4. Sannleikurinn er sį aš örsmįar lķkur eru fyrir įkęru frį ESA, enda tilefniš ekkert. Flestar stofnanir ESB og sérfręšingar į vegum Evrópurķkisins hafa gefiš yfirlżsingar um afdrįttarlaust bann viš rķkisįbyrgšum į innistęšutrygginga-kerfum Evrópska efnahagssvęšisins. Ķ žessu sambandi mį nefna aš yfirlżsingar rķkisstjórnarinnar, um aš allar bankainnistęšur į Ķslandi séu rķkistryggšar, er fullkominn žvęttingur. Einungis Alžingi meš samžykki fullveldishafans - almennings getur veitt slķkar tryggingar.

5. Margrét viršist ekki vita aš Landsbankinn var meš fullar innistęšutryggingar ķ Bretlandi og Hollandi, sem voru mun hęrri en lįgmarkstrygging ESB. Žetta hefur fjįrmįlaeftirlit Bretlands stašfest og žess mį geta aš Landsbankinn fékk starfsleyfi ķ Bretlandi ķ desember 2001 og hann fekk višbótartryggingu hjį FSCS fyrir Icesave ķ jślķ 2006 (FSA No. 207250).

6. Margrét viršist ekki heldur vita aš Neyšarlögin frį 06. október 2008 fjöllušu ekkert um mismunun, heldur um eftirfarandi tvö atriši:

a) Heimild til rķkisins aš stofna nżja banka og

b) Forgang krafna frį innistęšueigendum ķ žrotabś banka.

Śrskuršur ESA frį 15. desember fjallaši einmitt um aš Neyšarlögin standast alla skošun. Žótt Per Sanderud léti verša af hótunum sķnum mun EFTA-dómstóllinn einungis śrskurša um hugsanlegt brot į EES-samningnum en alls ekki um skašabótaįbyrgš.

7. Eina afleišing Neyšarlaganna sem ESA notar ennžį til hótana er óbein mismunun, žvķ aš um beina mismunun var sannanlega ekki aš ręša. Engin skilyrši eru fyrir sektardómi vegna óbeinnar mismununar, einfaldlega vegna žess aš ekki veršur sżnt fram į aš neinn innistęšueigandi hafi oršiš fyrir fjįrtjóni. Tryggingasjóšir Bretlands og Hollands greiddu žessar kröfur enda var žaš žeirra verkefni.

8. Margrét japlar į žeirri gömlu tuggu aš stjórnvöld į Ķslandi »hafi ekki séš til žess aš hér į landi vęri komiš į fót innistęšutryggingakerfi sem virkaši«. Evrópusambandiš sjįlft hefur višurkennt aš tryggingakerfiš į Ķslandi var meš sama hętti og ķ öšrum EES-rķkjum og ķ fullkomnu samręmi viš Tilskipun 94/19/EB. Eftirlit meš žessu hafši ESA ķ 15 įr, įn athugasemda. Sérfręšingar ESB, eins og Tobias Fuchs hafa stašfest žetta ķ ritrżndum fręšigreinum, įn nokkurra athugasemda.

Margrét og ašrir erindrekar rķkisstjórnarinnar reyna aš hręša almenning til aš samžykkja greišslur į forsendulausum Icesave-kröfum. Allur mįlflutningur žessa fólks einkennist af rangfęrslum og blekkingum. Gengiš er svo langt aš misnota opinberar stofnanir til aš dreifa villandi fullyršingum, sem oft er bśiš aš hrekja meš traustum rökum. Enginn vęntir mikils af Evrópuréttarstofnun HR, en aš ašilar eins og Lagastofnun Hįskóla Ķslands skuli taka žįtt ķ žessum ljóta leik, veldur mörgum Ķslendingum sįrum vonbrigšum.

 


Hlaupiš yfir forsetaframbjóšendur - létt forkosningaskokk

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hlaupiš yfir forsetaframbjóšendur - létt forkosningaskokk.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 03. maķ 2016.



Sverrir Stormsker.

Ég hef akkśrat ekkert śt į žessa forsetaframbjóšendur okkar aš setja. Žetta viršist allt vera hiš besta og frambęrilegasta fólk. Fjölbreytileikinn mikill.

Žarna er t.d. stįlminnug heilunarkona sem man öll sķn fyrri jaršlķf, öfugt viš aflandseyjaskeggjana sem muna ekki neitt. Nokkuš ungleg mišaš viš aš hśn er 500 įra gömul.

Maggi Texasborgari kemur sterkur inn. Hann mun örugglega annast eldri borgara vel enda hefur žaš veriš hans fag til žessa sem brasari. Aldrei aš vita nema honum takist aš baka og brasa Óla Grķms žvķ Maggi er ekki sķšri ķ beikonborgurum.

Svo er žarna afar trśrękin kona sem segist alltaf vera aš »pota ķ Biblķuna« eins og hśn oršar žaš. Margir hafa įreišanlega gaman af aš pota ķ hana... sem sé Biblķuna.

Sturla Jónsson er lķklega besti bķlstjórinn af žeim sem žarna eru ķ boši. Vęgast sagt mjög svo frambęrilegur bķlstjóri, en hann mun aš öllum lķkindum enda žar sem Elvis Presley byrjaši. Sem vörubķlstjóri.

Halla Tómasdóttir viršist vera hin mętasta dama žrįtt fyrir aš vera soldiš brśn į nefinu eftir alla aušmannarassasleikjuna į śtrįsartķmanum. Hśn hefur eflaust margt fram aš fęra. Til dęmis er hśn kona. Žaš er nś ekki svo lķtiš į žessum sķšustu og bestu kynjakvótatķmum.

Aldrei aftur ópólitķsk trjįręktarmišstöš.

Svo er žarna trjįfašmarinn og hįfjallagóšvinurinn Andri Snęr sem skrifaši bękurnar vķšfręgu »Grįi kötturinn« og »Draumahlandiš« eša eitthvaš svoleišis, viškunnanlegur og góšlegur snįši, enda draumaprins góša fólksins. Andri er hęfileikamašur og kann aš hiksta og tafsa į mörgum tungumįlum. Hann elskar fossa og frumskóga landsins og žaš er ekkert aš žvķ. Hann er ķ mķnum huga Vigdķs Finnbogadóttir meš pung. Kannski ekki pung en allavega sprella. Meš fullri viršingu fyrir bįšum. Ekki pungnum og sprellanum heldur Andra og Vigdķsi. Žaš er nś óžarfi aš misskilja alla hluti.

Eftir žęr breytingar sem Ólafur hefur gert į embęttinu žį held ég aš Bessastašir verši aldrei aftur sś ópólitķska trjįręktarmišstöš sem žeir voru ķ tķš Vigdķsar. Gróšurhśsaįhrif hennar hafa fjaraš śt og viš tekiš pólitķsk įhrif. Sumir frambjóšendur męttu hafa žaš ķ huga.

Erfitt aš losna viš hann.

Ólafur Ragnar er alveg sérkapķtuli. Hann mį alveg eiga žaš aš hann stóš sig glimrandi vel eftir hrun, var ķ raun eini mįlsvari žjóšarinnar śtįviš ķ Icesave-mįlinu og flatti alla erlenda fréttamenn śt eins og pizzur sem voru aš ybba gogg og segja aš viš Ķslendingar vęrum gerspilltir fjįrglęframenn og asnar, sem viš nįttśrulega erum, en žaš er annaš mįl.

Żmsum finnst kallinn vera bśinn aš sitja fulllengi og aš žaš sé varla sęmandi ķ vestręnu lżšręšisrķki aš žjóšarleištogi sé žéttvafinn köngulóarneti og alžakinn hrśšurkörlum eftir įratuga slķmsetu. Veit žaš ekki. Ólafur er soldiš einsog AIDS - erfitt aš losna viš hann. En kannski vill fólk ekkert losna viš hann. Hann er reffilegur og refslegur fagmašur viš hestaheilsu žrįtt fyrir öll sķn axlarbrot ķ hestaferšum ķ gegnum tķšina. Hugsanlega ętti aš lįta stoppa hann upp žegar hann dettur loks meš andlitiš ķ hinsta sinn onķ sśpuskįlina į öldrunarheimilinu Bessastöšum, og koma honum fyrir gleišbrosandi ķ anddyrinu meš opinn fašminn.

Stjórnmįlaafliš RŚV teflir aš žessu sinni fram karlkyns frambjóšanda, engum öšrum en Gušna Th. Felds, greindarlegum og viš»feldnum« rśmföstum langlegukomma sem hefur sérhęft sig ķ fortķšinni. Žaš žarf svosem ekkert aš vera aš hann lįti slag standa, nema kannski hjartaslag undir žessum blessaša feldi sķnum.

Įstžór er meš'etta.

Frišarhöfšinginn Įstžór Magnśsson hefur hinsvegar sérhęft sig ķ framtķšinni. Hann vill flytja hingaš til lands starfsemi Sameinušu žjóšanna og hala inn į žvķ 600 milljarša įrlega ķ žjóšarbśiš. Żmsum kann aš žykja žaš óraunhęft en mįliš er aš žaš stendur til aš flytja žessa stofnun frį USA į hlutlausan staš. Hvķ ekki til Ķslands? Žaš er ekki aš įstęšulausu aš leištogafundur stórveldanna var haldinn ķ Höfša, mitt į milli Moskvu og Washington.

Įstžór hefur sżnt ķ gegnum tķšina aš hann kann aš koma hlutunum ķ verk og framkvęma žaš »ómögulega«. Hann er 100 manna maki, kannski ekki »maki« ķ bókstaflegri merkingu žvķ fjölkvęni er jś bannaš į Ķslandi, en hann lętur hendur standa fram śr örmum, einsog Vigdķs okkar Hauks myndi orša žaš. Hann myndi ekki verša fjįrhagslegur baggi į žjóšinni. Eftir hans setu žį myndi fólk ekki fį reikning ķ hausinn heldur įvķsun ķ hendur. Viš getum alveg bókaš žaš. Žetta er mašur sem kann aš raka inn sešlum og myndi nżta žį hęfileika fyrir žjóšarbśiš nęši hann kjöri. Og honum tękist į nokkrum įrum aš breyta Ķslandi ķ alžjóšlega mišstöš frišar. Hann sér lengra en nef hans nęr. Ekki skortir hann augun.

 


Hęttuleg vankunnįtta į örlagatķmum

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hęttuleg vankunnįtta į örlagatķmum.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 02. aprķl 2016.



Valdimar H Jóhannesson.

Styrmir Gunnarsson fyrrverandi ritstjóri Mbl. gerir spurningu žingmanns Gręningja ķ Žżšskalandi, Franzisku Brantner, aš sinni vegna hryšjuverkanna ķ Brussel: »Hvers vegna hata žau okkur svona mikiš?« Svar Styrmis viš žessari spurningu er alveg frįleitt og byggist į hęttulegri vankunnįttu. Miklu varšar aš žjóšin skilji aš svona svör kalla į röng višbrögš.

Styrmir į žaš svo sem alveg skiliš aš fį aš hafa į röngu aš standa eins og ašrir sem leyfist aš tjį sig. Hann stóš fyrir žvķ ķ ritstjóratķš sinni aš halda Morgunblašinu opnu fyrir alls kyns skošunum žó aš žęr gengju gegn ritstjórnarstefnu blašsins og sżndi meš žvķ gott fordęmi. Hann er eflaust žvķ sammįla aš mér beri aš svara honum ef ég tel hagsmuni žjóšarinnar vera ķ hśfi.

Śtskżringar Styrmis į hegšun Mśslima eru verri en gagnslausar.

Styrmir leitar skżringa į hryšjuverkunum ķ Brussel til nżlendutķma Belga ķ Kongó sérstaklega en einnig til nżlendutķma Evrópužjóša almennt og grķpur til tilvitnunar ķ bók sem sżnir litla hófstillingu ķ lżsingum į grimmd nżlendužjóša Vesturlanda. Žvķ er lżst m.a. aš »fólk var hżtt miskunarlaust, limlest fyrir minnstu sakir og jafnvel myrt ķ hópum. Heilu žorpin voru brennd til grunna. Stundum var vopnušum sveitum nżlenduherranna gert aš skila inn afskornum śtlim fyrir hverja byssukślu, sem žęr höfšu notaš«.

Žaš er hneykslunartónn ķ grein Styrmis vegna spurningar Žżšsku žingkonunnar ķ ljósi ofangreindrar lżsingar žvķ aš hann įlyktar aš framferši fulltrśa Evrópsku menningaržjóšanna ķ Miš-Austurlöndum hafi veriš įžekkt. Hann vekur athygli į žvķ aš seinni heimsstyrjöld hafi brotist śt vegna žess aš Žjóšverjar voru lįtnir borga svo miklar strķšsbętur eftir fyrri heimsstyrjöld og kemst svo aš žeirri stórfuršulegu nišurstöšu aš žess vegna eigi žęr Evrópužjóšir, sem hlut eiga aš mįli, aš greiša fyrrverandi nżlendum sķnum bętur fyrir mešferšina į fólkinu og stuld į aušlindum žessara žjóša eins og aš žarna sé eitthvert sama-sem-merki į milli!

»Žaš er skolliš į eins konar strķš ķ Evrópu og žvķ mun ekki linna fyrr en nżlendužjóširnar horfast ķ augu viš eigin sögu og afleišingar hennar« skrifar Styrmir. Fyrsti hluti setningarinnar er jafn sannur eins og seinni hlutinn er frįleitur. Hann į žaš sameiginlegt meš mörgum sem spyrja ķ rįšleysi sömu spurningarinnar aš honum dettur ekki hug hiš augljósa svar: Žeir hata okkur žvķ aš viš erum ekki Mśslķmar og erum ekki reišubśnir til aš gefast upp fyrir Islam.

Sunni-Islam er hugmyndafręši haturs į žeim sem ekki lśta Allah.

Žetta svar hefur legiš ljóst fyrir ķ nęr 14 aldir. Žetta hatur blasir viš ķ Kóraninum og Sunnah (fordęmi Mśhamešs eins og žaš birtist ķ Hadķšum, ž.e. frįsögnum af geršum og oršum Mśhamešs og nįnustu lišsmanna og Sira, sem er opinberlega višurkennd ęvisaga hans). Börnum Mśslķma er mörgum innrętt žetta hatur meš móšur-mjólkinni og žvķ er višhaldiš ķ mörgum moskum. Til žess aš žetta sé ljóst veršur aušvitaš aš kynna sér Islam og sögu žess. Įn žess er įlyktaš śt ķ blįinn.

Žeir hata okkur af žvķ aš viš erum »kuffar««, fyrirlitlegir trśleysingar, sem lśtum ekki ennžį Islam meš žvķ aš gerast Mśslķmar eša meš žvķ aš taka stöšu dhimma og borga Mśslķmum fyrir aš fį aš halda lķfi meš sérstökum skatti, jizya, og višurkennum lęgri žjóšfélagsstöšu okkar, sem okkur leyfist ef viš erum fólk Bókarinnar (ž.e. Kristnir eša Gyšingar). Annars eru ašeins möguleg trśskipti, brottflutningur eša dauši samkvęmt Bókinni.

Nżlenduveldi Evrópu bera ekki įbyrgš į hryšjuverkum Mśslima.

Mśslķmar stunda hryšjuverk śt um allan heim. Styrmir žarf aš svara žvķ hvaša nżlenduglępi žeir žurfa aš svara fyrir ķ Nķgerķu, Mali, Burkino Faso, Kamerśn, Sśdan, Kenża, Indlandi, Filippseyjum, Taķlandi, Myanmar, Pakistan, Bali, svo nokkur lönd séu nefnd žar sem hryšjuverk Mśslķma eru afar tķš ķ nśtķmanum. Tališ er aš Mśslķmar hafi drepiš hįtt ķ 300 milljónir manna ķ 14 aldir af öšrum trśarbrögšum vegna Jihad, śtženslustefnu ķ žvķ sem žeir kalla »Dar al harb« (hśs strķšsins žar sem Islam rķkir ekki). Nżlendusaga Vesturlanda og Mśslķmskra landa er eins frįbrugšin og barnasaga er forhertri glępasögu.

Žaš kann ekki góšri lukku aš stżra aš hafa aš engu haršar stašreyndir um Islam, ešli žess og sögu. Undanslįttur aš hętti Styrmis er žjóšinni hęttulegur į örlagatķmum eins og nś eru uppi į Vesturlöndum og ętti aš vera öllum ljós sem vilja kynna sér stašreyndir, jafnvel žó žęr séu óžęgilegar. Af žvķ aš mér er hlżtt til Styrmis Gunnarssonar vil ég gjarnan verša til žess aš leiša hann śt śr myrkrinu ķ žessum efnum.


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband