Hśn er Mśslimi, kvenmašur og innflytjandi, en kaus samt Donald Trump

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Hśn er Mśslimi, kvenmašur og innflytjandi, en kaus samt Donald Trump.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 17. nóvember 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Sjįlfhatur er sjśkdómur sem hrjįir marga į Vesturlöndum. Oft birtist sjśkdómurinn sem hatur į eigin samfélagi og žjóš, įsamt įst į öllu sem śtlendt er, svo sem śtlendri hugmyndafręši og trśarbrögšum. Hér į landi stunda sjśklingarnir beinlķnis žjóšnķš, auk žess sem žeir ganga blygšunarlaust ķ liš meš Arabiskum landręningjum ķ Palestķnu og styšja Mujahida ķ Sżrlandi og Ķrak.

Žaš er opinbert leyndarmįl aš hryšjuverkamenn Sunni-Mśslima (ISIS) eru fjįrmagnašir og vopnašir af Saudi-Arabķu, Katar og Obama-stjórninni ķ Bandarķkjunum. NATO-rķkiš Tyrkland sér svo aumur į žeim og ašstošar meš aš breyta stolinni olķu ķ peninga. Valdastéttin į Vesturlöndum lętur sér vel lķka, enda jafnast engin smurolķa į viš mśtufé Saudi-Arabķu. Žegar leikar stóšu sem hęst birtist senužjófur aš nafni Donald J. Trump og fór ķ forseta-framboš.

Framboš Donalds Trump var öllu sišušu fólki sem himnasending.

Žrįtt fyrir aš valdastéttin kepptist viš aš birta skošanakannanir sem sönnušu, aš Trump ętti enga möguleika aš vinna prófkjör Republicana, tóks honum žaš. Fréttastofur valhafanna unnu sķšan baki brotnu viš aš sanna aš Bandarķkjamenn ęttu enga ósk heitari en aš Bill Clinton fengi aftur bśsetu ķ Hvķta hśsinu. Allt kom fyrir ekki, žvķ aš »hvķt śrhrök« (nafngift Democrata į fįtęku dreifbżlisfólki) tóku upp į žvķ aš męta į kjörstaš og kjósa Donald J. Trump sem 45. forseta Bandarķkjanna.

Nišurstaša kosninganna veldur valdastéttinni aušvitaš sįrindum og jafnvel sįust tįr į hvarmi žeirra sem verst eru haldnir af sjįlfshatri. Mįltękiš segir: »lengi getur vont versnaš« og žaš sannast varšandi forseta-kosningarnar. Žaš voru nefnilega ekki bara »hvķt śrhrök« sem greiddu Trump atkvęši sitt. Jafnvel Mśslimar, kvenmenn og innflytjendur notušu atkvęši sitt į žennan hįtt – žrįtt fyrir aš rķkjandi »hugsunarlaus rétthugsun« leggi blįtt bann viš žjóšlegri afstöšu. Dęmi um žetta er Asra Quratulain Nomani, sem er Mśslimi, kvenmašur og innflutt til Bandarķkjanna.

Asra sagši sögu sķna ķ blašagrein, sem birtist ķ The Washington Post, 10. nóvember 2016. Hśn rekur žar ašdraganda žess, aš hśn fyrrverandi »liberal« og kjósandi Barack Obama 2008 og 2012 įkvaš aš greiša Donald J. Trump atkvęši sitt. Hśn talar um aš frįsögnin sé jįtning og śtskżring, enda hafi hśn veriš žögull kjósandi, vegna žeirrar örvahrķšar rétthugsunar sem yfir almenning hefur drifiš. Asra sér įstęšu til aš undirstrika, aš hśn er ekki fordómafull, ekki haldin kynžįttahatri og ekki haldin žjóšernis-hroka. Eftirfarandi er sumt af žvķ sem mótaši afstöšu hennar:

Hófsömum Mśslimum ofbżšur undirgefni Obama viš Sunni-Islam.

»Ég er einstęš móšir og hef ekki efni į sjśkratryggingu samkvęmt »Obama-care«. Hśsnęšislįnakerfi forsetans »Hope Now« kom mér aš engu gagni. Eftir įtta įra stjórn Obama og vegna hennar, er almenningur ķ dreifšum byggšum Bandarķkjanna ķ miklum fjįrhagskröggum.«

»Aš auki sem hófsamur Mśslimi, sem hef sjįlf fengiš aš žola afleišingar öfga-Islams, hef ég veriš andvķg žeirri undirgefni Obama og Democrata flokksins, aš stepp-dansa umhverfis oršiš Islam ķ nafninu »Islamska rķkiš«. Žetta er augljós tilraun til aš fela žaš mįlefni sem veldur mér mestum ótta ķ jaršlķfinu. Öfga-Islam hefur śthellt blóši frį anddyri Taj Mahal hótelsins ķ Mumbai til dans-gólfsins ķ Pulse nęturklśbbsins ķ Orlando.«

»Žaš sem endanlega réši afstöšu minni, voru ummęli Hillary Clinton ķ tölvuskeyti 17. įgśst 2014 til ašstošarmannsins John Podesta, sem WikiLeaks birti. Žar segir Hillary:

“Viš ęttum aš nota sambönd okkar viš stjórnmįlamenn og hefšbundna śtsendara til aš hafa įhrif į rķkisstjórnir Katar og Saudi-Arabķu, sem leynilega veita ISIL fjįrhagslegan stušning og śtvega žeim vopnabśnaš. Meš ISIL meina ég »Islamska rķkiš« og ašrar sveitir öfgafullra Sunni-Mśslima į svęšinu.”«

»Žegar svo bęttist viš, aš Clinton stofnunin (The Clinton Foundation) hafši fengiš milljóna Dollara framlög frį Katar og Saudi-Arabķu, hvarf algerlega įhugi minn fyrir framboši Hillary Clinton.«

Obama-stjórnin hefur valdiš hörmungum sem Hillary hefši endurtekiš.

Margir Bandarķkjamenn geta örugglega sagt sömu sögu og Asra Quratulain Nomani. Obama hefur gjörsamlega mistekist stjórn į innanlandsmįlum og utanrķkisstefnan hefur leitt til hörmunga fyrir milljónir manna, einkum ķ Miš-Austurlöndum og Afrķku. Žaš eina sem Obama-stjórninni hefur tekist meš »įgętum« er aš tvöfalda rķkisskuldir Bandarķkjanna. Hvaš Hillary įhręrir, žį er hśn mešsek Obama, auk žess sem hśn er fullkomlega sišlaus mśtužegi.

Varla hvarflar aš nokkrum manni aš Hillary hefši komiš einhverju gagnlegu til leišar sem forseti. Hśn hefši haldiš įfram sama fjįrmįla sukkinu og dašri viš hryšjuverka samtök Sunni-Mśslima, sem fjįrmögnuš eru af Katar og Saudi-Arabķu – eins og hśn sjįlf stašfesti ķ WikiLeaks skeytinu. Mannkyn hlaut stóra vinningin, žegar Bandarķkjamenn höfšu vit į aš kjósa Donald J. Trump sem forseta. Eftir 8 dapurleg įr undir stjórn Obama, er hęgt aš hefja sókn til bęttra lķfskjara ķ Bandarķkjunum og śtrżma Mujahidum Sunni-Mśslima.

 


Fyrir smįrķki eins og Ķsland er myntrįš hiš mesta heillarįš

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Fyrir smįrķki eins og Ķsland er myntrįš hiš mesta heillarįš.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 20. október 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Peningastefna rķkja er eitt mikilvęgasta tęki žeirra til aš tryggja stöšugleika og stušla aš hagveksti. Svo undarlegt sem žaš er žį er stašreyndin sś, aš valdastéttin į Ķslandi hefur engan įhuga į aš nį slķkum markmišum. Ešlileg afleišing žessa įhugaleysis er fullkominn žumbarahįttur um peningastefnu landsins – markvisst er umręšu um žetta mikilvęga mįl beint aš aukaatrišum, mįlefnalegum įbendingum er engu sinnt og venjulegustu višbrögšin eru heimskulegur śtśrsnśningur.

Sešlabankinn er snķkjudżr į hagkerfi Ķslands.

Ķ September 2012 gaf Sešlabankinn śt skżrslu, undir nafninu: »Valkostir Ķslands ķ gjaldmišils- og gengismįlum«. Žrįtt fyrir ólund Sešlabankans varš ekki komist hjį, aš leiša ķ ljós afgerandi kosti fastgengis undir stjórn myntrįšs. Hins vegar hafši valdastéttin engan įhuga į vitręnni umręšu um nżgja peningastefnu og Sigmundar-stjórnin hafnaši afdrįttarlaust aš kanna kosti fastgengis, meš stjórnarsįttmįlanum frį 22. maķ 2013.

Stašreyndin er sś, aš Sešlabankanum er ekki treystandi aš gera heišarlega śttekt į peningastefnu fyrir žjóšina. Įstęšan er aušvitaš sś aš Sešlabankinn er gamaldags rķkisstofnun, sem hangir fast į rķkis-spenanum. Viš upptöku fastgengis, hvort sem vęri ķ formi Dollaravęšingar eša undir stjórn myntrįšs, yrši Sešlabankinn lagšur nišur. Sešlabankinn er snķkjudżr į hagkerfi landsins, sem sjįlft męlir sér blóšskammtana.

Sjįlftaka Sešlabankans skešur žannig, aš hann framleišir veršbólgu meš stżrivöxtum. Afleišing veršbólgunnar er aukiš peningamagn ķ umferš og aukningin kemur fram sem svonefndur myntslįttu-hagnašur hjį bankanum. Žaš hefur vakiš furšu margra, aš Sešlabankinn hefur įkvešiš veršbólgumarkmiš, sem frį 2001 hefur veriš 2,5%. Meš verbólgumarkmišinu er veriš aš tryggja Sešlabankanum rśmar og stöšugar tekjur, enda hefur žaš markmiš forgang hjį bankanum.

Ķ lok įrs 2014 nįmu śtgefnir peningar Sešlabankans um 50 milljöršum króna. Ķ 2,5% veršbólgu nęmi įrleg aukning peningamagns 1,25 milljöršum króna, sem Sešlabankinn tęki til sķn ķ formi myntslįttu-hagnašar. Hins vegar var aukning peningamagns 2015 um 5,7 milljaršar króna – dįgóšur fengur. Til samanburšar mį nefna aš 2015 voru rekstrargjöld Sešlabankans um 5,0 milljaršar króna.

Fastgengi er forsenda efnahagslegs stöšugleika.

Kostir fastgengis undir stjórn myntrįšs eru fjölmargir, auk žess léttis aš geta lagt nišur gamaldags rķkisstofnun eins og Sešlabankann. Hér mį til dęmis nefna: lįga vexti, enga verštryggingu, lįga veršbólgu og gjldmišil sem heldur veršgildi gagnvart śtlendum gjaldmišlum. Af hverju ętli žaš sé aš valdastéttin neitar aš hugleiša upptöku myntrįšs? Getur veriš aš Reglubundin peningastefna (Rule Bound Monetary Policy) sem tryggir fastgengi sé of heišarlegt og of hagkvęmt fyrirkomulag, til aš žóknist valdastéttinni?

Fjarstęšukenndum rökum er gjarnan varpaš fram til aš hindra alvöru umręšu um myntrįš. Eitt sem oft heyrist er aš žaš sé kosnašarsamt aš koma į fót myntrįši. Stašreyndin er sś, aš einungis um 40% af nśverandi hreinum eignum Sešlabankans nęgja til aš stofna myntrįš meš fullum tryggingum, um alla framtķš. Kalla žarf inn śtistandandi krónur Sešlabankans, sem nema um 60 milljöršum, en žess utan er ekki žörf aš leggja myntrįšinu til neitt fjįrmagn. Myntrįšiš stundar hvorki lįnveitingar, né ašra įhęttusama starfsemi – eina verkefni myntrįšs er aš skipta į milli stošmyntar og eigin gjaldmišils.

Žessi einfalda starfsemi tryggir aš myntrįš getur ekki komist ķ neinar fjįrhagskröggur. Sjóšur myntrįšsins nęgir alltaf til aš greiša fyrir śtistandandi peningamagn. Žeirri lygasögu var komiš į kreik, aš Argentķna hafi haft myntrįš sem ekki hafi stašist įlagiš. Sannleikurinn er sį aš sešlabanki Argentķnu var nefndur myntrįš, en hann uppfyllti nęr engar žęr formkröfur sem geršar eru til alvöru myntrįšs. Ekki ętti aš vera erfitt aš skilja, aš myntrįš er tęknilegt fyrirkomulag peningaśtgįfu, sem er einskis virši ef reglunum er ekki fylgt.

Myntrįš er öruggt tęki til aš halda efnahagslegum stöšugleika.

Vert er aš geta žess aš fjölmörg rķki ķ Evrópu hafa tķmabundiš tekiš ķ notkun myntrįš, til aš nį efnahagslegum skilyršum sem Evrópusambandiš setur fyrir inngöngu. Ķ öllum tilvikum hafa menn uppskoriš eins og vonir voru bundnar viš - veršbólga hefur nęr horfiš og efnahagslegt jafnvęgi nįšst. Gjaldmišlarnir sem engin vildi įšur lķta viš, nįšu sama styrk og stošmyntir žeirra – raunar getur ekkert fariš śrskeišis hjį myntrįši žegar heišarleiki valdamanna er fyrir hendi.

Žótt svo vilji til, aš į undanförnum įrum hafi fastgengi undir stjórn myntrįšs veriš lišur ķ inngöngu rķkja ķ Evrópusambandiš, er žaš į engan hįtt forsenda fyrir upptöku myntrįšs į Ķslandi. Žeir fjölmörgu efnahagslegu kostir sem beint leiša af upptöku myntrįšs, eru sérstaklega eftirsóknarveršir fyrir žjóšir sem vilja halda sjįlfstęši sķnu um langa framtķš. Fyrir liggur eindreginn vilji flestra Ķslendinga, aš styrkja sjįlfstęši Lżšveldisins og ekkert getur gagnast žjóšinni betur en sį efnahagslegi stöšugleiki sem fastgengi undir stjórn myntrįšs tryggir.


Vešurfar - blašagreinar um žį röngu tilgįtu aš lķfsandinn (CO2) valdi hlżnun

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 


08.10.2016: Jöršin er meš sjįlvirka hitastżringu, sem śtilokar aukna CO2-hlżnun.

24.09.2016: Rangar tilgįtur um hlżnun Jaršar og sannleikur ešlisfręšinnar.

 

26.11.2015: Loftslagsmįl eru alvörumįl.

12.11.2015: Lķfsandinn (CO2) er undirstaša lķfs į Jöršinni.

04.07.2015: Naglasśpu-tilgįtan um hlżnun vešurfars af völdum manna.

 

28.11.2009: Loftslagssirkusinn kemur til Köben.

 

14.12.2001: Loftslagssamningar.

04.04.2001: Kyoto-bólan sprungin.

 


Vališ stendur um Myntrįš Ķslands eša Sešlabanka

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Vališ stendur um Myntrįš Ķslands eša Sešlabanka.

Birtist fyrst ķ Morgunblašinu 20. desember 2008.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Žeir hagfręšingar gerast stöšugt hįvęrari sem halda žvķ fram, aš sešlabankar séu óžarfir eša jafnvel skašlegir efnahag žjóša. Jafnframt er žvķ haldiš fram, aš svonefnd myntrįš séu mun gagnlegri og žjóšhagslega hagkvęmari stofnanir. Žessar vangaveltur manna snśast um ašferšir sem sešlabankar og myntrįš nota, til aš skapa stöšugleika į gengi gjaldmišla, žvķ eins og Karl Schiller (1911-1994) fjįrmįlarįšherra Žżšskalands og einn įhrifamesti hagfręšingur sins tķma, sagši: »Stöšugur gjaldmišill er ekki allt, en įn stöšugs gjaldmišils er allt annaš einskis virši.«

Stöšugur gjaldmišill ętti aš vera forgangsverkefni.

Sešlabankar segjast hafa efnahagslegan stöšugleika aš markmiši. Raunveruleikinn er sį aš oftar en ekki hella žeir olķu į eldinn. Śrręši žeirra eru verri en vandamįliš. Til aš halda gengi gjaldmišilsins stöšugum, hefur Sešlabankinn tvęr meginašferšir. Annars vegar er genginu tyllt (pegged currency) viš sterkan gjaldmišil eins og US-dollar og gefin fögur fyrirheit um aš žaš sé nś fast. Hin leišin er aš lįta gengiš fljóta (floating currency).

Bįšar ašferšir sešlabankanna eru gagnslausar, žvķ aš žeirra meginverkefni er aš žjóna pólitķskum öflum en ekki efnahagslegum žörfum almennings. Enginn tekur mark į innistęšulausum yfirlżsingum sešlabanka, enda vinna žeir sjįlfir einaršlega gegn yfirlżstum markmišum. Meš reglulegu millibili missa sešlabankar tökin į efnahagsmįlunum og koma hagkerfunum į kaldan klakann. Óšaveršbólga tekur viš af gengisfalli og almenningur fęr aš blęša fyrir mistökin.

Vilji menn ķ alvöru skapa stöšugleika ķ hagkerfi, er myntrįš eina lausnin. Myntrįš starfar eftir föstum ósveigjanlegum reglum, sem tryggja stöšugt og fast gengi (fixed currency) gjaldmišilsins. Višfangsefni myntrįšs er aš gefa śt gjaldmišil landsins, til dęmis Ķslendskan dollar (ISD) og varšveita stošmynt (anchor currency), sem ķ okkar tilfelli er ešlilegt aš sé US-dollar (USD). Bezt er aš hafa skiptihlutfalliš 1 ISD = 1 USD, žvķ aš žannig verša öll višskipti meš bįša gjaldmišlana aušveld innanlands.

Žeir sem vilja frekari upplżsingar um upptöku Ķslendsks dollars, meš myntrįši og baktryggingu USD, geta fundiš žęr hér: Umręša um fyrirhugaša upptöku Kanadadals er lķfleg og uppbyggileg.

Myntrįš meš USD sem stošmynt er lausn Ķslands.

Frį žvķ aš Bretton Woods-samkomulagiš var gert 1944, hefur dollarinn veriš bakhjarl peningakerfis heimsins, aš svo miklu leyti sem gjaldmišill einnar žjóšar getur veriš ķ slķkri stöšu. Dollarinn er eini alžjóšlegi gjaldmišill heimsins, sem lżsir sér ķ žvķ aš 3/4 allra dollara eru ķ notkun utan Bandarķkjanna. Gjaldeyrisvarasjóšir žjóša heimsins eru aš 65% ķ dollurum og öll hrįvöru-višskipti heimsins fara fram ķ dollurum. Ef Ķslendingar eru aš leita aš traustum alžjóšlegum gjaldmišli, til aš koma į stöšugleika hins Ķslendska gjaldmišils, er vališ augljóslega USD.

Hęgt er aš nżta sér stöšugleika dollarasvęšisins meš tvennu móti. Annašhvort beinlķnis meš upptöku USD sem gjaldmišils ķ landinu, eša aš nota USD til stušnings Ķslendskum gjaldmišli meš myntrįši. Žessa ašferš mętti einnig kenna viš dollarafót. Hugmyndin aš baki myntrįši er sś sama og aš baki gullfęti, sem lengi reyndist žjóšum heims frįbęrlega. Hęgt er aš lżsa žessum kostum svo:

1. Upptaka USD. Krónunni er žį skipt śt fyrir USD, sem aš loknum 6-12 mįnaša ašlögunartķma yrši eini gjaldmišill landsins. Į žessari ašferš er sį stóri galli, aš viš vęrum meš ķ umferš mikil veršmęti sem viš annars gętum veriš meš ķ vinnu og gęfi okkur arš. Į móti kemur sparnašur viš aš leggja Sešlabankann nišur.

2. Upptaka ISD og USD. Ķ staš krónunnar er tekinn upp Ķslendskur dollar (ISD) sem er varinn meš 100% baktryggingu meš USD, auk žess sem USD veršur fullkomlega gjaldtękur. Žetta krefst žess aš komiš verši į fót myntrįši Ķslands, meš um 10 manna starfsliši og jafnframt er hęgt aš leggja Sešlabankann nišur. Verkefni myntrįšsins er aš gefa śt ISD, varšveita varasjóšinn og skipta śr USD yfir ķ ISD, eša öfugt, meš skiptihlutfallinu 1 ISD = 1 USD. Bęši ISD og USD verša gjaldgeng mynt. Varasjóšurinn veršur įvaxtašur ķ Bandarķskum rķkisskuldabréfum og įętlašur aršur af žvķ er 1,5 milljaršar króna į hverju įri.

Trśarlegur ofsi er ekki višeigandi ķ efnahagsmįlum.

Įvinningur af leiš 2 er augljóslega mikill og ekki hęgt aš hafna honum įn einhverra raka. Mašur tekur ekki upp 1,5 milljarša króna af götunni! Til aš śtskżra žennan myntgróša (seiniorage) betur, getum viš hugsaš okkur, aš viš vęrum meš „gullfót“ undir gjaldmišlinum ķ staš USD. Myndi okkur detta ķ hug aš nota gulliš sem gjaldmišil til daglegra nota? Žetta var aušvitaš gert ķ fornöld, en varla ķ dag. Viš myndum leigja śt mest af gullinu, til öruggra ašila og hafa žannig af žvķ arš.

Er ekki kominn tķmi til aš fjallaš sé um gjaldmišilsmįl, įn einhliša įróšurs fyrir Evru? Žótt einhverjir berjist fyrir ESB-ašild, af trśarlegum ofsa, er ekki viš hęfi aš umręša um jafn mikilvęgt mįl og efnahagslegan stöšugleika ķ landinu sé undirlögš af innantómum upphrópunum. Eigum viš ekki fyrst aš koma okkur upp stöšugum gjaldmišli og sķšan aš takast į um stjórnarfarslegt frelsi žjóšarinnar? Žeir sem vilja beygja sig undir ok ESB, munu įfram njóta mįlfrelsis og svo geta žeir lķka flutt bśferlum til Evru-landsins.

 


Jöršin er meš sjįlfvirka hitastżringu, sem śtilokar aukna CO2-hlżnun

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Jöršin er meš sjįlfvirka hitastżringu, sem śtilokar aukna CO2-hlżnun.

Śrdrįttur birtur fyrst ķ Morgunblašinu 08. október 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Eins og ég hef sżnt fram į ķ nokkrum blašagreinum er śtilokaš aš aukinn lķfsandi (CO2) valdi hlżnun Jaršar. Hvorki Umhverfisrįšuneyti né Vešurstofan geta fęrt ešlisfręšileg rök fyrir kostnašarsömum ašgeršum gegn lķfsandanum. Aš hlżta leišsögn Evrópusambandsins į žessu sviši er jafn skašleg flónska og aš fylgja ESB ķ višskiptastrķši viš Rśssland. Žeir valdamenn munu verša hart dęmdir af sögunni, sem valda Ķslandi fjįrhagslegum skaša meš blindri fylgispekt viš erlent vald.

Planck-ferillinn, sem Vešurstofan hefur ekki hugmynd um.

Eins og ég fjallaši um ķ Morgunblašinu 24. September 2016 [Rangar tilgįtur um hlżnun Jaršar og sannleikur ešlisfręšinnar], lżsir Stefan-Bolzmann lögmįliš sambandi į milli hitastigs Jaršar og śtgeislunar frį henni. Śtgeislunin er ķ formi rafsegul-bylgna, sem spanna įkvešiš samfellt bylgju-sviš, meš skilgreindum orkutoppi. Ferill orkuflęšisins er žvķ fall af bylgjulengd og hann nefnist Planck-ferill. Skżringarmynd 4 sżnir nokkra Planck-ferla, fyrir hluti sem eru misheitir og senda žvķ frį sér mismikila geislaorku.

sk_ringarmynd_4.jpg

Flatarmįliš undir hverjum Plank-ferli samsvarar žeirri orku sem viškomandi hlutur sendir samtals frį sér. Hęgt er aš skipta flatarmįlinu undir hverjum ferli ķ glugga og finna hversu mikla orku hluturinn sendir frį sér um hvern bylgju-glugga. Meš žessu móti er hęgt aš öšlast góša mynd af orku-įstandi Jaršar og andrśmsins.

Žótt hitanęmar sameindir andrśms endurvarpi jafnt ķ allar įttir, er endurvarp til Jaršar ekki alltaf 50%. Hlutföllin rįšast af ķ hvaša hęš upphafleg gleyping fer fram. Žvķ nęr Jöršu sem frum-gleypingin veršur, žeim mun stęrri hluti endurvarpast nišur og tekur žįtt ķ hitun hennar. Ef frum-gleypingin veršur ķ mikilli hęš, hefur hnöttótt lag Jaršarinnar įhrif. Ef frum-gleypingin veršur ķ mjög lķtilli hęš, koma byggingar, trjįgróšur og ójöfnur į yfirboršinu viš sögu.

Męlingar į orkustreymi ķ hitabeltinu yfir Kyrrahafi 1974.

Skżringarmynd 5 sżnir męlt orkustreymi frį andrśminu. Nišurstöšurnar eru lagšar yfir Planck-ferla sem sżna orkuflęši sem fall af bylgjulengd. Bylgjurófinu er skipt ķ glugga, žannig aš innan hvers glugga er hęgt aš nįlgast ferlana meš beinum lķnum. Ķ hverjum afmörkušum glugga eru įkvešnar hitanęmar sameindir rķkjandi. Meš žessum gögnum er hęgt aš reikna orkuflęši og orkujöfnuš fyrir hvern glugga fyrir sig og andrśmiš ķ heild sinni. Gluggar II og IV hleypa allri śtgeislun ķ gegn, en ķ öšrum gluggum eru varmabylgjurnar gleyptar og žeim endurvarpaš bęši upp og nišur.

sk_ringarmynd_5.jpg

Į Skżringarmynd 6 er sżnd śrvinnsla byggš į skżringarmynd 5. Dįlkar 1, 2 og 3 sżna hvernig orkuflęšinu frį Jöršu er skipt upp į glugga. Dįlkur 4 gefur žį Planck ferla sem samsvara męldri śtgeislun ķ gegnum andrśmiš. Dįlkar 5 og 6 gefa reiknaš orkuflęši um hvern glugga, sem samtals nemur 278,7 W/m2, sem er jafnt inngeislun Sólar. Žetta orkuflęši er żmist bein śtgeislun eša endurvarp. Dįlkar 7 og 8 gefa heildar orkuflęši įn skiptingar į glugga.

sk_ringarmynd_6.jpg

Į Skżringarmynd 7 er sżnt lķkan yfir orkujafnvęgiš, sem byggir į fyrrgreindum męlingum og śtreikningum. Innstreymi Sólar er 278,7 W/m2, sem samkvęmt Stefan-Bolzmann myndi gefa yfirboršshita Jaršar įn andrśms 265K (-8°C) sem er 10°C grįšum heitara en Jöršin öll įn andrśms. Hitastig Jaršar į žessum staš var 295K (+22°C) samkvęmt męlingunni, sem er 7°C grįšum heitara en Jöršin öll er talin vera.

sk_ringarmynd_7.jpg

Sjįlfvirk stżring er į hitastigi Jaršar.

Framangreind śrvinnsla sżnir aš CO2 getur ekki valdiš meiri hlżnun en nś žegar er oršin. Žannig kemur ķ ljós aš ķ CO2-glugganum endurvarpast 14,4 W/m2 til Jaršar, sem er 53,1% af heildinni ķ žeim glugga. Aš endurvarpiš er langt yfir 50% sannar aš frum-gleypingin skešur fast viš Jöršu, lķklega ķ innan viš 1 meters hęš. Aukiš magn CO2 ķ andrśminu getur žvķ ekki valdiš auknu endurvarpi og aukinni hlżnun. Žótt CO2 endurvarpaši til Jaršar allri hitageislun ķ CO2-glugganum, sem er śtilokaš, žį vęri einungis um aš ręša 12,7 W/m2 sem samsvarar um 2°C.

Endurvarp annara hitanęmra gastegunda til Jaršar er 136,3 W/m2, sem er 48,2% alls endurvarps ķ tilsvarandi gluggum. Af žessu hlutfalli mį rįša aš frum-gleyping žessa orkuhluta verši ķ um 5 km hęš. Žarna er žvķ fyrir hendi svigrśm til hlżnunar, en svigrśm sem hefur ekkert aš gera meš lķfsandann (CO2). Höfum ķ huga, aš um glugga II og IV fer 119,4 W/m2 įn nokkurs endurkasts – žessir gluggar eru galopnir og geta alls ekki valdiš neinni hlżnun Jaršar.

Žessu til višbótar mį nefna, aš 50 įra męlingar śr gervihnöttum hafa ekki greint neina breytingu į endurvarpi CO2 til Jaršar. Į sama tķma hefur magn CO2 ķ andrśminu aukist um nęr 30%. Śtilokaš er žvķ aš CO2 hafi valdiš aukinni hlżnun žetta tķmabil. Žeir sem samt halda žvķ fram, aš lķfsandinn (CO2) sé mikil ógn viš lķfrķki Jaršar, verša aš styšja mįlflutning sinn einhverjum rökum – aš öšrum kosti verša žeir įfram nefndir heimskingjar og ęrulausir dómsdagsspįmenn.


Rangar tilgįtur um hlżnun Jaršar og sannleikur ešlisfręšinnar

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Rangar tilgįtur um hlżnun Jaršar og sannleikur ešlisfręšinnar.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 24. september 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Trśbošar hlżnunar Jaršar af völdum aukins lķfsanda (CO2) hafa komiš įru sinni vel fyrir borš. Į Ķslandi er milljöršum króna įrlega variš ķ barįttu gegn sannleika ešlisfręšinnar. Žeir sem stjórna žessari herferš gegn hagsmunum Ķslands -Umhverfisrįšuneyti og Vešurstofan- boša haršlķnu-stefnu ķ anda ESB, įn žess aš bśa yfir ešlisfręšilegri grunnžekkingu.

Sólin og andrśmiš valda hlżnun Jaršar.

Allir hlutir senda frį sér orku ķ formi geislunar og žvķ heitari sem hluturinn er žeim mun orkumeiri er śtgeislunin. Žessi geislun er ķ formi rafsegul-bylgna og stuttar bylgjur flytja mikla orku en langar bylgjur minni. Sólin er mjög heit og sendir žvķ frį sér mikla orku meš stutt-bylgju geislun, en frį Jöršu berst lang-bylgju geislun.

Hiti Sólar stafar af kjarna-samruna, žar sem Vetni (H) breytist ķ Helķum (He), en hiti Jaršar stafar af žeirri geislun Sólar sem nęr yfirborši Jaršar. Viš stöšugt orku-įstand er inngeislun jöfn śtgeislun Jaršar. Orkubśskapur Jaršar er kjarni umręšunnar um hugsanlega hlżnun hennar. Eiginleikar andrśmsins koma hér afgerandi viš sögu.

Ķ andrśminu eru margar tegundir sameinda, sem sumar eru hitanęmar en ašrar ekki. Hitanęmar sameindir gleypa rafsegul-geisla af įkvešnum bylgjulengdum en fślsa viš öšrum. Eftir skamma meltingu, kasta sameindirnar frį sér orkunni til allra įtta ķ formi geisla meš sömu bylgjulend og žęr tóku viš henni. Mikilvęgustu hitanęmu sameindirnar eru vatnsgufa (H2O) og lķfsandi (CO2).

Ķ andrśminu er magn H2O sameinda įkaflega breytilegt. Ķ heišskżru vešri į eyšimörkum og heimskautasvęšum er nęr enginn raki ķ andrśminu. Ķ regnskógum hitabeltis getur rakinn hins vegar komist upp ķ 4.0% (40.000 ppm), męlt ķ rśmmįli. Til samanburšar er magn CO2 sameinda um 400 ppm.

Śtbreišsla gassins skiptir öllu mįli fyrir upptöku og endurvarp śtgeislunar. Gluggarnir į H2O gasinu valda žvķ aš upptaka žess er ekki fullnżtt. Nżting CO2 er hins vegar löngu oršin 100%. Aukiš magn CO2 hefur žvķ engin įhrif til aukinnar hlżnunar. Aš öšru jöfnu myndi hitastig Jaršar vaxa śr 15°C upp ķ 30°C, ef öllum gluggum į H2O hulunni vęri lokaš.

Žar sem endurvarpiš frį hitanęmu sameindunum er jafnt ķ allar įttir, berst helmingur til Jaršar og helmingur śt ķ himingeiminn. Auk žeirrar geislunar sem fer óhindraš ķ gegn um vatnsgufuna er endurvarp į milli hitanęmra sameinda einkennandi fyrir orku-geislun ķ andrśminu. Orkumiklir geislar Sólar sneiša aš mestu hjį sameindum andrśmsins og annaš hvort endurkastast af skżjum, snjóbreišum og öšrum hvķtum flötum, eša lenda į dökkum flötum Jaršar og hita žį upp.

Oft er reiknaš meš aš endurkast sólarljóss sé 30% og žvķ gagnast 70% til aš hita upp Jöršu. Žar sem Jöršin er hnattlaga og einungis skķn į helming hennar ķ einu, er dreifš orka į yfirborš Jaršar ašeins 25% af žeirra orku sem tiltęk er til upphitunar. Ef geisla-orka Sólar sem berst til Jaršar er 1371 W/m2 veršur jafndreifš sólarorka į yfirborš Jaršar: S = 1371 x 70% x 25% = 240 W/m2.

Lķkan til śtskżringar į orkujafnvęgi.

Skżringarmynd 1 sżnir lķkan af orkujafnvęgi ķ andrśmi Jaršar. Hitastig Jaršar er afleišing af žeirri orku sem Jöršinni berst frį Sólu og endurkastast frį andrśminu. Žekking į orkujafnvęginu er afgerandi um skilning į hlżnun Jaršar.

sk_ringarmynd_1_1292816.jpg

Innstreymi Sólarorku er metiš vera S=240 W/m2 og įn andrśms vęri śtstreymi frį Jöršu žaš sama. Samkvęmt lögmįli Stefan-Bolzmann ętti hitastig yfirboršs Jaršar žį aš vera 255K (-18°C). Stašreyndin er sś, aš hitastigiš er aš mešaltali 288K (+15°C). Hlżnunin stafar af endurkasti hitanęmra sameinda ķ andrśminu, einkum H2O og CO2. Žessi hlżnun af völdum andrśmsins gerir lķfvęnlegt į Jöršu. Varšandi lögmįl Stefan-Bolzmann sjį skżringarmynd 2.

sk_ringarmynd_2.jpg

Viš nśverandi ašstęšur er hitastig Jaršar 288K og śtstreymi frį henni J=390 W/m2. Til aš orkujafnvęgi rķki viš yfirborš Jaršar, hlżtur yfirboršinu aš berast 150 W/m2 sem endurvarp frį andrśminu. Hęgt er aš įętla aš CO2-sameindir endurvarpi F=20 W/m2. Afgangurinn E=130 W/m2 er endurvarp frį H2O-sameindum. Innstreymi er žvķ jafnt og śtstreymiš J=390 W/m2 – orkujafnvęgi rķkir.

Viš yfirborš andrśms er einnig jafnvęgis-įstand. Innstreymi Sólrorku er S=240 W/m2 og endurkast frį CO2-sameindum F=20 W/m2 og frį H2O-sameindum E=130 W/m2. Krafan um orkujafnvęgi veldur žvķ aš śtgeislun gegnum andrśmiš įn afskipta hitanęmra sameinda er A=90 W/m2. Śtstreymi frį andrśminu er žvķ jafnt og innstreymiš S=240 W/m2 – orkujafnvęgi rķkir.

Innistęša er fyrir hlżnun Jaršar.

Staša andrśmsins er žannig aš nżting endurvarps frį CO2-sameindum er 100% en frį H2O-sameindum 74%. Ef śtgeislun Jaršar vęri aš fullu gleypt af andrśminu myndi endurkast frį žvķ hękka ķ 240 W/m2, bęši upp og nišur. Jöršin sendir žį frį sér J=480 W/m2 . Stefan-Bolzmann jafnan segir okkur aš hitastig Jaršar sé žį 303K (+30°C). Eins og sést į skżringarmynd 3, er orkujafnvęgi viš Jöršu meš innstreymi 480 W/m2 og śtstreymi žaš sama J=480 W/m2. Viš yfirborš andrśms er einnig orkujafnvęgi meš śtstreymi 240 W/m2, sem er sama og innstreymiš S=240W/m2.

sk_ringarmynd_3.jpg

 


Ógnvęnleg trśarbrögš frį Saudi-Arabķu sem nefnast Sunni-Islam

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Ógnvęnleg trśarbrögš frį Saudi-Arabķu sem nefnast Sunni-Islam.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 21. maķ 2006.



Grétar H. Óskarsson.

Samkvęmt trśarlögum Mśslķma liggur daušarefsing viš žvķ aš lįta af trśnni. Taki Mśslķmi Kristna trś, gerist Bśddisti eša trśleysingi, skal hann lķflįtinn. Lög trśarinnar eru raunveruleg ķ löndum Mśslķma en ekki tįknręn eša einungis sišabošskapur eins og į Vesturlöndum. Žetta sést glöggt af nżlegum atburšum ķ Afganistan žar sem daušarefsing vofši yfir Afgana sem tekiš hafši Kristna trś. Žaš var ekki fyrr en margir helstu rįšamenn heims höfšu hótaš aš lįta af allri ašstoš viš Afganistan aš Hamid Karzai, forseti landsins, tók ķ taumana og lét lżsa trśvillinginn gešbilašan til žess aš forša honum frį lķflįti.

Fyrir margar ašrar syndir en trśvillu ber aš refsa fyrir meš lķflįti. Ayatollah Khomeni (fyrrum ęšstiklerkur ķ Ķran) setti fyrir nokkrum įrum stórfé til höfušs rithöfundinum Salman Rushdie fyrir aš skrifa bók sem féll ekki erkiklerkum Islams ķ geš og um ašra refsingu fyrir afbrotiš en lķflįt var ekki aš ręša. Sķšan hefur Salman Rushdie aš meira og minna leyti oršiš aš fara huldu höfši į Vesturlöndum.

Mśslķmar telja žaš syndsamlegt aš sjįist ķ bert hörund kvenna į almannafęri. Įriš 2002 hindraši trśarlögreglan ķ Mekka slökkvilišsmenn ķ žvķ aš bjarga tugum tįningsstślkna śt śr brennandi byggingu, vegna žess aš stślkurnar voru ekki meš hefšbundnar slęšur um höfušiš til žess aš hylja andlit sķn. Fjórtįn stślkur létust og fimmtķu slösušust. Žaš er erfitt aš trśa žvķ aš svona lagaš skuli geta įtt sér staš į 21. öldinni og žaš ķ einu rķkasta landi heims, Sįdi Arabķu, žar sem menntun og menning eru į hįu stigi.

Mśslķmar og Kristnir menn eiga žaš sameiginlegt aš telja guš sjįlfan hafa ritaš eša ritstżrt hinum helgu bókum sķnum, Kóraninum og Biblķunni. Mśslķmar viršast flestir trśa bókstaflega sinni helgu bók og tślkunum mśllanna į henni og eru žvķ trśarlega ķ sömu sporum og Kristnir menn voru į mišöldum į tķmum rannsóknarréttarins og galdrabrenna.

Nś į tķmum er žaš hins vegar einungis lķtill hluti Kristinna manna sem tślkar Biblķuna bókstaflega og trśir oršrétt į bošskap hennar. Kristnir bókstafstrśarmenn eru žó ekki eins hęttulegir og Mśslķmar, žvķ aš žeir fylgja sķšur öllum bošum Biblķunnar svo sem įkvęšum hennar um daušarefsingu fyrir žaš aš vinna į hvķldardaginn (2. Mósebók 31:15), aš leggja nafn gušs viš hégóma (3. Mósebók 24:16) og aš drżgja hór (3. Mósebók 20:10). Žetta umburšarlyndi Kristinna bókstafstrśarmanna mį vęntanlega rekja til žess aš Vestręn žjóšfélög ķ dag lķša ekki slķkan barbarisma. Margir Kristnir bókstafstrśarmenn skirrast žó ekki viš aš fórna jafnvel lķfi barna sinna į altari trśarinnar meš žvķ aš neita žeim um naušsynlega lęknishjįlp.

Fręndur okkar, Danir og Svķar, hafa oršiš illilega varir viš framferši Mśslķma. Danska blašiš Jyllandsposten birti teikningar af Mśhameš spįmanni og kęršu Danskir Mśslķmar blašiš og Danska rķkiš fyrir gušlast til mśllanna ķ Egyptalandi og Miš-Austurlöndum meš hrikalegum afleišingum. Til žess aš sverta Dani enn frekar ķ augum mśllanna fölsušu Dönsku Mśslķmarnir til višbótar nokkrar skopmyndir af spįmanninum og sögšu žęr lķka hafa birst ķ Jyllandsposten.

Sęnska žjóšin varš žrumu lostin fyrir nokkrum įrum žegar Sęnskur Mśslķmi myrti tvķtuga dóttur sķna, sem fędd var og uppalin ķ Svķžjóš, fyrir žį synd aš trślofast fyrrverandi skólabróšur sķnum. Stślkan hafši ekki veriš manni gefin af föšurnum, hśn var sennilega ekki hrein mey lengur og meš framferši sķnu hafši hśn sett svartan blett į heišur fjölskyldunnar sem ekki varš afmįšur nema meš lķflįti hennar. Lög trśarinnar og hefšir Mśslķma voru landslögum ęšri aš mati föšurins og hann myrti dóttur sķna meš köldu blóši. Viš réttarhöldin sżndi hann engin merki išrunar, hann hafši ekkert brotiš af sér, žetta var vilji Allah.

Mśslķmar reisa moskur vķša į Vesturlöndum žar sem žeir eru bśsettir. Auk trśariškana ķ moskunum, nota Mśslķmar žęr til trśarlegrar fręšslu og żmiss konar félagsstarfs. Ungu mennirnir sem sprengdu upp nešanjaršarlestirnar ķ London sķšastlišiš sumar og drįpu fleiri tugi saklausra borgara voru Breskir Mśslķmar, fęddir og uppaldir ķ Englandi. Žeir höfšu hlotiš trśarlega fręšslu og leišsögn Breskra mślla og fóru sķšan til Pakistan aš lęra hryšjuverk sem žeir svo frömdu ķ nafni Allah į Breskum almenningi, trśleysingjunum sem bölvun gušs er yfir (Kóraninn 2:89).

Mśslķmar į Ķslandi hafa sótt um leyfi til aš reisa mosku ķ Reykjavķk og yrši slķkt įn efa lyftistöng fyrir Islam hér į landi. Hugsanlega myndu einhverjir Ķslendingar taka Islamska trś (žaš er ekki daušasök į Ķslandi) og hver veit nema žeir fęru eša yršu einhvern tķmann sendir til alvöru Mśslķmalands til žess aš fullnema sig ķ fręšunum.

Viš Ķslendingar erum aš fį smjöržefinn af žvķ sem hinar Noršurlandažjóširnar hafa mįtt bśa viš sķšustu įrin en vonandi kemur ekki aš žvķ aš hér verši framin hryšjuverk į almenningi eins og hjį vinažjóšum okkar Bandarķkjunum, Bretlandi og Spįni svo ašeins nokkrar séu nefndar. Žaš vęru ill örlög.

 


Magnžrungin leiksżning ķ Wiesbaden um »Söngva Satans«

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Magnžrungin leiksżning ķ Wiesbaden um »Söngva Satans«.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 22. įgśst 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Metsölubókin »Söngvar Satans«, eftir Salman Rushdie, var gefin śt 1988 og įriš eftir kom hśn śt ķ Ķslendskri žżšingu Įrna Óskarssonar og Sverris Hólmarssonar. Mśslima-klerkar notušu bókina sem įtyllu til aš demba »fatwa« į höfundinn og hvetja til morša į öllum sem kęmu aš śtgįfu og sölu hennar. Sumum kom žetta ofstęki į óvart, en žeir sem žekkja sögu Islams vita, aš žessi įtrśnašar hefur ķ 1400 įr nęrst į miskunarlausum hryšjuverkum.

Jihad (moršęši Mśslima) er fordęmt af öllu sišušu fólki og ķ 14 aldir hefur umheimurinn veriš nokkuš samtaka um barįttu gegn žessari plįgu. Nś bregšur svo viš, aš fjölmargir rįšamenn į Vesturlöndum misskilja įstandiš hrapalega og varpa fram hinum frįleitustu afsökunum fyrir moršum Mujahida (žeirra sem stunda Jihad). Įstęšan viršist vera einfeldningsleg įst į fjölmenningu auk lamandi ótta viš aš styggja Mśjahidana.

»Söngvar Satans« komin į fjalir leikhśsanna.

Eins og öll bókmenntaverk bżšur »Söngvar Satans« upp į margvķslega framsetningu og tślkun. Fyrir tilstilli leikhśsmannsins Uwe Eric Laufenberg hafa Žjóšverjar tekiš forustu viš aš fęra »Söngvar Satans« į leiksviš. Fyrsta leiksżning ķ heiminum sem byggir į bókinni, fór fram 2008 ķ Hans-Otto-Theater ķ Potsdam, undir leikstjórn Uwe og ķ leikgerš hans. Įtta įrum sķšar endurtekur hann leikinn, en aš žessu sinni sem leikhśsstjóri ķ Hessischen Staatstheaters Wiesbaden. Verkiš var frumsżnt 19. maķ 2016, undir leikstjórn Ihsan Othmann, sem er Kśrdi frį Ķrak.

Žessar tvęr leikgeršir af »Söngvum Satans« eru mismunandi, sś fyrri samin af Uwe en sś sķšari af Anna-Sophia Güther. Leikdómar um sżninguna ķ Wiesbaden leiša ķ ljós, aš žarna er į ferš magnžrungin leiksżning, sem brżnt erindi į viš allt hugsandi fólk. Leikritiš undirstrikar greinilega harmsögulegan fįrįnleika Mśslima-trśarinnar. Hér er umsögn um sżninguna, sem birtist ķ Süddeutsche Zeitung:

»Hin rśmlega žriggja klukkustunda leiksżning bżšur įhorfendum upp į langt feršalag um sögu trśarbragša heimsins, sem bęši er skemmtilegt og atburšarķkt, en fjallar žó sérstaklega um grundvallar-atriši lķfsins, heimspekinnar og skįldskaparins. Leikstjórinn og įtta manna leikhópur hans nį frįbęrum įrangri ķ tślkun hinnar 700 blašsķšna löngu skįldsögu, sem allir žekkja af oršspori en lķklega fįir hafa lesiš til enda og jafnframt aš skapa įhorfendum ógleymanlega kvöldstund. Ķ sżningunni koma fyrir gvušir, »Allah-u Akbar«, englar, Djöfullinn og žar aš auki manneskjur sem eru einfaldlega allt of mannlegar. Fengist er viš stórar spurningar um tilveruna – sem almennt er hįš innri mótsögnum lķfsins – og žar aš auki żmist ljśf eša leiš, allt eftir upplifun og tilfinningum hverrar manneskju, meš sķnar efasemdir og veikleika.«

»Leikverkiš »Die Satanischen Verse« ögrar vissulega įhorfendum, en er um leiš hin bezta skemmtun. Hęgt er aš sökkva sér djśpt ķ bošskap verksins, en einnig er einfaldlega hęgt aš njóta stundarinnar og hrķfast af leiknum. Sérstaklega į žetta viš žegar leikurinn ólgar af lķfsfjöri um leiš og gert er lśmsk grin aš žeim öflum ķ Mśslima-heiminum, sem vilja einmitt banna žessa sżningu. Langvinn og kröftug fagnašarlęti ķ lok sżningarinnar sagši allt um žakklęti įhorfenda, fyrir hugrekki og einbeittan vilja žeirra sem stóšu aš henni og fjöllušu į leiksvišinu um eldfimt višfangsefni į varhugaveršum tķmum.«

Danir fį ekki aš sjį »Söngva Satans« – hvaš meš Ķslendinga ?

Į įrinu 2015 hóf žjóšleikhśs Danmerkur (Det Kongelige Teater) undirbśning aš sżningu »Söngva Satans«. Gert var rįš fyrir aš frumsżning yrši 2018 og žótti vel til falliš aš halda meš žeim hętti upp į 30 įra śtgįfu-afmęli bókarinnar. Ašal hvatamašur sżningarinnar var leikstjórinn Hassan Preisler, sem er Mśslimi frį Pakistan. Ķ vor bįrust hins vegar žęr fréttir, aš ekkert yrši af sżningunni og Hassan fullyršir aš rįšamenn séu óttaslegnir og žori ekki aš ögra Mśslimum og fjölmenningunni. Aš sögn Hassans er »Söngvar Satans« einstaklega vel til žess falliš aš flytja į leiksviši:

»Verkiš er mjög tilfinningarķkt og įhrifamikiš. Er hęgt aš ķmynda sér sterkara upphaf en flugrįn sem endar meš ósköpum – flugvélin ferst yfir Ermasundi og allir farast nema tveir Indverskir leikarar, sem umbreytast ķ Gabrķel erkiengil og Satan sjįlfan. Ętlunin er aš tónlist skipi stóran sess ķ verkinu, meš söng og hljómhrifum. Fyrir Danskt leikhśslķf er mikilvęgt aš verkiš verši tekiš til sżningar og žannig sköpuš leiksżning sem varšar eitt af stóru mįlum heimsins og skilur sig frį sjįlfhverfri mešalmennsku. Viš eigum aš rękta leikhśslķf sem sżnir djarfleika gagnvart umheiminum, sem viš öll vitum aš stendur ķ ljósum logum. Raunar žurfum viš ekki aš leita aš eldsvoša į hjara veraldar – heldur lķtum til okkar eigin nįgrennis.«

Hvar stendur Ķslendskt leikhśs, sem į sambęrilega möguleika og žaš Danska ? Viljum viš eiga leikhśs sem žorir aš eiga samręšu viš landsmenn og umheiminn, meš žvķ aš fjalla um erfiš og tilfinninga-žrungin mįlefni ? Eša vilja Ķslendingar halda leikhśsinu til hlés og foršast vķsvitandi flókna umręšu um trśarbrögš, žjóšerni, fjölmenningu og stjórnmįlalega rétthugsun ?

 


»Fatwa« į hendur Salman Rushdie – leišari į fjögurra įra afmęli

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

»Fatwa« į hendur Salman Rushdie – leišari į fjögurra įra afmęli.

Fyrst birt ķ Alžżšublašinu 04. marz 1993.



Ingólfur Margeirsson (lķklega).

Nś eru rétt fjögur įr lišin frį žvķ öfgamenn śr röšum ķranska klerkaveldisins lżstu breska rithöfundinn Salman Rushdie réttdrępan vegna skįldsögunnar Söngvar Satans. ķrönsku mśllarnir bęttu um betur; žeir lżstu žvķ yfir aš žaš vęri skylda sérhvers mśslims aš myrša Rushdie ef tök vęru į. Sķšan hafa samtök og einstaklingar sem tengjast mśslimum lagt fé honum til höfušs, - og rithöfundurinn snjalli hefur veriš į stöšugum flótta sķšan, hvergi óhultur. Ofsóknirnar hafa raunar ekki beinst aš honum einum; forlög sem gįfu bókina śt sęttu lķka ofsóknum og sprengjuhótunum, og vķša var rįšist į žżšendur bókarinnar. Japanski žżšandinn var žannig myrtur, og sį ķtalski sęršur illilega.

Salman Rushdie er af indversku foreldri; fremstur mešal jafningja ķ žeirri vösku sveit breskra rithöfunda sem rekja uppruna sinn til hinna gömlu nżlenda heimsveldisins, en žeir bera nś uppi bókmenntasköpun ķ landinu. Hann vakti fyrst verulega athygli meš bók sinni Mišnęturbörnin, sem fęrši honum hin žekktu Booker veršlaun ķ Bretlandi; ķ kjölfar hennar komu nokkrar bękur, uns Söngvar Satans reyttu klerkaveldiš ķ Ķran til reiši. Ofsóknir mśslima į hendur Rushdie tęttu sundur feril hins efnilega höfundar, sem margir spįšu Nóbelsveršlaunum fyrr en seinna, - enda erfitt aš skrifa meistaraverk į stöšugum flótta. Söngvar Satans komu śt hjį Mįli og Menningu fyrir jólin 1989 ķ snjallri žżšingu Įrna Óskarssonar og Sverris Hómarssonar.

Bókin er einstakt listaverk, žar sem höfundurinn nżtti sér žekkingu sķna og uppeldi ķ hinni mśslķmsku veröld, og spann žrįš, sem laut hinum hefšbundnu lögmįlum skįldsögunnar. I henni er fjallaš frjįlslega um Spįmanninn, en hvergi fariš śt fyrir žau mörk sem skįldsagan setur sjįlfri sér. Hinn lįtni höfušklerkur, Ajatolla Kómeini, taldi aš sjįlfum sér vegiš ķ lķkingamįli bókarinnar, en įtylla hans fyrir daušadóminum var meint gušlast Rushdie, žegar hann lętur ašra af ašalpersónum bókarinnar dreyma för Spįmannsins į vit gjafmildra kvenna.

Ofsóknirnar gegn Rushdie voru lķka notašar ķ hreinum pólitķskum tilgangi ķ sumum löndum mśslima. Stjórnvöld, ekki ašeins ķ Ķran heldur lķka löndum į borš viš Pakistan, gengu fram fyrir skjöldu og mögnušu upp gerningavešur į hendur honum til aš beina sjónum óįnęgšs almennings frį lélegum kjörum. Žannig bjuggu žau til ódżrt skotmark śr Salman Rushdie til aš lęgja öldur heimafyrir; stóšu fyrir miklum mótmęlum, og veittu ólgu fólksins ķ farveg, sem žeim var hagfelldur. Rķkisstjórnir Vesturlanda stóšu hins vegar įlengdar hjį, settu lengi vel kķkinn fyrir blinda augaš, - og višskiptahagsmuni sķna gagnvart löndum mśslima ofar viršingunni fyrir tjįningarfrelsinu.

Skįldverk er skįldverk, - og ekkert annaš. Sök Rushdie var sś ein, aš voga sér aš nżta žau mannréttindi, sem ķ dag liggja til grundvallar vestręnu Iżšręši: tjįningarfrelsiš. Fyrir žaš er hann hundeltur, og fram į sķšustu mįnuši hefur hann hlotiš skammarlega lķtinn stušning žeirra rķkisstjórna Vesturlanda, sem ķ orši kvešnu lķta į frelsi einstaklingsins til aš tjį sig innan ramma samžykktra laga, sem helgan rétt.

Bresk stjómvöld ęttu sérstaklega aš skammast sķn. Ķ landi, sem stįtar af traustasta lżšręšiskerfi heimsins, hefur Rushdie einungis notiš žeirrar lįgmarksverndar, sem ofsóttum manni ber. Hann fęr aš vķsu lögregluvernd og yfirvöld ašstoša hann viš aš fara huldu höfši. Aš öšru leyti hafa bresk stjórnvöld litiš į hann sem žorn ķ eigin holdi.

Rithöfundar um allan heim hafa veriš duglegir viš aš halda mįli Rushdies į lofti; ķ sķšasta tķmariti Mįls og Menningar birtist žannig žżdd grein eftir skįldiš Milan Kundera. Žar gagnrżnir Kundera bresku stjórnina haršlega fyrir ašgeršaleysi, og kvešur hana ķ raun hafa gengist inn į forsendur ķrönsku heittrśarklerkanna, ķ stašinn fyrir aš verja rétt Rushdies - og žar meš allra rithöfunda - til aš tjį sig innan hefšar skįldsögunnar. Įsakanir klerkaveldisins hafi ķ raun hlotiš hljómgrunn stjórnarinnar, menn greindi einungis į um stig refsingarinnar. Kundera vķsar til ummęla žįverandi forsętisrįšherra Breta, Margrétar Thatcher, sem lżsti yfir aš henni fyndist bók Rushdie „verulega hneykslanleg" og minnir į ótrślegan undirlęgjuhįtt utanrķkisrįšherra hennar, Geoffrey Howe. En Howe lét hafa eftir sér:

„Rķkisstjórninni og hinni bresku žjóš finnst žetta vond bók. Hśn er įkaflega gagnrżnin og dónaleg ķ okkar garš. Hśn lķkir Stóra Bretlandi viš Žżskaland Hitlers. Okkur finnst žetta jafn slęmt og mśslimum, sem sįrnar aš rįšist sé gegn trś žeirra."

Žessi ummęli breska utanrķkisrįšherrans eru rugl, ekkert ķ bókinni réttlętir žau. Žvķ mišur gįfu žau klerkaveldi mśslimanna nįnast gręnt Ijós į aš halda įfram tilraunum sķnum til aš koma rithöfundinum fyrir kattarnef.

Nś hafa bresk stjómvöld aš vķsu lķtillega tekiš viš sér, en alltof seint. Žau hafa vķsaš mįli hans til mannréttindanefndar Sameinušu Žjóšanna; Noršurlandarįš hefur samžykkt įlyktun honum til stušnings, Kanadamenn og Žjóšverjar stöšvaš lįnafyrirgreišslu til ķrana, og į žżska žinginu var samžykkt įlyktun allra flokka sem lżsti įbyrgš į hendur ķrönum, ef eitthvaš kęmi fyrir Rushdie.

Mįl Salman Rushdie kemur öllum viš. Žaš snżst ekki um einn mann, heldur um rétt listamanna til sköpunar, - um tjįningarfrelsi. Ķslendsk stjórnvöld ęttu aš lįta mįliš til sķn taka, og žaš vęri viš hęfi aš utanrķkisrįšherra bókažjóšarinnar byši Salman Rushdie ķ heimsókn til Ķslands, til aš sżna öllum heiminum hvar afstaša okkar liggur.

 


Pįfinn žorir - stórmerk ręša ķ Regensburg

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Pįfinn žorir - stórmerk ręša ķ Regensburg.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 01. október 2006.



Loftur Altice Žorsteinsson.

KATÓLIKKAR hafa fengiš į pįfastól mann sem žorir aš segja sannleikann og žaš jafnvel um Mśslima. Hinn 12. september sķšastlišinn hélt pįfinn Benedikt XVI (Joseph Alois Ratzinger) ręšu viš hįskólann ķ Regensburg. Ķ ręšunni heldur pįfinn žvķ fram aš trśin į Kristinn Gvuš byggist į rökręnum grunni. Žetta višhorf hlżtur aš koma żmsum į óvart, en rök pįfans eru sannfęrandi og ręšan öll hin vandašasta.

Ķ mįli sķnu kemur pįfinn vķša viš og mešal annars hefur eftir orš Bżsanska keisarans Manuels II Palaiologus, sem talin eru vera frį įrinu 1391. Ummęli Manuels um Mśhamešstrś voru jafn sönn į fjórtįndu öld og žau eru enn žann dag ķ dag. Hins vegar er Mśslimum annaš betur gefiš en aš sżna umburšarlyndi og žvķ ekki viš öšru aš bśast en žeir bregšist illa viš og noti tękifęriš til aš drepa fįein börn og gamalmenni, til dżršar Allah.

Sérstaša Kristni er fólgin ķ sambśš trśar og rökhyggju.

Žegar ręša pįfans er lesin kemur ķ ljós aš hśn fjallar aš mjög litlu leyti um Mśslima. Meginefni ręšunnar er sambśš og sameining trśar og rökhyggju (reason, vernunft) ķ Kristinni trś. Pįfinn rekur žetta samband frį upphafi og fęrir sterk rök fyrir žeirri skošun aš sérstaša Kristinnar trśar sé einmitt fólgin ķ žessu sambandi. Žaš sem felst ķ žessu sambandi trśar og rökhyggju er aš sambandiš "orsök - afleišing" er gilt fyrir Gvuši, sem tryggir samstarf Kristni og vķsinda. Til samanburšar er Allah duttlungafullur, órökvķs og oft illgjarn. Vķsan pįfans til ummęla keisarans Manuels II (1350-1425) er skemmtileg. Manuel II segir:

»Blóšsśthellingar eru ekki žóknanlegar Gvuši og órökvķs hegšun stingur ķ stśf viš ešli Gvušs. Gvušstrś er afkvęmi sįlarinnar, en ekki lķkamlegt afkvęmi. Žeir sem vilja stunda trśboš verša aš vera vel mįli farnir og fęra góš rök fyrir skošunum sķnum. Ofbeldi og hótanir eiga ekki erindi ķ žessu sambandi...til aš sannfęra manneskju sem lżtur rökhugsun er ekki vęnlegt aš beita haršneskju, vopnavaldi, né heldur moršhótunum..

Pįfinn vitnar einnig til umsagnar fręšimannsins Theodore Khoury, sem ritstżrši śtgįfu um skrif Manuels II:

»Fyrir keisaranum ķ Miklagarši, sem mótašur var af Grikkneskri heimspeki, eru žetta augljós sannindi. Samkvęmt Mśslimskum fręšum er Allah hins vegar fullkomlega órökręnn (transcendent). Vilji hans er ekki hįšur neinum takmörkunum, sem okkur er kunnugt um, ekki einu sinni vitręnum.«

Ķ žessu samhengi er bent į, aš einn žekktasti kennimašur Mśhamešstrśar, Ibn Hazm (994-1064), gekk svo langt aš lżsa yfir:

»Allah er ekki einu sinni bundinn af eigin oršum og hann hefur engar skuldbindingar um aš opinbera okkur sannleikann. Ef žaš vęri Allahs vilji yršum viš jafnvel aš įstunda villutrś.«

Pįfinn fylgir žessu eftir:

»Skilningur okkar į Gvuši og žar af leišandi hvernig viš iškum trś okkar veldur žvķ aš viš stöndum frammi fyrir erfišu vali, sem er sérstaklega ögrandi į okkar tķmum. Er sś sannfęring eingöngu Grikknesk hugmynd, aš órökrétt hegšun brjóti ķ bįga viš ešli Gvušs, eša er um aš ręša eilķfan og ófrįvķkjanlegan sannleika? Ég tel, aš hér getum viš fundiš djśpstętt samręmi į milli Grikkneskrar heimspeki og skilnings Biblķunnar į Gvušstrś. Gušspjallamašurinn Jóhannes umoršaši fyrsta vers fyrstu Mósebókar, žegar hann byrjaši inngang Gvušspjalls sķns meš oršunum: Ķ upphafi var "logos". Žetta er einmitt oršiš sem keisarinn notaši: Gvuš framkvęmir "meš logos".

Ķ upphafi var Oršiš, og Oršiš var hjį Guši, og Oršiš var Guš.

Logos merkir samtķmis "röksemd" og "orš" - röksemd sem er skapandi og fęr um aš deila meš sér, en jafnframt sem röksemd (reason, vernunft). Jóhannes felldi žannig endanlegan śrskurš um hugtakiš Gvuš, ķ skilningi Biblķunnar. Ķ žessu orši (logos) nį allir žęttir Biblķutrśarinnar saman og mynda samręmi, žótt žeir séu oft erfišir višfangs og samanflęktir. Gvušspjallamašurinn segir: Ķ upphafi var "logos" og "logos" er Gvuš.

Sķšar ķ ręšu sinni fjallar pįfi um tilraunir til aš afmį rökhyggjuna śr Kristinni trś og fęra hana til žess horfs sem žekkt er ķ trś Mśslima. John Duns Scotus (1265-1308) er talinn fulltrśi višhorfa af žessu tagi og hann mun hafa komiš fram meš hugtakiš "voluntas ordinata", sem felur ķ sér alręši duttlungafulls Gvušs, sem vęri fullkomlega órökvķs. Žannig gęti hann hafa sett žyngdarlögmįliš ķ gęr og afnumiš žaš į morgun. Viš sjįum hvaš yrši um vķsindin, ef raunveruleikinn vęri svona.

Hęgt er aš taka undir orš pįfans fram aš žessu, en žegar hann fer aš fjalla um Sišbótina viršist vanta skilning į orsökum hennar. Hann viršist telja aš žar hafi Gvušfręšingar rįšiš ferš, en ég er annarrar skošunar. Žaš er rétt aš Mótmęlendur vilja leita trśarinnar millilišalaust ķ Biblķunni og hafna ofvaldi prestanna ķ Gvušlegum efnum. Hins vegar mį ekki gleymast, aš orsaka Sišbótarinnar var fremur aš leita ķ veraldlegum umsvifum Katólsku kirkjunnar en Gvušfręšilegum įgreiningi. Katólska kirkjan hafši gróflega misnotaš ašstöšu sķna og baršist villimannlega gegn Sišbótarkröfum. Aš žvķ er ég best veit byggist Lśtherstrś ekki sķšur en Katólsk į rökvķsum Gvuši, sem stendur viš žau lögmįl sem Hann hefur bśiš nįttśrunni.

 


Lżšręšiš sętir įrįsum - frį žeim sem haldnir eru mestri »lżšręšisįst«

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Lżšręšiš sętir įrįsum - frį žeim sem haldnir eru mestri »lżšręšisįst«.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 09. jślķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Žeir sem hafa įnetjast Samfylkingunni trśa žvķ, aš fyrrverandi formenn flokksins Jóhanna Siguršardóttir og Įrni Pįll Įrnason, séu riddarar lżšręšisins. Žetta eru öfugmęli, eins og hér veršur sannaš. Žessir formenn hafa alla tķš siglt undir fölsku flaggi og sama gildir um Samfylkinguna ķ heild.

Dęmi um »lżšręšisįst« Samfylkingar er fundurinn ķ Efstaleiti žar sem samžykkt var, aš hrekja forsętisrįšherra frį völdum. Annaš dęmi er samkoma Samfylkingar į Austurvelli, žar sem įkvešiš var aš rjśfa Alžingi og boša til kosninga, heilu įri fyrr en Stjórnarskrįin gerir rįš fyrir.

Af tómri »lżšręšisįst« krafšist Samfylking žess aš kosiš yrši um innlimun Ķslands ķ Evrópusambandiš, žótt hvorki žjóš né Alžingi hafi įhuga į ESB-ašild. Enginn vitiborinn mašur ķ Evrópu hefur įhuga, aš lśta ólżšręšislega og yfiržjóšlega Brussel-valdinu. Af einhverri įstęšu hefur Samfylking ekki krafist žjóšaratkvęšis um ašild Ķslands aš Evrópska efnahagssvęšinu og Schengen. Skortir žó lżšręšislegt umboš til ašildar landsins aš žeim samtökum.

Icesave-stjórnin og »lżšręšisįst« Samfylkingar.

Sumum žótti vera merki um sigurgöngu lżšręšisins, aš 2009 skipaši forsetinn landinu rķkisstjórn, sem jafnan er nefnd Icesave-stjórnin. Žessi rķkisstjórn braut allar sišareglur sem žekkst hafa. Heimssögulegar Icesave-kosningar fóru fram, fyrst 06.03.2010 og sķšan 09.04.2011. Ķ ręšu į Alžingi 01.03.2010 sagši forsętisrįšherrann Jóhanna Siguršardóttir um komandi žjóšaratkvęši:

»Mašur veltir fyrir sér: Er žetta ekki hįlfgeršur hrįskinnsleikur? Er žessi žjóšaratkvęšagreišsla ekki marklaus žegar fyrir liggur annaš tilboš į boršinu sem viš gętum fengiš? Mašur veltir lķka fyrir sér, aš ef svo fęri aš samningar tękjust ķ žessari viku og eru bęši stjórn og stjórnarandstaša aš vinna ķ žvķ, er žį įstęša til aš halda žessari žjóšaratkvęšagreišslu til streitu ef žaš liggur allt annar og betri samningur į boršinu?«

Eru Ķslendingar ekki lįnsamir, aš eiga svona »stjórnvitringa«, sem eru fullir réttlętiskenndar og sannir lżšręšissinnar? Ķ Alžingiskosningunum 2013 sżndi žjóšin Samfylkingunni »žakklęti« sitt, en skömmu fyrir kosningarnar varš Įrni Pįll Įrnason formašur hins mikla lżšręšisflokks. Aš sjįlfsögšu er Įrni Pįll kyndilberi lżšręšisins, eins og fyrirrennari hans.

Minnihluta-lżšręši er hugšarefni Samfylkingar.

Margir hafa tališ, aš ekki fari saman orš og geršir hjį Samfylkingu. Mikiš sé talaš um lżšręši og kosningar, en žegar flokkurinn er ķ ašstöšu til aš virkja lżšręšiš, žį skorist Samfylkingin undan merkjum. Žetta er sannleikanum samkvęmt, en spurningin er hvers vegna? Ķ fęrslu į Facebook 25.06.2016 leišir Įrni Pįll Įrnason okkur ķ allan sannleikann. Hann mišlar grein eftir Kenneth Rogoff, um śtgöngu Bretlands śr Evrópusambandinu, en Rogoff er aušmjśkur žjónn alžjóša fjįrmagnsins. Greinina segir Įrni vera sannkallaš meistarastykki og birtir eigin hugleišingar sem bergmįl af Rogoff:

»Lżšręši snżst ekki um aš nį einu sinni meira en helmingi kjósenda, į óljósum forsendum. Žvert į móti er lżšręšiskerfi okkar og frišur og velsęld Vesturlanda byggš į skuldbindingu um sameiginleg örlög og aš lönd deili byršum meš žeim hętti aš sum leggja stundum miklu mun meira af mörkum en önnur.«

Žarna kemur skżrt fram hverja sżn Įrni hefur į lżšręši. Flestir telja aš lżšręši snśist um samfélagssįttmįla, sem felur ķ sér aš meirihluti manna fįi rįšiš įkvöršunum. Žetta fyrirkomulag gerir rįš fyrir aš sérhver mašur hafi eitt atkvęši. Til aš gagnrżna žetta fyrirkomulag, hafa Rogoff og skošanabręšur hans fundiš upp hugtökin »meirihluta-lżšręši« og »minnihluta-lżšręši«. Ég biš menn aš halda ró sinni, žetta er hlišstętt žvķ sem fręšimenn (ekki vķsindamenn) į flestum svišum dunda sér viš.

Minnihluta-lżšręši er ekkert lżšręši.

Hugtakiš »minnihluta-lżšręši« er bara svķviršileg brella, en vopnašur henni kemst Įrni og Samfylking aš žeirra nišurstöšu, aš žeim beri réttur til aš rįša öllum įkvöršunum samfélagsins. Meš žessu hugarfari er Evrópusambandinu einnig stjórnaš og žess vegna er hiš ólżšręšislega og yfiržjóšlega Brussel-vald brjįlaš śr vonsku, vegna brotthvarfs Bretlands. Til frekari śtskżringar į hugmyndum sķnum um lżšręši, segir Įrni:

»Žjóšaratkvęšagreišslur geta veriš naušsynlegar stundum, en žęr brjóta nišur žetta net lżšręšisins sem viš höfum byggt upp ķ Vestur Evrópu, žar sem fjölbreyttir hagsmunir vegast į og fólk ręšir sig aš nišurstöšu. Žęr kljśfa rķki og žjóšir og brjóta nišur samfélagslega samheldni. Auka įtök og flokka okkur ķ okkur og hina. Geršu žaš hjį okkur ķ Icesave, geršu žaš ķ Skotlandi.«

Eftir žessa mikilvęgu afhjśpun hjį Įrna, er deginum ljósara aš žegar Samfylking ręšir um lżšręši, žį er įtt viš »minnihluta-lżšręši« sem er aušvitaš ekkert lżšręši, heldur gamaldags höfšingaręši. Ašdįun į »minnihluta-lżšręši« fer gjarnan saman meš hatri į Lżšveldinu okkar og pólitķskri rétthugsun. Nśna krefst pólitķsk rétthugsun Samfylkingar, aš upp verši tekinn Kristniréttur Įrna Žorlįkssonar frį 1275, sem innihélt kirkjugriš.

 


Ofbeldisfól glugga ķ trśarrit

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Ofbeldisfól glugga ķ trśarrit.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 10. janśar 2016.



Kristjįn Jónsson.

Lišsmenn Rķkis ķslams, IS, eru alręmdir fyrir hrottaskap. Ķ könnun Pew-stofnunarinnar frį nóvember sl. kemur fram aš žorri fólks ķ arabalöndum er mjög andvķgur samtökunum en allt aš 20% mśslķma ķ Pakistan og Nķgerķu styšja žau.

Fjöldi vestręnna frammįmanna hefur fullyrt aš IS tengist ekkert ķslam. En ķmamar og leištogar mśslķmarķkja segja žó aldrei aš IS-menn séu gušleysingjar, segja engan hafa vald til žess aš kveša žann dóm yfir mśslķmum.

Er heimur ķslams žjakašur af ofbeldi vegna žess aš trśarbrögšin sjįlf żti undir slķka hegšun? Eša eru žaš sérstakar, sögulegar kringumstęšur, t.d. kśgun vestręnna stórvelda į sumum žjóšum ķslams, sem hafa valdiš ofbeldi, stöšnun, žröngsżni og mišaldahugsunarhętti sem engin leiš er aš laga aš vestręnum samfélögum?

Nóg er um heift og višbjóšslegar moršhótanir ķ trśarritunum, aš ekki sé minnst į stefnuskrį Hamas og annarra hryšjuverkasamtaka. Og Freedom House-stofnunin bandarķska hefur lżst žvķ ķ skżrslu hvernig bošaš er hatur į öllum öšrum en mśslķmum ķ opinberum trśfręšsluritum fyrir börn ķ Sįdi-Arabķu en žar eru ofsatrśarmenn Wahhabi-mśslķma viš völd.

„Mśslķmum er skipaš aš „hata“ kristna, gyšinga, „fjölgyšistrśarmenn“ og ašra „gušleysingja“, žar į mešal mśslķma sem ekki eru wahhabķtar žó aš, svo furšulega sem žaš hljómar, žeim sé sagt aš sżna žeim „ekki óréttlęti“, segir ķ skżrslunni.

Vķša ķ Kóraninum og svonefndum hadķtum (mörg žśsund frįsögnum af Mśhameš spįmanni og lķfi hans) er fariš höršum oršum um žį sem svķkja trśna, aš ekki sé minnst į villutrśarmenn. Žeir eigi ekkert gott skiliš.

En ķ Kóraninum er einnig lögš žung įhersla į mildi Allah og miskunnsemi [gagnvart Mśslimum], hvatt til frišar. Kóraninn er žvķ, eins og Biblķan og fleiri trśarrit, fullur af mótsögnum. Stóri vandinn er aš verulegur hluti žeirra 1600 milljóna manna um allan heim sem ašhyllast ķslam hampar fyrst og fremst herskįu ummęlunum, hatri og hroka. Milljónir žeirra vilja strķš og hermdarverk.

Barįttukona ķ hęttu.

Ayan Hirsi Ali er sómölsk aš uppruna og alin upp ķ ķslamstrś en hefur kastaš trśnni. Fjöldi mśslķma įlķtur aš žaš sé daušasök. Hśn bżr nś ķ Bandarķkjunum og nżtur stöšugt verndar öryggisvarša vegna žess aš ofstękismenn hóta aš myrša hana vegna haršrar gagnrżni hennar į ķslam og kvennakśgun mešal mśslķma.

Menn eigi aš taka žaš alvarlega, segir Hirsi Ali, žegar hryšjuverkamenn vitna oršrétt ķ Kóraninn. Ekki mį lķta svo į aš žeir séu bara aš nota žessar trśarlegu tilvitnanir sem eins konar reykjarslęšu til aš fela raunverulegu įstęšurnar fyrir hatri sķnu. Fįtękt og eymd ķ heimi mśslķma séu aušvitaš heppilegur jaršvegur fyrir ofstęki en hryšjuverkamennirnir séu sjaldnast aš berjast gegn félagslegu eša efnahagslegu óréttlęti. Žeir vilji bara framfylgja bošum spįmannsins frį sjöundu öld, nį heimsyfirrįšum.

Oft er talaš um pólitķskt ķslam [Sunni-Islam] og žaš réttilega, trś og stjórnmįl fléttast mjög saman ķ fręšunum. Trśin į aš rįša, ekki fólkiš. Og ofstęki ķslamista sem gera sjįlfsmoršsįrįsir minnir helst į ęši margra veraldlegra trśmanna, kommśnista og nasista um mišja sķšustu öld.

Samkennd meš trśsystkinum.

Žegar forseti Ķrans, klerkurinn Hassan Rouhani, gagnrżndi nżlega framferši Rķkis ķslams, IS, sagši hann aš mśslķmar vęru vanir žvķ aš ašrir trśarhópar sżndu žeim grimmd en ekki aš žaš vęru „ašrir mśslķmar“ sem stęšu fyrir žannig ašgeršum. Athyglisvert er aš hann, sjįlfur klerkurinn, hikaši ekki viš aš bendla IS viš ķslam! Og talsmenn hinnar fręgu Al-Azhar mosku og samnefnds hįskóla ķ Kaķró treysta sér ekki til aš śtskśfa IS-mönnum, segjast ekki hafa vald til žess. Žeir lįta nęgja aš fordęma grimmd IS-böšlanna.

Trśin er žvķ ekki saklaus. Breski sagnfręšingurinn Robert Skidelsky og fleiri fręšimenn hafa bent į aš flestir vesturlandamenn séu sjįlfir oršnir mjög veraldlega ženkjandi. Žeir skilji žvķ alls ekki hvaš trśin sé öflugur žįttur ķ hugarheimi mikils meirihluta mśslķma, einnig žeirra sem ekki séu endilega mjög trśręknir. Žeir sķšarnefndu haldi fast ķ hefšir hennar og finni flestir til mikillar samkenndar meš öšrum mśslķmum, hvar sem er ķ heiminum.

Įšurnefnd Hirsi Ali segir aš eina leišin śt śr žessum sögulegu ógöngum sé aš ķslam žróist, Verši mildari og breytist eins og kristindómurinn gerši sķšustu aldirnar. Vestręnar žjóšir verši aš skilja aš rętur ofbeldisins séu ķ sjįlfri trśnni. Ķslam verši aš segja skiliš viš mišaldir.

Hófsamir mśslķmar verši aš rķsa upp, menn verši aš einbeita sér aš žvķ ķ trśnni sem ekki sé ósamrżmanlegt annarri menningu og nśtķmanum og ali į tortryggni. Žeir geti bešiš fimm sinnum į dag, gefiš fįtękum ölmusur, fariš ķ pķlagrķmsferšir til Mekka. En žeir verši aš hętta aš hóta öšrum og drepa žį. Hętta aš krefjast žess aš öll veröldin hlżši bošum ķslams.

Stjórnvöld ķ London hafa reynt aš fį leištoga mśslķmasafnaša til aš taka žįtt ķ žvķ aš reyna aš hemja śtbreišslu trśaröfga mešal breskra mśslķma. Žótt netiš sé oršiš įhrifamesta verkfęriš til slķkra hluta geta herskįir ķmamar lķka notaš madrassakerfiš, skóla fyrir mśslķmabörn, til aš innręta žeim ofstęki. Stjórnvöld vilja žvķ hafa eftirlit meš skólunum sem gjarnan tengjast moskum, einkum óskrįšum. En samtök um 400 moska segja nei. Eftirlit vęri skeršing į trśfrelsi, segja žau.

 


Žorsteinn Pįlsson vanviršir Lżšveldiš

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Žorsteinn Pįlsson vanviršir Lżšveldiš.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 21. marz 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Ķslendingar eiga ekki bara ķ efnahagsstyrjöld viš nżlenduveldin, heldur sękir aš okkur hersveit Evrópusinna. Flest ašhyllist žetta fólk framandi hugmyndafręši kommśnismans. Undantekning er lķklega Žorsteinn Pįlsson sem hampar einhvers konar frjįlshyggju į tyllidögum. Hvaš sem lķšur hugmyndafręši Žorsteins, žį vanviršir hann lżšveldi Ķslands ķ Fréttablašinu 26. febrśar 2011.

Žorsteinn sękir aš žvķ stjórnarformi sem landsmenn völdu ķ žjóšaratkvęši įriš 1944. Žetta stjórnarform nefnist lżšveldi, sem felur ķ sér aš fullveldi ķ landinu er hjį lżšnum. Ķ stašinn er Žorsteinn aš berjast fyrir stjórnarformi sem hann nefnir žingręši. Žingręši er ekki skilgreint ķ stjórnarskrįnni og raunar ekki nefnt žar į nafn.

Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn.

Ķ fyrstu grein Stjórnarskrįrinnar segir: »Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn.« Žessi setning merkir aš lżšurinn fer meš fullveldisréttinn ķ landinu og aš rķkisstjórnin er bundin įkvöršunum Alžingis. Skipun rķkisstjórna er alls ekki ķ höndum Alžingis, heldur er skipun og lausn rįšherra ķ höndum forseta Lżšveldisins. Hvernig Žorsteinn Pįlsson getur misskiliš žessar stašreyndir er eitt af leyndarmįlum alheimsins. Ķ ritgerš sinni segir Žorsteinn:

»Žaš er rangfęrsla aš forseti leiki samkvęmt stjórnarskrį einhvers konar hlutlausan įrmann žjóšarviljans er vķsi mįlum eftir atvikum til afgreišslu hjį löggjafarvaldi Alžingis eša löggjafarvaldi fólksins. Žaš er lķka rangfęrsla aš beint lżšręši sé fullkomnara en fulltrśalżšręši.«

Af 81 grein nśgildandi stjórnarskrįr fjalla 30 fyrstu greinarnar um verkefni forsetans. Ętlar Žorsteinn Pįlson aš afskrifa stjórnarfarslega stöšu forsetans meš hįšsyršum? Enginn vafi leikur į aš forsetinn er umbošsmašur almennings og hann hefur žaš višfangsefni aš gęta hagsmuna landsmanna gagnvart óžjóšhollum stjórnmįlaöflum.

Allir ęttu aš geta lesiš 26. grein stjórnarskrįrinnar og séš aš forsetinn getur sent lög ķ žjóšaratkvęši, en hefur ekki neitunarvald. Viš vitum aš viš įkvaršanir sķnar hefur Ólafur Ragnar eingöngu vķsaš til vilja žjóšarinnar. Enda vęri tilgangslaust aš senda lög ķ žjóšaratkvęši sem ekki vęru lķkur til aš yršu felld.

Er einveldi fullkomnara en lżšveldi ?

Til aš koma höggi į Lżšveldiš leišist Žorsteinn śt ķ samanburšarfręši og fullyršir aš beint lżšręši sé ekki fullkomnara en fulltrśalżšręši. Žaš er undarlegt aš gefa ķ skyn aš eitt stjórnarform geti veriš »fullkomnara« en annaš. Öllum einręšisherrum finnst örugglega, aš eina fullkomna stjórnarfariš sé einveldi. Hins vegar er lżšveldi į Ķslandi og viš skulum žakka stofnendum lżšveldisins fyrir žaš. Annars vęri žjóšin nśna meš 1.000 milljarša Icesave-klyfjar į bakinu og eru žó nęg mistök rķkisstjórnar. En aš oršum Žorsteins:

»Žaš sem forseti gerir er aš hafna tillögu frį rįšherra um stašfestingu į lögum. Aš formi og efni felst ķ žvķ pólitķsk andstaša viš lögin og vantraust į dómgreind rįšherrans og žess meirihluta sem aš baki honum stendur. Meš žvķ aš forsetanum var ekki fengiš stöšvunarvald er žjóšaratkvęšagreišslan sjįlfvirk afleišing af synjuninni. Hśn er sett ķ stjórnarskrį til aš leysa įgreining forseta og Alžingis.«

Öll žessi mįlsgrein er višsnśningur į stašreyndum. Forsetinn hafnaši ekki »tillögu rįšherra«, heldur hafnaši hann lagafrumvarpi stašfestingar sem varš samt samtķmis aš lögum. Ķ žeim gerningi fólst engin »pólitķsk andstaša viš lögin«, heldur vitund um andstöšu fullveldishafans – landsmanna. Įlķka gįfuleg er fullyršing Žorsteins, aš žjóšaratkvęši sé ķ Stjórnarskrįnni til aš leysa įgreining forseta og Alžingis. Forsetinn hefur ekki gert neinn įgreining viš Alžingi, hvorki um Icesave né önnur mįl.

Nęmur skilningur fyrir hagsmunum ESB.

Annars er Žorsteini ekki alls varnaš žvķ aš hann fjallar af nęmum skilningi um žau skilyrši sem Bretar og Hollendingar settu fyrir gerš Icesave-III. Meš hönd į hjarta, telur Žorsteinn žaš sżna mikla įbyrgš hjį sumum žingmönnum Sjįlfstęšisflokks aš samžykkja Icesave-samningana sem byggjast ekki bara į forsendulausum kröfum heldur eru einnig brot į Stjórnarskrįnni. Žorsteinn segir:

»Ķ žessu tilviki veršur lķka aš hafa hugfast aš Bretar og Hollendingar settu žaš sem skilyrši fyrir žrišju samningatilrauninni aš fleiri kęmu aš mįlinu en rķkisstjórnin. Stjórnarflokkarnir beygšu sig fyrir žeirri kröfu. Forysta Sjįlfstęšisflokksins sżndi aš sama skapi mikla įbyrgš meš žvķ aš taka žįtt ķ žeirri tilraun utan rķkisstjórnar og į endanum aš standa aš nżjum samningi.«

Viš skulum ekki gleyma žvķ aš Žorsteinn er ķ samninganefnd rķkisstjórnarinnar sem hefur žaš verkefni aš innlima Ķsland ķ Evrópusambandiš. Hans sżn į Icesave-mįliš kemur žvķ ekki į óvart. Žvķ hefur raunar veriš fleygt aš samninganefndin hafi veriš hinn eiginlegi gerandi aš Icesave III-samningunum. Ef žaš er rétt veršur bęgslagangur Žorsteins skiljanlegur žvķ aš enginn dregur hollustu hans viš Evrópusambandiš ķ efa.

 


Forsetinn į ekki aš vera sameiningartįkn.

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Forsetinn į ekki aš vera sameiningartįkn.

Fyrst birt ķ Kjarnanum 20. jśnķ 2016.



Ólafur Pįll Jónsson.

I. Stundum er sagt aš forsetinn eigi aš vera sameiningartįkn. Žetta finnst mér vitleysa. Og žvķ oftar sem ég heyri žetta og žvķ meira sem ég hugsa um žetta, žvķ frįleitara finnst mér žetta. Žegar ég hugsa um ašra hluti sem lķka eiga aš vera sameiningartįkn – til aš mynda fįnann eša fótboltalandsliš – žį sannfęrist ég enn frekar um aš forsetinn eigi ekki aš vera sameiningartįkn. Žaš er helst aš fįninn geti talist slķkt tįkn, žvķ af žessu er hann einn um aš vera tįkn. Forseti og landsliš eru ekki tįkn.

Fįnar eru tįkn, en ekki endilega sameiningartįkn. Fįni Sameinušu žjóšanna er kannski sameiningartįkn vegna žess aš sį félagsskapur var beinlķnis stofnašur meš hugsjón samstarfs og einingar aš leišarljósi og til höfušs sundrung og óvinafagnaši. Kannski er Ķslendski fįninn lķka sameiningartįkn – viš veifum honum žegar viš glešjumst saman į 17. jśnķ, sumardaginn fyrsta og žegar viš mętum til aš horfa į landslišin okkar. Žaš sama veršur ekki sagt um Bandarķska fįnann. Vissulega eru Bandarķkjamenn duglegir aš flagga žegar žeir koma saman en ķ hugum margra Bandarķkjamanna er fįninn frekar tįkn um margra alda kśgun og yfirgang.

II. En aftur aš forsetanum. Forseti er handhafi valds og sem slķkur er hann »gerandi« en ekki tįkn. Og žar af leišandi ekki sameiningartįkn. Žaš er mikill munur į žvķ aš vera gerandi eša tįkn. Tįkn er mįttvana gagnvart žeim sem žaš tślka. Fįninn, sem blaktir viš hśn į tyllidögum, getur ekki tekiš žaš upp hjį sér aš breyta merkingu sinni. Hann getur ekki haft neitt frumkvęši. Žaš erum viš sem drögum fįnann aš hśni og horfum į hann žar sem hann blaktir ķ vindinum, žaš erum viš sem gefum honum merkingu. En žaš erum ekki viš, sem horfum į forsetann į hlašinu į Bessastöšum, sem gefum honum merkingu. Ef forsetaembęttiš hefur einhverja merkingu yfirleitt, žį er žaš vegna žess aš žeir sem hafa gegnt žvķ hafa gert eitthvaš, ekki vegna žess aš viš sem įhorfendur höfum lagt einhverja merkingu ķ žaš.

Žannig er žaš lķka meš fótboltalandsliš. Žaš er gerandi en ekki tįkn. Žegar stelpurnar hafa spilaš į stórmótum – og nś strįkarnir lķka – og standa sig vel, žį sameinumst viš ķ hvatningu og fögnuši, finnum til samkenndar og stolts. En sameiningin er ekki til komin vegna žess aš fyrir augu okkar ber sameiningartįkn heldur vegna žess aš viš berum tilfinningar til leikmannanna og hrķfumst af dugnaši, įkvešni, hugrekki, žrautseigju og öšrum góšum eiginleikum sem viš sjįum ķ fari žeirra. Ef karlalandslišiš hefši mętt huglaust til sķns fyrsta leiks į Evrópumeistaramótinu og spilaš af ragmennsku og undirlęgjuhętti gegn hinum brįšsnjöllu Portśgölum, žį hefšu Ķslendingar ekki fundiš til stolts og samstöšu viš aš horfa į leikinn. Žvert į móti hefši fólk yfirgefiš völlinn sem sundrašur hópur, reitt og jafnvel fundist žaš lķtillękkaš – og eflaust lįtiš illum lįtum og oršiš žjóšinni til skammar. Fótboltalandsliš er ekki sameiningartįkn, žvķ žaš er ekki tįkn, žótt žaš sem gerandi geti vissulega veriš sameiningarafl. En sameiningarmįttur landslišs veltur į žvķ hvernig žaš stendur sig.

Forseti er ekki sameiningartįkn en hann getur veriš sameiningarafl. Til žess aš svo megi verša, žurfa įkvešin gildi og dygšir aš einkenna störf hans. En hvaša gildi og hvaša dygšir? Hér vandast mįliš. Ķ fjölhyggjusamfélögum samtķmans er ekki hęgt aš ganga aš neinum tilteknum gildum og dygšum sem hinum réttu. Žaš er engin eining um hvaš séu »Ķslendsk gildi« og žess vegna getur forsetinn ekki oršiš sameiningarafl meš žvķ aš vera sammįla öllum. Ef hann vill ekki stķga tęrnar į neinum, žį getur hann ekki hreyft sig śr staš. Ef hann vill ekki segja neitt sem einhver er ósammįla, žį veršur hann aš žegja. En slķkur forseti yrši aldrei annaš en stofustįss į Bessastöšum; eins og fįni sem blaktir ķ vindinum į hįtķšisdögum, yrši hann ekki sameiningarafl en kannski prżšilegt skraut.

III. Žegar fólk sameinast, žį sameinast žaš um eitthvaš. Hiš dįsamlega viš fótboltann er aš fólk skuli geta sameinast um eitthvaš sem ķ raun er fullkomlega tilgangslaust. En forsetinn į ekki kost į slķku. Sem hluti af rķkisvaldinu getur hann ekki vęnst žess aš fólk sameinist um hann ķ krafti žess aš hann geri eitthvaš fullkomlega tilgangslaust – jafnvel žótt hann gerši žaš snilldarvel. Žvert į móti veršur sameiningarafl forseta aš eiga rętur ķ einhverju sem er mikilvęgt en ekki tilgangslaust. Žaš veršur ķ raun aš tvinnast śr tvenns konar žįttum: gildum og samręšu. Annars vegar gildum sem eru einhvers konar grunngildi žjóšarinnar. Hins vegar veršur forsetinn aš eiga ķ samręšu viš žjóšina um žessi gildi – og žvķ umdeildari sem gildin eru, žeim mun mikilvęgari veršur samręšan.

Samręša forseta viš žjóš sķna mį ekki vera hvernig sem er. Hśn veršur aš einkennast af viršingu fyrir žeim sem eru ósammįla; hśn mį ekki verša kappręša žar sem leitast er viš aš sigra žį sem eru į öndveršri skošun, heldur rökręša žar sem leitast er viš aš skapa gagnkvęman skilning. Žegar fólk skipar sér ķ fylkingar sem sķšan lżstur saman ķ kappręšu, žį vegast menn meš spjótum męlskubragša. Žar fer lķtiš fyrir kęrleika og umhyggja fyrir sannleika er vķšs fjarri. Žannig hafa stjórnmįlin oft veriš – įtakastjórnmįl žar sem jafnvel forystumenn ķ rķkisstjórn og flokkum leggja sig fram um aš hęšast aš andstęšingum og gera lķtiš śr žeim sem eru žeim ósammįla. Žetta er lķtilmótlegasta tegund stjórnmįlamanna, žvķ meš slķku hįttalagi ganga žeir fram undir gunnfįna sundrungar.

Forseti sem tekur žįtt ķ eiginlegri samręšu viš žjóšina – einhvers konar opinni rökręšu – skipar sér ekki ķ fylkingu. Ķ eiginlegri samręšu – eins og vinur ręšir viš vin – mętist fólk ekki ķ fylkingum žótt žaš taki afstöšu og sé oft ósammįla. Fólk mętist sem vinir, forvitiš um hugmyndir annarra en jafnframt leitandi aš rökum fyrir eigin afstöšu og jafnan reišubśiš til aš endurskoša hana. Ķ slķkri samręšu reynir fólk vissulega aš sannfęra hvaš annaš en žaš mętist lķka til aš lęra hvaš af öšru, gjarnan ķ žeirri trś aš gott lķf einkennist af sķfelldum lęrdómi. Andstęšan er lķf sem einkennist af žvergiršingshętti og žumbaraskap. Žumbaraskapurinn höfšar reyndar til margra eins og sést į žvķ aš fólk er stundum lofaš fyrir aš standa fast į eigin skošun. Žaš er einlęg trś mķn aš žaš sé betra aš bśa ķ samfélagi žar sem fólk er opiš fyrir skošunum annarra og lķti į ólķk sjónarmiš og jafnvel įgreining sem tękifęri til aš lęra eitthvaš nżtt, heldur en ķ samfélagi žar sem hver hangir į sinni sannfęringu eins og hundur į roši.

Ég held aš viš ęttum aš leita okkur aš forseta sem getur veriš sameiningarafl. Slķkur forseti leitar ekki aš lęgsta samnefnara allra ķ samfélaginu (žį veršur hann bara stofustįss), heldur leitar hann aš mikilvęgum gildum (jafnvel umdeildum) og setur žau į dagskrį ķ samręšu viš žjóšina. Žaš er ekki gefiš hver nįkvęmlega žau gildi ęttu aš vera, en ég held aš žau žurfi aš vera af žrennum toga. Ķ fyrsta lagi varša gildin nįttśruna sem er forsenda alls lķfs. Stęrsta verkefni samtķmans er aš tryggja aš žessi eina jörš sem viš höfum til aš bśa į geti įfram veriš bśstašur mannkyns og annarra lķfvera. Ķ öšru lagi varša gildin menninguna sem viš sękjum ķ til aš glęša lķf okkar merkingu. Menningin spannar allt litróf mannlķfsins og varšar okkur bęši sem njótendur og sem skapendur. Įn menningarinnar yrši lķfiš ķ žessu landi einungis deyfšarlegt strit. Ķ žrišja lagi varša gildin stjórnskipanina og stjórnmįlamenninguna sem gerir okkur kleift aš lifa farsęllega saman ķ žessu landi.

 


Verkefni forsetans eru vel skilgreind – ķ Stjórnarskrįnni

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Verkefni forsetans eru vel skilgreind – ķ Stjórnarskrįnni.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 25. jśnķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Ķ nżrri könnun į višhorfi landsmanna til forsetaembęttisins, kom fram aš um 34% telja embęttiš skipta litlu mįli ķ Ķslendsku stjórnkerfi, žar af vildu 12% leggja embęttiš nišur. Žessi nišurstaša stašfestir, aš hatursmenn Lżšveldisins hafa nį miklum įrangri, viš aš ófręgja žaš stjórnarform sem žjóšin kaus sér 1944 og samžykkt var ķ žjóšaratkvęši meš 98,3% atkvęša.

Žvķ mišur var ekki spurt jafnframt um afstöšu fólks til Lżšveldisins og žvķ er ekki öruggt aš fullur skilningur sé hjį landsmönnum, į tengslum forseta og lżšveldis. Samanburšur į milli afstöšu til stjórnmįlaflokka og embęttis forseta, gefur žó vķsbendingu um aš žessi 34% séu raunverulega aš lżsa andśš į Lżšveldinu. Žvķ mį ętla, aš žetta fólk horfi vonaraugum til Evrópusambandsins, hins ólżšręšislega og yfiržjóšlega Brussel-valds.

Stašreyndin er aušvitaš sś, aš stjórnarform lżšveldis er ekki mögulegt įn handleišslu forseta. Segja mį aš forsetinn sé persónugervingur Lżšveldisins og varšmašur Stjórnarskrįrinnar. Žetta birtist bezt ķ žeirra stašreynd, aš af 81 grein ķ stjórnarskrį Ķslands, fjalla 30 fyrstu greinarnar um forsetann, eša um 37%. Öll lżšveldi eru meš hlišstętt stjórnarform og hafa alltaf veriš, žótt ķ ótal tilvikum hafi śrkynjun leitt til hruns lżšveldis-formsins og oft hefur žurft blóšug įtök til aš endurreisa žaš.

Frambjóšendur til forseta sem ekkert vita um Stjórnarskrįna.

Sś kosningabarįtta sem nś stendur yfir vegna forsetakjörs, hefur leitt ķ ljós aš frambjóšendurnir eru flestir įkaflega illa aš sér um žau verkefni sem forsetinn hefur meš höndum. Kappręšufundirnir fjalla aš mestu leyti um įhugamįl frambjóšenda, en lķtiš er minnst į raunveruleg verkefni. Sem undantekningar er žó hęgt aš nefna Sturlu Jónsson og Davķš Oddsson. Mesta furšu vekur, aš sį frambjóšandi sem lķklega hefur skrifaš mest um embętti forsetans, viršist minnstan skilning hafa į starfinu. Žetta er Gušni Thorlacius Jóhannesson.

Aš eigin sögn, byggir Gušni kosningastefnu sķna į fjórum drżgindalegum kjöroršum: (öllum óhįšur-mannasęttir-mįlsvari landsins-sameiningartįkn). Ekkert žessara atriša er hęgt aš sérmerkja forseta Lżšveldisins, eins og verkefni hans eru skilgreind ķ Stjórnarskrįnni. Flestum mun ljóst aš skreytingar af žessu tagi, eru bara leiktjöld ķ anda Potemkin (1739-1791). Upp ķ hugann kemur vķsubrotiš: »Glott hann ber af gömlum ref, glenntur er hans kjaftur«. Skraut-hęnsnin aš Bessastöšum eiga sannarlega ekki von į góšu.

Sagnfręši og žjóšnķš, greinar į sama meiši ?

Skrif Gušna Thorlacius um nśverandi forseta, Ólaf Ragnar Grķmsson, hafa oft į tķšum haft yfirbragš hatursfullra įrįsa. Til dęmis hefur Gušni lķkt Ólafi Ragnari viš foringja Ķtalskra glępasamtaka: »En Ólafur Ragnar į sér fortķš, gušfašir śtrįsarinnar.« og hann hefur einnig lķkt honum viš bragšaref ķ Bretskum framhaldsžįttum: »Humphrey Appleby ķ bresku gamanžįttunum “Jį, rįšherra” hefši ekki getaš oršaš žaš betur«. Eftirfarandi dęmi sżnir hvernig sagnfręšingurinn Gušni Thorlacius snżr sögulegum stašreyndum į hvolf, til aš žjóna lyndiseinkun sinni:

»Valdhöfum ķ Lundśnum og Haag mį hann [Ólafur Ragnar] žakka aš hafa losnaš śr Icesave-snörunni. Žeir neitušu aš samžykkja fyrirvara Alžingis og žvķ žurfti aš semja upp į nżtt. Ķ įrslok 2009 var žaš samkomulag samžykkt į žingi meš nęr minnsta mun. Um sama leyti var forseti hafšur aš žvķlķku hįši og spotti ķ įramótaskaupi aš žess voru engin dęmi. Įtti hann sér višreisnar von?«

Ritbragš sem Gušni Thorlacius hefur tileinkaš sér, er aš hafa hnjóšsyrši sķn eftir öšrum, heldst eftir óžekktum śtlendingum. Gróa į Leiti sagši gjarnan »ólyginn sagši mér, en blessašur beršu mig ekki fyrir žvķ« og žį var öruggt aš lygin kom frį henni sjįlfri. Gušni Thorlacius er ekki ennžį oršinn žjóšsagna-persóna, ķ lķkingu viš Gróu į Leiti, en sumum finnst eftirfarandi ummęli hans nįlgast žjóšnķš:

1. dęmi: »“Gręšgi žeirra į sér engin takmörk” sagši einn breskur embęttismašur eftir strķš žegar hann rifjaši upp afstöšu Ķslendinga.«

2. dęmi: »Aš sögn bresks sendiherra višurkenndi einn rįšherrann hér [Ķslandi] lķka ķ tveggja manna tali aš hann hįlfskammašist sķn žegar Ķslendingar stęršu sig af frammistöšunni ķ strķšinu.«

Ég hef eitthvaš misskiliš inntak sagnfręšinnar, ef svona Gróusögur eru višurkennd ašferš ķ Sagnfręšideild Hįskóla Ķslands. Eru žaš mešmęli meš forsetaframbjóšanda, aš hafa lįtiš opinberlega frį sér fara illmęlgi um forseta landsins og sķna eigin žjóš? Įbyrg žeirra kjósenda er mikil, sem žrįtt fyrir ašvaranir ętla aš kjósa Gušna Thorlacius Jóhannesson.

 


Ķslendingar hafna forsetaframbjóšanda sem žykist vera »sameiningartįkn«

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Ķslendingar hafna forsetaframbjóšanda sem žykist vera »sameiningartįkn«.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 24. jśnķ 2016.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Sameiningartįkn žjóša geta veriš margvķsleg, en žau eiga žaš sameiginlegt aš vera bara tįkn og ekkert annaš. Flestir višurkenna, aš žjóšfįninn og žjóšsöngurinn eru gagnleg sameiningartįkn. Hins vegar veršur aš gjalda varhug viš einstaklingum, sem žykjast vera sameiningartįkn. Sagan kennir okkur, aš slķkt er fyrst og fremst stundaš af fólki, sem haldiš er yfiržyrmandi mikilmennsku-sturlun.

Ekki kann ég mörg dęmi um fólk, sem reynt hefur aš žykjast vera »sameiningartįkn«. Žetta er ógešfeld hegšun, sem venjulega veršur ekki dulinn. Oftar en ekki, er žessi oršleppur notašur til aš fela vanhęfni og falskan tilgang. Ķ ašdraganda forsetakosninga er vert aš lķta til baka, ķ žeim tilgangi aš lęra af okkar eigin sögu og foršast augljósa forar-pytti sem munu verša į vegi žjóšarinnar.

Deilan um Evrópska efnahagssvęšiš.

Alžingiskosningar fóru fram 20.03.1991 og ķ kjölfariš var mynduš svonefnd Višeyjarstjórn - Alžżšuflokks og Sjįlfstęšisflokks. Alžżšuflokkur (forveri Samfylkingar) undir formennsku Jóns Baldvins Hannibalssonar, krafšist innlimunar Ķslands ķ ESB (Evrópusambandiš). Sjįlfstęšisflokkur, undir formennsku Davķšs Oddssonar, var andvķgur innlimun og mįlamišlun flokkanna varš ašild aš EES (Evrópska efnahagssvęšinu).

Alžżšuflokkur tślkaši inngönguna ķ EES sem įfangasigur og hatursmenn Lżšveldisins stefndu įfram aš innlimun ķ ESB. Sjįlfstęšisflokkur hafnar žessum hugmyndum og fullyrša mį, aš meirihluti landsmanna hefur engan įhuga į aš lśta ólżšręšislegu og yfiržjóšlegu Brussel-valdi. Varla žekkjast žó sterkari rök gegn žessari óžjóšhollu stefnu Samfylkingar, en fengust 07.03.2016, žegar sjįlfur Jón Baldvin lżsti yfir andstöšu viš innlimun ķ ESB, meš oršunum: »Viš göngum ekki inn ķ brennandi hśs«.

Undirskriftasöfnun įtti aš virkja frumburšarrétt žjóšarinnar.

Vķkjum sögunni til įrsins 1993, žegar tekist var į um löggjöf um ašild Ķslands aš EES. Į mešal landsmanna var mikil andstaša viš inngöngu ķ EES og fram fór undirskriftasöfnun. Skoraš var į forseta Lżšveldisins aš hann neitaši aš undirrita lögin. Afleišingin hefši oršiš žjóšaratkvęši, žjóšin hefši notaš žann frumburšarrétt sem hśn hefur sem fullveldishafi. Forsetinn hefši jafnframt stašfest aš hann var trausts veršur, sem gętslumašur Stjórnarskrįrinnar. Alls skrifušu undir įskorunina yfir 34.000 manns, sem mišaš viš nśverandi mannfjölda samsvarar 43.000.

Forseti Lżšveldisins į žessum tķma hét Vigdķs Finnbogadóttir og sat hśn sitt fjórša kjörtķmabil 1992-1996. Reikna mį meš, aš fyrirfram hafi veriš fengiš loforš hjį Vigdķsi, aš hśn myndi virša vilja stórs hluta žjóšarinnar. Sįr voru žvķ vonbrigšin, žegar fréttist aš Vigdķs hafši veriš fljót aš undirrita lögin. Į rķkisrįšsfundi 13.01.1993, ašeins degi eftir samžykkt Alžingis, innsiglaši hśn sigur Evrópusinna. Ķ tilraun til aš blekkja almenning, gaf hśn śt langa og žvęlingslega yfirlżsingu, žar sem megin-afsökun hennar var aš hśn vęri »sameiningartįkn«.

Meš žessari afstöšu, gerši Vigdķs oršiš »sameiningartįkn« aš skammaryrši. Reynt var aš breiša yfir žjóšsvikin meš oršleppi, sem įvallt sķšan vķsar til svika og undirferla rįšamanna. Sį verknašur aš svipta žjóšina frumburšarréttinum, gat aušvitaš ekki veriš tįkn um sameiningu og ömurleg er umsögnin, aš meš svikunum vęri veriš aš »efna drengskaparheit forseta viš žjóšina«. Eftir žessa framgöngu var Vigdķs rśin trausti og bauš hśn sig ekki fram ķ forsetakosningum 1996. Žį var kosinn ķ embęttiš mašur allt annarar geršar.

Fólk sem segist vera »sameiningartįkn« er varhugavert.

Aš svikin 1993 voru ekki óviljandi mistök Vigdķsar, kom ķ ljós mörgum įrum sķšar. Žį var tekist į um Icesave-kśgun nżlenduveldanna, sem rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur lįg flöt fyrir. Greiša įtti atkvęši um Icesave-III-lögin 09.04.2011 og daginn fyrir žjóšaratkvęšiš lét Vigdķs Finnbogadóttir frį sér fara ašra yfirlżsingu, sem brennd er ķ minni žjóšarinnar. Hśn višurkenndi aš hśn hafši greitt atkvęši meš svika-samningunum.

Nś er ķ framboši til forseta mašur aš nafni Gušni Thorlacius og hans megin kosningaloforš er aš verša »sameiningartįkn« og vķsar hann sérstaklega til fyrrverandi forseta Vigdķsar Finnbogadóttur. Ekki er hęgt annaš en gjalda varhug viš žessum manni, žvķ aš komiš hefur fram aš hann var įkafur stušningsmašur Icesave-stjórnar Jóhönnu, studdi Svavars-samningana og innlimun Ķslands ķ ESB. Ekki er hęgt aš taka mark į sķšbśnu og torfengnu loforši um aš hann hafi skipt um skošun.

Auk žess veršur aš benda į, aš skrif žessa manns um Ķslendinga eru ótrśleg og ęrumeišandi. Žau koma algerlega ķ veg fyrir aš hann geti oršiš gęfurķkur forseti. Aš flytja śtlendar lygasögur um gręšgi Ķslendinga (Gręšgi žeirra [Ķslendinga] į sér engin takmörk) og halda žvķ fram aš Žorskastrķšin hafi hvorki veriš strķš né haft nokkra žżšingu, eru ummęli sem varla geta veriš sett fram af góšum huga. Įbyrg žeirra kjósenda er mikil, sem žrįtt fyrir ašvaranir ętla aš kjósa Gušna Thorlacius Jóhannesson.

Bįšar yfirlżsingar Vigdķsar: Vigdķs Finnbogadóttir - glórulaus glókollur į forsetastóli.

 


Af hverju sviku žau žjóš sķna ķ tryggšum ?

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Af hverju sviku žau žjóš sķna ķ tryggšum ?

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 14. jśnķ 2016.



Vķglundur Žorsteinsson.

Fyrir nokkrum vikum voru lagšar fram ķ fjįrlaganefnd [Alžingis] fundargeršir svokallašrar samręmingarnefndar sem sett var į fót ķ desember 2008 til aš hafa yfirumsjón og eftirlit meš endurreisn bankakerfisins. Nefndin var til aš greiša fyrir öllum žįttum og śrvinnslu mįla į grundvelli neyšarlaganna sem sett voru vegna stęrsta forsendubrests sem nokkurn tķma hefur oršiš ķ okkar višskiptaumhverfi.

Neyšarlögin og įkvaršanir FME (Fjįrmįlaeftirlitiš) į grundvelli žeirra ķ október 2008 lögšu grundvöllinn aš žvķ aš leysa śr mįlum meš žvķ aš horfast ķ augu viš allsherjar forsendubrest, nżir bankar voru stofnašir af FME ķ samręmi viš neyšarlögin og śtlįn voru flutt nišurfęrš ķ samręmi viš forsendubrestinn ķ hina nżju banka.

Viš žį nišurfęrslu śtlįna var mišaš viš aš öll śtlįn vęru ķ Ķslendskum krónum mišaš viš gengi gjaldmišla 30.09.2008 og žannig fęrš nišur um allt aš 50% meš almennri įkvöršun FME. Įtti žetta viš um einstaklinga og fyrirtęki sem grundvöllušu sķna afkomu į tekjum ķ Ķslendskum krónum. Śtflutningsfyrirtęki og žjónustufyrirtęki meš yfirgnęfandi tekjur erlendis frį nutu minni nišurfęrslu, en žó aš jafnaši a.m.k. 10%.

Žegar fundargeršir žessarar nefndar eru skošašar sést, aš allt er meš felldu fram ķ mišjan janśar 2009 en žį byrjar aš votta fyrir žeim breytingum sem ķ hönd fóru. Ķ lok janśar lét žįverandi forstjóri FME af störfum og kvaddi nefndina. Fljótt eftir aš vinstri velferšarstjórnin tók til starfa verša rįšuneytisstjóraskipti ķ forsętis- og fjįrmįlarįšuneyti meš tilheyrandi breytingum į nefndinni. Straumhvörfin verša 11. febrśar 2009 žegar Indriši H. Žorlįksson er męttur į vettvang sem sérlegur sendimašur Steingrķms J., žį mį rįša aš eitthvaš nżtt stóš til. Eitt var žó enn ógert til aš klįra aš plęgja jaršveginn fyrir hina nżju stefnu, en žaš var aš reka žrjį sešlabankastjóra meš sérstakri lagabreytingu svo žeir yršu ekki ķ vegi hinnar nżju vinstri velferšarstjórnar sem kenndi sig sķšar viš aš hafa slegiš »skjaldborg um heimilin«.

Ķ fundargeršunum gefur aš lesa aš 15.04.2009 var Deloitte LLP bśiš aš ljśka endurmati į nišurfęrslum FME frį haustinu 2008 sem žaš var rįšiš til aš vinna. En nś fóru kosningar ķ hönd nokkrum dögum sķšar og var žaš mįl žvķ lįtiš liggja ķ žagnargildi (eins og sķšar varš alsiša hjį žeirri rķkisstjórn). Hinn 05.05.2009 tilkynnir Ragnar Haflišason, settur forstjóri FME, nefndinni aš fjįrmįlaeftirlitiš sé tilbśiš til aš ljśka frįgangi į stofnun nżju bankanna sem stofnsettir voru ķ október 2008. Ekkert varš hins vegar af žvķ eins og alžjóš veit žvķ rķkisstjórnin sem kenndi sig viš velferš og skjaldborg į tyllidögum var aš ķhuga aš fara ašra leiš. Leiš sem įtti meš aš hundsa neyšarlögin og įkvaršanir FME meš žvķ aš hefja nżtt ferli sem grundvallašist į aš semja viš kröfuhafa fyrst vegna Icesave en sķšar hinna bankanna tveggja jafnframt. Žį er komiš aš žvķ aš reyna aš svara spurningunni sem gefur aš lesa ķ fyrirsögninni hér aš ofan.

Af hverju?

Undangengin fjögur įr hef ég leitaš og aflaš gagna um allt žetta ferli og mišaš meš żmsum hętti, oft vegna skipulegra tafa og blekkinga stjórnsżslunnar ķ landinu žrįtt fyrir žęr skyldur sem į henni hvķla ķ stjórnsżslulögum og upplżsingalögum.

Af hverju var gripiš til žess aš ganga gegn neyšarlögunum?

Mitt svar er eftirfarandi: Samfylkingin var meš žaš sem sitt ašalstefnumįl og nįnast eina aš ganga ķ ESB og taka upp evru. VG var strax reišubśiš eftir langa eyšimerkurgöngu utan rķkisstjórna aš kokgleypa andstöšuna viš ESB og lįta hvaš eina yfir sig ganga valdanna vegna.

Strax eftir kosningar var Gušmundur Įrni sendiherra lįtinn afhenda Carli Bildt ašildarumsókn ķ Stokkhólmi. Žį var komiš aš Bretum og Hollendingum. Nś sįu žeir sér leik į borši til aš nį tökum į sķnum mįlum vegna Icesave og stöšvušu allt ferliš hjį ESB og reyndar hjį AGS einnig. Til žessa nutu žeir dyggrar ašstošar hinna norręnu vinažjóša okkar, einkum žó Noršmanna, Svķa og Dana, sem höfšu tekiš aš sér žaš hlutverk viš stjórnarbreytinguna ķ janśar 2009 aš verša handrukkarar Breta og Hollendinga. Ķ žvķ skyni lögšu Noršmenn fram sešlabankastjóra aš lįni til aš annast allt eftirlitiš. [Brutu meš žvķ Stjórnarskrįna.]

Svariš mitt er einfalt og skżrt.

Til aš komast inn ķ ESB var įkvešiš aš semja viš Breta og Hollendinga og brjóta gegn neyšarlögunum. Žessar einbeittu įkvaršanir Samfylkingarinnar voru mótašar strax haustiš 2008 og leiddu m.a. til žess aš Sjįlfstęšisflokkurinn féllst į aš boša Landsfund ķ febrśar 2009 til aš leggja tillögu um žaš til įkvöršunar. Atburšarįsin varš hinsvegar önnur, VG og vinstri armur Samfylkingarinnar įsamt tękifęrissinnanum Össuri nįšu saman ķ bśsįhaldabyltingunni. Nż stjórn komst til valda. Žau ein tķšindi uršu į Landsfundi aš nżr formašur tók viš hjį Sjįlfstęšisflokknum.

Atburšarįsin varš hröš ķ framhaldinu. Fjarlęgja žurfti sešlabankastjórana žrjį žvķ žeir voru ekki nęgjanlega aušsveipir, höfšu mešal annars lękkaš vexti stórlega aš höfšu samrįši viš vinnumarkašinn haustiš 2008 gegn vilja AGS. Žeir voru ekki taldir lķklegir til aš sitja undir žvķ aš neyšarlögin vęru strikuš śt. Vextir voru sķšan snarlega hękkašir aftur ķ žįgu erlendu kröfuhafanna eftir aš »norski Sven« kom ķ bankann.

Fram til kosninga ķ aprķl 2009 var žjóšin leynd öllum veigamestu žįttum svo ekki žyrfti aš taka žį įhęttu aš hśn gripi fram fyrir hendur flokkanna ķ kosningum. Žeim blekkingarleik var reyndar haldiš įfram allan starfstķma žessarar vinstri velferšarstjórnar - mešal annars meš hjįlp erlendu kröfuhafanna.

Ķ maķ var Icesave I [Svavars-samningarnir] komiš į koppinn. Žann 17. jślķ var bśiš aš skrifa undir »Head of Terms« viš Kaupžing og Glitni um aš gefa kröfuhöfunum nżju bankana Arion og Ķslandsbanka. 22.07.2009 fór Össur į fund Carls Bildt og afhenti ESB umsókn aftur. En įfram héldu samt blekkingarnar og lygarnar svo sem um Icesave og skjaldborgina og fleira og fleira. Ekki mį žar gleyma einni höfušlyginni, aš viš gętum samiš um varanlegar undanžįgur viš ESB ķ sjįvarśtvegsmįlum.

Žegar allir žessir hlutir eru virtir śr fjarlęgš er ljóst af hverju svikin voru framin. ESB-glżjan villti mönnum alla skynsamlega sżn. Brugguš voru launrįš ķ žvķ skyni sem eru stęrri en nokkuš žaš sem ég kann aš greina śr Ķslendskri stjórnmįlasögu.

VG kyngdi grundvallarstefnu sinni, lög voru brotin į žjóšinni meš afdrifarķkum hętti, gripiš var til sérstakrar lagasetningar til aš reka sešlabankastjórana žrjį. Landsdómsleikritiš var sett į fót til aš »skemmta lżšnum« aš Rómverskum siš. Fundargeršir samręmingarhópsins sżna jafnframt aš žessi stjórn fundaši meš įkęruvaldinu »hinum sérstaka saksóknara«. Vonandi vęri aš Ögmundur, Brynjar og umbošsmašur Alžingis litu til žess mešal »annarra žżšingarmikilla starfa« sinna.

Einu hef ég žó ekki svar viš enn sem komiš er. Žaš er, af hverju Sjįlfstęšisflokkurinn undir forystu Bjarna Benediktssonar greiddi götu Icesave og hjįlpaši til viš aš smeygja umręšulaust ķ gegnum žingiš žvķ fólskuverki aš brjóta neyšarlögin og įkvaršanir FME meš žvķ aš afhenda kröfuhöfum bankana. Žeirri gagnaöflun hlżt ég aš halda įfram.

 


Vilja Ķslendingar fremur höfšingjaveldi og žingręši, en lżšveldi og lżšręši?

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Vilja Ķslendingar fremur höfšingjaveldi og žingręši, en lżšveldi og lżšręši?

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 06. febrśar 2013.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Bęši Platon og Aristóteles geršu sér grein fyrir aš stjórnarformi rķkja getur veriš hįttaš į žrennan hįtt. Stjórnarformiš getur veriš einveldi, höfšingjaveldi, eša lżšveldi sem įšur fyrr var nefnt žjóšveldi. Svonefnd žjóšveldisöld er aušvitaš rangnefni, žvķ aš góšjöršum (gošoršum) fylgdi seta į Alžingi og nafniš höfšingjaveldisöld vęri ešlilegra.

Stjórnarfar ķ rķkjum ręšst ekki endilega af hinu ritaša stjórnarformi. Sś sorglega stašreynd blasir viš, aš allt frį stofnun lżšveldis hafa Ķslendingar bśiš viš höfšingjaręši, žótt stjórnarskrį lżšveldisins geri aušvitaš rįš fyrir lżšręši. Eftir söguleg įtök um Icesave-lögin hefur vitund almennings vaknaš um žį stašreynd aš stjórnarform Ķslands er lżšveldi. Nś er komiš aš almenningi aš heimta sķn fullveldisréttindi.

Fyrsta lżšveldi heimsins var stofnaš ķ Spörtu, meš žrķskiptu rķkisvaldi.

Eitthvert merkasta stjórnarform allra tķma var ķ Spörtu og entist žaš ķ um 500 įr, allt til įrsins 188 fyrir Krist žegar Sparta gafst upp fyrir Akkneska-bandalaginu. Stjórnarskrį Spörtu skilgreindi fyrsta lżšveldi sögunnar, sem komiš var į fót um 200 įrum fyrir lżšręši ķ Aženu.

Tveggja deilda löggjafaržing var ķ Spörtu, Almenningsdeild (Apella) žar sem almenningur įtti sęti og Öldungadeild (Gerousia) žar sem sįtu 28 borgarar og tveir erfša-konungar. Til Gerousia var kosiš almennum kosningum og kjörgengir voru allir sem oršnir voru sextugir. Kosningin var til ęviloka, en žar sem žingmenn voru oršnir rosknir viš kosningu var seta žeirra ekki langvinn. Gerousia fór meš dómsvald og samningu lagafrumvarpa.

Apella sem kom saman mįnašarlega, fór meš fullveldisrétt ķ Spörtu. Žar įttu rétt til setu allir žrķtugir karlar. Sem dęmi um jafnréttishugsun Spartverja, mį geta žess aš öllu landi var skipt jafnt į milli borgaranna. Ķ Apella voru lagafrumvörp tekin til umręšu og žau samžykkt eša žeim hafnaš. Öll žingmįl fóru žvķ ķ žjóšaratkvęši. Apella hafši jafnvel rétt til aš dęma konunga til śtlegšar, sem stašfestir fullveldisrétt almennings.

Framkvęmdavaldiš var ķ höndum fimm rįšherra (Eforos), sem stjórnušu utanrķkismįlum ekki sķšur en almennri stjórnsżslu rķkisins. Rįšherrar voru kosnir af Apella til eins įrs og endurkosning var bönnuš. Aškoma konunganna aš stjórnkerfinu var takmörkuš viš setu ķ Gerousia og starf hershöfšingja į strķšstķmum.

Ašgreining rķkisvaldsins ķ žrjį žętti er stašfest ķ stjórnarskrį Ķslands.

Jean Bodin (1530-1596) endurvakti hina fornu umręšu um mismunandi stjórnarform rķkja, en žaš var lķklega Charles-Louis Montesquieu (1689-1755) sem ķ nśtķmanum var fyrstur til aš setja fram kröfuna um ašgreiningu rķkisvaldsins ķ žrjį žętti. Žessi ašgreining er undirstaša stjórnarskrįr Ķslands og hefur veriš meš nęr óbreyttu oršalagi frį 1920, en ķ 2. grein hennar segir:

»Alžingi og forseti Ķslands fara saman meš löggjafarvaldiš. Forseti og önnur stjórnarvöld samkvęmt stjórnarskrį žessari og öšrum landslögum fara meš framkvęmdarvaldiš. Dómendur fara meš dómsvaldiš.«

Ašskilnašur löggjafarvalds og framkvęmdavalds er sérstaklega undirstrikašur ķ 1. grein Stjórnarskrįrinnar, um leiš og stašfest er aš Ķsland er lżšveldi, en ķ žeirri grein segir: »Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn«. Žessi grein merkir aš framkvęmdavaldiš (rķkisstjórnin) er bundiš af žeim įkvöršunum sem löggjafarvaldiš (Alžingi) tekur ķ formi löggjafar. Eins og margir žekkja, hafa žingręšissinnar tślkaš žessa grein į žann frįleita hįtt, aš Alžingi skuli lśta höfšingjaręši.

Stjórnarskrį Ķslands skilgreinir stjórnarform rķkisins sem lżšveldi. Įn vafa byggist hśn į stjórnarskrį Bandarķkjanna frį įrinu 1787 og stjórnarskrį Frakklands frį įrinu 1792. Bįšar žessar stjórnarskrįr gera rįš fyrir žrķskiptu rķkisvaldi og žvķ mikilvęga atriši, aš framkvęmdavaldiš er hįš lagasetningu löggjafarvaldsins (žingbundin rķkisstjórn). Stutt skilgreining į skiptingu rķkisvaldsins ķ lżšveldum er žvķ:

1. Löggjafarvald, sem starfar ķ tveimur žingdeildum.

2. Framkvęmdavald, meš rķkisstjórn undir forustu forseta lżšveldisins.

3. Dómsvald, meš Hęstarétt sem ęšsta dómsstig.

Stjórnarformi lżšveldis fylgir aš fullveldiš er hjį almenningi. Viš stofnun lżšveldis į Ķslandi 1944, fęršist fullveldisrétturinn frį konungi til almennings į Ķslandi. Žess vegna er 17. jśnķ fullveldisdagur žjóšarinnar en ekki 1. desember 1918. Ķsland varš sjįlfstętt konungsrķki 1918, meš fullveldisréttinn ķ höndum konungs. Höfšingjastéttin į Ķslandi hefur séš sér hag ķ aš blekkja fólk varšandi ešli og inntak fullveldis. Afnįm deildaskiptingar į Alžingi voru tilburšir höfšingjanna til aš koma į höfšingjaveldi ķ landinu. Nśverandi įstandi žarf aš breyta, taka aftur upp deildaskipt Alžingi og auka fullveldisréttindi almennings.

 


Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 08. aprķl 2011.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Margir vita aš ķ 12 mįnuši hef ég bent į aš Landsbankinn var meš fullar innistęšutryggingar ķ Bretlandi og Hollandi. Ķ Bretlandi var tryggingaupphęšin 50.000 Pund og ķ Hollandi 100.000 Evrur. Ķ bįšum tilvikum eru upphęširnar langt umfram žęr 20.887 Evrur sem ESB hafši įkvešiš sem lįgmarkstryggingu og Tilskipun 94/19/EB var žannig uppfyllt meš žessum tryggingum. Stašreyndin er sś aš Landsbankinn var meš tvöfalda tryggingu fyrir ESB-lįgmarkiš, žvķ aš hann var einnig meš tryggingu hjį TIF.

Hvers vegna hefur rķkisstjórnin ekki įhuga į aš halda til haga svona grunnforsendum? Eiga Ķslendingar ekki rétt į aš vita aš innistęšutryggingasjóšir Bretlands og Hollands bįru įbyrgš į Icesave-reikningunum ekki sķšur en TIF? Hvers vegna er helsta višfangsefni upplżsingafulltrśa žrotabśs Landsbankans aš halda upplżsingum leyndum?

Reglan um tvöfalda innistęšutryggingu.

Sś regla aš śtlendir bankar ķ Bretlandi og Hollandi séu meš tvöfalda tryggingu fyrir žaš lįgmark sem gildir ķ heimalandinu er ešlilega ekki sérsnišin fyrir Icesave-reikninga Landsbankans. Žetta er algild regla, öllum ašgengileg į Netinu og vonandi flestum aušskilin. Ķ handbók FSA (Fjįrmįlaeftirlit) segir:

»FEES6.1.17: Śtlendir bankar frį EES-rķkjum sem veittur er réttur til aukatrygginga ķ samręmi viš COMP14 eru fjįrmįlafyrirtęki sem koma frį heimarķki žar sem tryggingakerfiš veitir enga eša takmarkaša bótavernd, ef til žess kemur aš žau lenda ķ greišslužroti. Ķ samręmi viš FEES6.6 ber FSCS (Tryggingasjóšur) aš meta hvort žessir EES-bankar eigi aš fį afslįtt af žvķ tryggingaišgjaldi sem žeir ęttu annars aš greiša og žannig aš fį metna tryggingaverndina sem žeir njóta ķ heimarķkinu. Allur afslįttur sem žannig er veittur af fullu išgjaldi, er gjaldfęršur į ašra banka ķ sama fyrirtękjaflokki og erlendi EES-bankinn.«

Žegar Landsbankinn fékk rekstrarleyfi fyrir Icesave ķ jślķ 2006 samkvęmt skķrteini FSA No. 207250, var honum gert aš kaupa višbótartryggingu hjį FSCS. Bankanum var reiknaš išgjald meš flókinni formślu sem ekki hefur fengist gefin upp. Frį išgjaldinu var veittur óžekktur afslįttur, sem įtti aš endurspegla žį tryggingavernd sem bankinn naut į Ķslandi. Bankinn var nś kominn meš sömu innistęšutryggingar og ašrir bankar ķ Bretlandi og greiddi svipuš tryggingaišgjöld.

Žar sem Landsbankinn var meš fulla tryggingavernd ķ Bretlandi į išgjaldi sem FSCS hafši veitt einhvern afslįtt frį, vęri hęgt aš halda aš tryggingasjóšurinn hafi veriš snušašur. Svo var žó ekki žvķ aš afslįtturinn var gjaldfęršur į ašra banka ķ sama fyrirtękjaflokki og Landsbankinn. Höfum ķ huga aš išgjöld til FSCS eru aš mestu greidd eftir į og žvķ komu išgjöld vegna afslįttarins ekki til greišslu nema Landsbankinn fęri ķ gjaldžrot.

Yfirlżsing frį Fjįrmįlaeftirliti Bretlands.

Fyrri hluta įrsins 2010, fékk ég margvķslegar upplżsingar frį FSA um innistęšutryggingar Landsbankans. FSA stašfesti žaš sem komiš hefur fram hér aš framan og gaf mešal annars eftirfarandi yfirlżsingu:

»Landsbanki Ķslands var meš rekstrarheimild ķ Bretlandi frį desember 2001, sem FSA veitti. Bankinn hafši starfsstöš ķ London og sem rekstrarašila ķ Bretlandi bar honum skylda aš taka aukatryggingu hjį FSCS ķ samręmi viš kröfur sjóšsins. Žess vegna gįtu višskiptavinir bankans ķ Bretlandi veriš vissir um hvaša innistęšutryggingar žeir nutu. Viš getum stašfest aš FSCS greišir innistęšueigendum fullar bętur, óhįš žeim išgjöldum sem greidd hafa veriš vegna žeirra.«

Augljóst ętti aš vera aš FSCS ber fulla įbyrgš į innistęšutryggingum Landsbankans, eins og um Bretskan banka hefši veriš aš ręša og sama gildir um DNB ķ Hollandi. Aškoma TIF aš tryggingunum breytir ekki žessari stašreynd, enda gera tilskipanir ESB rįš fyrir aš fleiri en eitt tryggingakerfi geti veitt bönkum tryggingavernd. Ķ samręmi viš skuldbindingar sķnar, greiddu tryggingasjóšir ķ Bretlandi og Hollandi śt bętur til innistęšueigenda og žar meš hefši Icesave-mįlinu įtt aš vera lokiš.

Žręlslunduš rķkisstjórn Ķslands.

Ķ ljósi stašreynda mįlsins veršur aš telja undarlegt aš rķkisstjórnir Bretlands og Hollands gera kröfur į hendur almenningi į Ķslandi vegna tryggingabóta sem tryggingasjóšir žessara landa eru įbyrgir fyrir. Er ekki glępsamlegt aš rķkisstjórn Ķslands skuli hafa gengiš til samninga um žessar kröfur? Hvers vegna leitaši rķkisstjórnin sér ekki rįšgjafar į sviši tryggingamįla?

Hvaš er hęgt aš nefna Icesave-kröfur Bretlands og Hollands annaš en villimannlega tilraun til aš hneppa Ķslendinga ķ žręldóm? Žessi rķki virša ekki eigin reglur um innistęšutryggingar, virša ekki tilskipanir ESB sem banna rķkisįbyrgš į einkafyrirtękjum, vanvirtu lögsögu Ķslands meš beitingu hryšjuverkalaga og misnota ašstöšu sķna hjį alžjóšlegum stofnunum. Rķkisstjórn Ķslands nefnir žessi rķki vinažjóšir og leggur allt kapp į aš Ķsland verši héraš ķ sameignarrķki kśgaranna. Hvaša heiti er višeigandi į rķkisstjórn sem leggur allt kapp į aš nišurlęgja Ķslendska žjóš og ašstošar viš tilraunir til aš hneppa hana ķ žręldóm?

 


Egyptaland – gegn heilögu strķši Mśslima

  
 
null   Samstaša žjóšar
   
NATIONAL UNITY COALITION                                                           
   Barįttusamtök fyrir sjįlfstęšu rķki į Ķslandi og fullveldisréttindum almennings.
   Stöndum vörš um Stjórnarskrį Lżšveldisins.

 

 

Egyptaland – gegn heilögu strķši Mśslima.

Fyrst birt ķ Morgunblašinu 25. aprķl 2007.



Loftur Altice Žorsteinsson.

Stjórnarskrį Egyptalands var breytt ķ atkvęšagreišslu 26. žessa mįnašar. Meš breytingunum er stašfest sś stefna stjórnvalda, aš vinna gegn įhrifum ofstękisfullra trśarhreyfinga. Eins og önnur lönd, žar sem Mśslimar hafa veriš fjölmennir, hefur Egyptaland veriš vettvangur trśarlegra įtaka. Žar hefur veriš fremst ķ flokki hreyfing sem nefnist Bręšralag Mśslima (al-ikhwan al-muslimun). Žótt um margvķslegar breytingar į stjórnarskrįnni sé aš ręša, mį lķta svo į aš mikilvęgustu breytingarnar varši Bręšralagiš. Samkvęmt stjórnarskrįnni er starfsemi žeirra nś bönnuš.

Žessi ofstękisfulla trśarhreyfing var stofnuš ķ Egyptalandi įriš 1928 og hefur sķšan breišst śt um Mśslimaheiminn, eins og engisprettufaraldur. Herhvöt Bręšralagsins er: "Allah (al-ilah) stjórnar tilveru okkar, Kóraninn er stjórnarskrį okkar, Muhammad spįmašur er leištogi okkar, lķfiš helgum viš barįttunni." Žrįtt fyrir aš Bręšraböndin séu Sunni-trśar, hefur višhorfa žeirra gętt vķša ķ Mśslimskum samfélögum. Reyndar er Bręšralagiš fjölmennasta Islamista-hreyfing veraldar og menn ęttu aš taka eftir, aš markmiš žeirra er aš koma į allsherjarrķki Mśslima undir stjórn Kalķfa (einvalds). Muhammad kom į slķku einveldi og žaš hélst til įrsins1924, undir stjórn Umayyad-ęttar, Abbasid-ęttar og aš lokum Ottoman-ęttarinnar ķ Tyrklandi. Kalķfa-stjórn er eina stjórnarformiš sem nżtur višurkenningar ķ trśarlegri hefš Sunni-Mśslima.

Į hįskólaįrum sķnum var Osama bin Laden handgenginn kennurum sem voru félagar ķ Bręšralaginu. Į žeim tķma bar mikiš į žessum samtökum ķ Saudi-Arabķu, vegna žess aš Faisal sem var konungur žar 1964–1975, hafši lagt sig fram um aš laša žį til landsins. Allir vita hversu vel žeim tókst aš fręša Osama um Jihad (heilagt strķš) ķ nafni Allah.

Ķslendskar Alžingskonur sękja andlega nęringu til Saudi-Arabķu.

Žvķ mį skjóta inn, aš Osama er ekki einn um aš hafa sótt andlega leišsögn til Bręšralagsins. Ķ febrśar sķšastlišnum hélt vaskur hópur Alžingiskvenna til Saudi-Arabķu til aš njóta leišsagnar forustumanna žar ķ landi. Žar fóru lżšręšissinnar og barįttumenn fyrir réttindum kvenna: Sólveig Pétursdóttir, Rannveig Gušmundsdóttir, Arnbjörg Sveinsdóttir, Kolbrśn Halldórsdóttir og Belinda Theriault. Žjóšin bķšur spennt eftir skżrslu hópsins, um žį andlegu opinberun sem žęr stöllur upplifšu.

Sjįlfur borgarstjóri Riyadh-borgar, Salman bin Abd al-Aziz, sem er prins og bróšir nśverandi konungs ķ Sįdi-Arabķu (Abdullah bin Abd al-Aziz), opnaši fašminn fyrir hinum Ķslendsku žingkonum. Salman žessi er alręmdur fyrir fjįrveitingar til hryšjuverkahópa vķša um heim og kunnur fyrir stušning viš Wahabbi-hreyfinguna ķ Sįdi-Arabķu. Į listanum yfir glępaverk hans er stórfelldur stušningur viš sveitir Mujahedin (Jihad-hryšjuverkamenn) ķ Afganistan. Žį er tališ aš hann hafi veitt Mśslimskum bardagamönnum ķ Kósóvó og Bosnķu styrki upp į rśmlega 100 milljarša króna.

Allt sķšan Anwar Sadat, forseti Egyptalands, var myrtur įriš 1981, hefur veriš yfirlżst neyšarįstand ķ landinu. Sumir hafa sagt aš moršiš į Sadat hafi veriš mįtulegt į hann fyrir aš opna allar gįttir fyrir Bręšralagi Mśslima. Einn af forustumönnum drįpsins į Sadat var Egypti aš nafni Ayman al-Zawahiri. Hann hafši veriš forustu-mašur Egypsku samtakanna al-Jihad (Heilagt strķš), sem var śtibś frį Bręšralaginu. Eftir aš hann hafši afplįnaš fangelsisdóm hélt hann til lišs viš hryšjuverkasamtökin al-Qaeda, sem hann sameinaši al-Jihad og varš einn heldsti forustumašur žeirra. Ķ įrsbyrjun 2006 tókst aš drepa hann ķ Pakistan og var ekki vonum seinna.

Sunni-Mśslimar hafa stundaš skipulega śtrżmingu Kopta ķ Egyptalandi.

Žaš er annars meš ólķkindum hverjar hörmungar žessi merka žjóš, Egyptar, hefur mįtt žola. Allt frį žvķ aš Arabar luku hernįmi landsins įriš 642, hefur skipulega veriš unniš aš śtrżmingu Koptanna, hinna upphaflegu Kristnu ķbśa. Nś er svo komiš aš fleiri Koptar bśa utan Egyptalands en innan. Til gamans mį benda į, aš ķ oršinu Kopti kemur fram réttlęting į žvķ aš oršiš Egypti er skrifaš meš "y", žvķ aš žetta eru sömu oršin.

Žaš lżsir vel afstöšu Arabanna til menningar Egypta, aš žegar kalķfinn Umar ibn al-Khatt var spuršur hvaš gera ętti viš hiš fornfręga bókasafn ķ Alexandrķu, var svar hans eftirfarandi: »Ef žaš sem ķ žessum bókum stendur er ķ samręmi viš Bók Allah, er žeirra ekki žörf; ef innihald bókanna er ekki ķ samręmi viš Bók Allah, er žeirra ekki óskaš. Lįtiš žvķ eldinn gleypa žęr.« Heimildir telja, aš bękurnar hafi nęgt til aš hita bašhżsi borgarinnar nęstu sex mįnušina.

Hosni Mubarak, forseti Egyptalands frį žvķ aš Anwar Sadat var myrtur įriš 1981, hefur veriš gagnrżndur fyrir hörku gagnvart stjórnarandstęšingum. Sjįlfsagt er slķk gagnrżni fullkomlega réttmęt, hins vegar ber aš hafa ķ huga hvers konar ofstęki hann į viš aš etja. Mubarak hefur fariš ķ gegnum fernar forsetakosningar og įvallt hlotiš góša kosningu. Žaš kann aš hafa hjįlpaš til, aš hann var įvallt einn ķ framboši! Stjórnkerfi Egyptalands er nefnilega žingręši og ekki tališ višeigandi aš almenningur komi of nęrri stjórnun landsins. Hugsanlega sękir Žorsteinn Pįlsson hugmynd sķna um »žingręšisregluna« til Egyptalands!

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband